DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 106 <-- 106 --> PDF |
(Foto: D. Halovanić) U Karlovcu, gradu na četiri rijeke, koji ima naziv jedan je od najvrjednijih i najljepših karlovačkih par- grada zelenila, parkova i drvoreda, ovakovih velikih kova, predstavlja izuzetan doprinos Šumarske i drvo- akcija ozelenjavanja nije bilo već duže vrijeme. Pođi- djeljske škole svom gradu Karlovcu, žanje arboretuma, koji se veže na Vrbanićev perivoj, Mladen Skoko KNJIGE I ČASOPISI MEDVJEDI U HRVATSKOJ - BEARS IN CROATIA Kako bi se educiralo i pravilno informiralo mjesno stanovništvo, ali i šira javnost te strani turisti o sme- dem medvjedu, (uz sivog vuka i euroazijskog risa), jednom od "najvrednijih predstavnika biološke raznolikosti Hrvatske", krajem ljeta ove godine u ruke mnogih naših lovaca i ljubitelja prirode došla je mala, bogato ilustrirana publikacija pod gornjim naslovom. Uz osnovne podatke o medvjedima, kao što su životni cik lus, brojnost, društvena struktura, stanište, prehrana i dr., gradivo knjižice je tako strukturirano da daje odgovor na sljedeća pitanja: Zašto su medvjedi važni za ljude i okoliš? Kako prepoznati da ste u području medvjeda? Koji su razlozi ugroženosti medvjeda? Kako se ponašati u staništu medvjeda? Mnoge činjenice o medvjedima naši čitatelji već dobro znaju, pa ih nećemo ponavljati. Podsjetit ćemo 632 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 107 <-- 107 --> PDF |
da se brojnost medvjeda u Hrvatskoj procjenjuje na 400 do 600 grla (po nekima i do 1000!), a da se životni prostor pojedinog medvjeda u Hrvatskoj kreće, ovisno o spolu i dobi, od 10 do 30 tisuća hektara. Koji nam odgovor daje knjižica na upit: Zašto su medvjedi važni za ljude, a zašto za okoliš? To je danas ponajprije trofejni lov, a ostvarili su ga sami lovci koji su (kad je to trebalo) racionalnim odlovom i mjerama zaštite "pomogli njihovom opstanku i porastu broja". Medvjedi su i pokazatelj zdravosti šume, jer bez prirodnih šuma visoke kvalitete i zdravosti nema ni lovnih životinja, a otud ni medvjeda! Prisuće medvjeda može turistima i ljubiteljima prirode bitno unaprijediti iskustvo njihova boravka u divljini. Dokazano je, piše u brošuri, "da ta životinja doprinosi turizmu i donosi gospodarsku korist lokalnoj zajednici". A koja je važnost medvjeda za okoliš? Kako su pretežito biljožderi, medvjedi su važni raznosači neprobavljivih sjemenki i širitelji bilja, a kao lešinari pomažu "čišćenju" i procesima reciklaže u prirodi. I njihova predatorska uloga nije zanemariva: izlučivanjem slabijih i bolesnih jedinki pomažu proces prirodne selekcije. Da smo u staništu medvjeda prepoznat ćemo ako potražimo: karakteristične otiske šapa u blatu ili snijegu (nalik su otisku velike bose noge čovjeka), izmet (oblika debele kobasice u kojem ima najviše nepro- wwF ^rr.."^ Ä edvjedi u rvatskoj Bears in Croatia bavljivih ostataka biljne hrane), zimski brlog, oznake na stablima i dnevni ležaj. Smeđi su medvjedi prije stotinjak i više godina bili rasprostranjeni po cijeloj Europi, ali se njihov prostor jako smanjio nakon stoljeća istrebljenja. Na sreću, zahvaljujući akcijama zaštite, danas je broj medvjeda u Hrvatskoj stabilan, ali ugroženost im i dalje prijeti. Koji su razlozi tomu: promjena staništa (starih zrelih bukava koje daju bukvicu, glavnu medvjedu hranu u jesen, sve je manje), smetlišta u staništu te pruge i ceste koje sve više komadaju stanište, unose nemir, a predstavljaju i izravnu opasnost za medvjede. 1 konačno za sve one koji nisu lovci (a njima je i namijenjena ova knjižica), a učestalo dolaze u stanište medvjeda (planinari, berači gljiva, turisti...) važno pitanje: Kako se ponašati u staništu medvjeda? Odgovor slijedi, uz potrebno obrazloženje, kroz tri zabrane: 1. ne hranite medvjeda, 2. ne prilazite medvjedu i ne bježite od njega i 3. nemojte iznenaditi medvjeda. Kako su dodatna pojašnjenja uz svaku od ovih "zabrana" kratka i sažeta, a da bi prikaz brošure Medvjedi u Hrvatskoj bio od koristi i onim našim čitateljima koji je neće moći nabaviti, prenosimo njihov integralni tekst. Ne hranite medvjede. "Sve organsko smeće ponesite sa sobom iz staništa medvjeda i pazite da hrana ne bude dostupna medvjedima. Odbačena hrana i njeni ostaci, kao i smetlišta privlače medvjede. Neki medvjedi dolaze redovito na smetlišta, a ti onda mogu početi tražiti hranu i iz drugih ljudskih izvora te izazivati štete". Ne prilazite medvjedu niti ne bježite od njega. "Medvjede promatrajte iz daljine, a pogotovo medvjediće. Medvjedu koji se kreće prema vama sklonite se s puta. U slučaju iznenadnog susreta na blizinu nemojte bježati nego samo dajte mjesta medvjedu da se povuče. Bježanje može izazvati medvjeda da vas proganja". Nemojte iznenaditi medvjeda. "Dok se krećete područjem medvjeda sa gustom vegetacijom budite dovoljno glasni da vas medvjed može čuti na udaljenost od oko 30 m. Ako se krećete tiho možete se naći unutar prostora medvjede osobne sigurnosti. Medvjed se može osjetiti ugroženim i vidjeti aktivnu obranu kao jedini izlaz, i to posebno ako se radi o medvjedici s mladima". Brošuru Medvjedi u Hrvatskoj na hrvatskom i engleskom jeziku izdali su: Zelena akcija iