DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 108 <-- 108 --> PDF |
L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 3.svibanj-lipanj 2003. g. izdvajamo: Orazio Ciancio: Vrijednost krajolika u gospodarenju šumama Izlaganje na ovu temu autor je prezentirao na Međunarodnom susretu u Firenzi održanom od 12. do 15. rujna 2002. g. u okviru teme: Analiza, upravljanje i očuvanje ruralnog krajolika i šuma. Izrazi krajolik i gospodarenje šumom (kojemu je u novije vrijeme sve više dodan pridjev "potrajno") povijesno su nasljeđe koje je premašilo podjelu između humanističke i znanstvene kulture. No, treba reći da usvajanje tog koncepta nije praćeno dosljednim aktivnostima na terenu, gdje ostaje još mnogo toga za učiniti. Oduvijek se područje šumarstva smatralo sustavom vezanim za tržište izolirano od ostalih sustava. Vrijednost šuma zasnivala se na izravnoj uporabnoj vrijednosti, pa su metode gospodarenja bile potčinjene tekućim financijskim prihodima, a ne ekonomskoj vrijednosti šuma. U novije vrijeme sve se više pridaje važnost neizravnim uporabnim vrijednostima šuma. Pearce (1991. g.) se zalaže za shvaćanje "ukupne ekonomske vrijednosti šuma" koja obuhvaća tržišnu i netržišnu vrijednost šuma. U izravne uporabne vrijednosti spada drvo i ostali produkti šume, te rekreacija i turizam. U neizravne uporabne vrijednosti spadaju nezamjenjive ekološke funkcije koje omogućavaju ekonomske aktivnosti lokalnog stanovništva i socijalnu dobrobit. Tu spada zaštitna funkcija, proizvodnja humusa, zaštita voda, smanjivanje atmosferskog zagađenja i drugo. Pored ovih vrijednosti šuma treba svakako dati i mjesto "opcijskoj vrijednosti", koja obuhvaća izbor uporaba za budućnost, jer je proces degradiranja okoliša brz. "Vrijednost postojanja" nije povezana s uporabnom vrijednošću, već se odnosi na "unutarnju vrijednost" šume, koja se sastoji u osiguranju života unutar šume, očuvanju biološke raznolikosti i kulturno-povijesnog pogleda na lokalne tradicije i okoliš. Poboljšanje kvalitete tla, briga o populacijama, očuvanje biološke raznolikosti i zaštita estetskih vrijednosti, sadrže niz tehničkih zahvata i planiranja orijentiranog na povezivanje ideje o šumi kao biološkom kompleksu s ekonomskom koristi. Dinamika ravnoteže ovih komponenata osnova je potrajnog gospodarenja šumom. Mišljenja se često razilaze: da li u gospodarenju šumom ekonomska strana treba nadvladati ekološku ili obratno. Ova razilaženja ne vode računa o tehni- čko-znanstvenim aspektima ni o ulozi šumskog sustava u svakodnevnom životu, kao ni o realnim teškoćama u kojima se nalazi onaj tko gospodari šumom. Suprotnosti se trebaju nadvladati i težiti skladnom odnosu između ekoloških i ekonomskih zakona. Definirati krajolik ili utvrditi njegovu vrijednost ne samo daje teško, već i složeno. Pod krajolikom se podrazumijeva dio teritorija koji s opisnog gledišta ima umjetničku i estetsku vrijednost. Krajolik je zajednica fizičko-prirodnih fenomena uz ljudsku nazočnost, koja djeluje na njegovo formiranje te je uvjetovana udruženim vezama povijesne i geografske kulture i sociologije, te ima sposobnost sudjelovanja i poistovjećivanja s prirodom. Vrednovanje šumskog krajolika predpostavlja tri operativne autonomne linije, koje su u isto vrijeme komplementarne. Prva od njih obuhvaća šumarstvo i planiranje gospodarenja prirodnim sustavima radi održanja i proširenja biološke raznolikosti ekosustava krajolika. U cilju poboljšanja funkcioniranja procesa potrebno je poznavati morfologiju, fiziologiju i ponašanje biosustava. Druga linija obuhvaća evoluciju krajolika i predviđa obnovu poremećenih i pojednostavljenih struktura, u svrhu postizanja više razine razvoja. Treća linija odnosi se na realizaciju pošumljavanja i podizanje plantaža šumskog drveća i doprinosi očuvanju genetske raznolikosti (različitosti unutar jedne vrste) i raznolkosti vrsta. Krajolik nije statičan već dinamičan, nije mrtva stvar već živa, on je izraz ukusa i osjećaja današnjeg čovjeka, iako je nastao pod utjecajem viđenja i nastojanja čovjeka prošlosti. Očuvanje biološke raznolikosti krajolika ne znači eliminiranje utjecaja čovjeka na teritorij, već pronalaženje harmoničnog odnosa između prirode i ljudske aktivnosti, a to je moguće ako se radi u skladu s prirodnim mehanizmima, a ne protiv njih. U ovom trenutku u Italiji valja misliti o velikim površinama šuma koje se uzgajaju kao panjače i velikim površinama monokultura četinjača. Tu svakako ima puno negativnosti i treba razmisliti stoje za odbaciti, a što treba očuvati. Oko "pejsažiste" pati od nekih stvari koje drugima ne smetaju: favorizirane četinjače u prošlom stoljeću raširile su se kao "uljna mrlja" i zatamnila stare originalne šume, tako da je jesenski krajolik umjesto zlatno crvene boje postao taman, gotovo crn. Ali ipak posljednjih godina prevladava saznanje da je šuma složeni 634 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 109 <-- 109 --> PDF |
biološki kompleks kojemu može pomoći samo znanje udruženo s razboritošću. Krajolik ima kulturnu i uporabnu vrijednost jer sadrži "znanje prošlosti", i njegovi pravi čuvari su su zajednice koje žive sa šumom i čine harmonični odnos između estetske i ekološke vrijednosti šume i krajolika. Donato S. La Mela Veća, Salvatore Pasta, Katia S c s s a, Tommaso La M a n t i a: Popis i zaštita prirodnih biljnih zajednica izvan šume - primjer otoka Lampedusa Istraživanja biološkog sastava u sicilijanskom prirodnom okružju ulazi u drugu fazu zaštite prirode, koja predviđa racionalnije gospodarenje zaštićenim zonama te osigurava učinkovitiju zaštitu i monitoring ugroženih vrsta. Mnoge ugrožene biljne vrste žive izvan zaštićenih zona, te njihova lokalizacija može osigurati adekvatnu zaštitu u budućnosti. U specifičnim uvjetima pučinskog otoka Lampe- duse, gdje su mnoge biljne vrste izvan prirodnih rezervata, poduzeta su intenzivna istraživanja u svrhu boljeg poznavanja florističkog sastava i izbora gospodarenja kompleksom otočkog teritorija. Zbog povijesne, geografske i ambijentalne osobitosti ovog otoka, te ekstremne rascjepkanosti i oskudnog učešća drvenastih vrsta, daje ovom istraživanju značajnu znanstvenu vrijednost. Povijest nestajanja vegetacije s otoka Lampedusa sadrži tipičnu promjenu ekosustava mediteranskih otoka, gdje je utjecaj čovjeka modificirao iskonski biljni pokrov. Mnoge vrste su izumrle, a mnoge su ekstremno rijetke i nalaze se razbacane u mikrolokacijama. Lampedusa je bila i još je uvijek mjesto visokog broja nestajanja vrsta (25 % evidentiranih vrsta su potpuno nestale sa otoka). Florističkom bogatstvu otoka doprinosi velik broj endemskih vrsta, tako poznate talijanske endemske vrste: Limonium intermedium, Cistus skan- bergi, Teucrium creticum i Launae nudicaulis žive na ovom otoku. Ustanovljenje vrsta i njihovih staništa utvrđeno je obradom cijele površine Prirodnog rezervata "otok Lampedusa", uz informacije i suradnju zaposlenika lokalnih institucija. Popis ugroženih vrsta i obrada podataka obavljena je s instrumentacijom GPS (Global Positioning System). Elaborirana su dva popisa: jedan za vrste i drugi za stanište (s parametrima: redni broj, lokacija, prisutne vrste, nadmorska visina, ekspozicija, vlasništvo, uporaba terena, tipologija vegetacije i odnosna fotografija). Ovako snimljeni podaci ostaju na raspolaganju Rezervatu za uporabu u metodologiji G1S (poznata metodologija u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti). U tijeku istraživanja težište je koncentrirano na rijetke i ugrožene vrste na lokalnoj razini. Na popisu je evidentiran stupanj ugroženosti, vodeći računa o broju pojedinih vrsta i stanju njihovog staništa. Prikupljeni su podaci za 25 vrsta i 14 zona od posebnog interesa: 1. Endemi Lampeduse: Dianthus rupicola Biv. subsp. lopadusanus Brullo et Minissale Oncostema dimartinoi (Brullo et Pavona) Pasta 2. Endemi - sicijalijanski, sicilijansko-malteški, apu- lo-sicilijanski i središnje-mediteranski: Elatinae gussonei Brullo Ophrvs ciliata Biv. Senecio cineraria DC. subsp. bicolor (Willd.) Arcang. 3. Vrste prisutne na Lampedusi i otsutne ili rijetke na regionalnoj i državnoj razini: Centaurea acaulis L. Cistus parviflorus Lam. Ophrvs scolopax Cav. Subsp. Scolopax 4. Ostale vrste koje su rijetke ili ugrožene, zaštićene na nacionalnoj i internacionalnoj razini: Limoniastrum monopetalum (L.) Boiss. 5. Ostale rijetke vrste ugrožene na lokalnoj razini: Ampelodesmos maoritanicus (Poiret) Dur. Et Schinz Anagzris foetida L. Arbutus unedo L. Ceratonia siliqua L. Cistus creticus L. subsp. erieephalus (Viv.) Greuter et Bürdet Cistus parviflorus Lam. Erica multiflora L. Globularia alypum L. Juniperus turbinata Guss. Ayrtus communis L. Narcissus serotinus L. Olea europea L.var. sylvestris (Miller) Lehr. Ornithogalum arabicum L. Phillyrea latifolia L. Pinus halepensis Miller Rubus ulmifolius Schott U istraživanjima graničnih područja za šumske vrste i grmove, često su otkrivene različite novosti. Tako na primjer vrsta Juniperus turbinata Guss., koja je bila ele- menat makije, sada je potisnuta na grebene i kamenitu obalu, ali u većem broju jedinka nego se to moglo pretpostaviti. Ipak, njena je prirodna obnova rijetka. Populacija Erica multiflora čini jezgru od oko 10 primjeraka, a tri vrste su predstavljene s po jednim primjerkom, to su: Arbutus unedo, Pinus halepensis i Globularia alypum. U dobre vijesti spada podatak daje u obalnim gari- zima pronađen primjerak Senecio cineraria subsp. bi- 635 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Slika 1. Izolirani grm Juniperus turbinata u garigu Slika 2. Posljednji primjerak Arbutus unedo na Lampedusi color i Allium chamaemoly, koji su se do sada smatrali nestalima na području Lampeduse. Autori u zaključcima kažu daje nestajanje drvenastih vrsta u Lampedusi naznačeno već u prošlim florističkim studijama, a danas se može sigurno reći daje krajnje vrijeme za poduzimanje mjera zaštite određenih biljnih formacija i preživjelih elemenata koji sačinjavaju primarnu makiju, a koja je danas ozbiljno ugrožena antropološkim utjecajem. Potrebno je intervenirati u dva smijera: zaštita rijetkih i preživjelih ugroženih vrsta. U tu svrhu je Odjel za šumarstvo Sveučilišta u Palermu pozvao na suradnju Institut za floristiku iz Palerma i kompetentne institucije otoka Lampeduse. Frane Grospić PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2004. GODINI: - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000-1101232768 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo 636 |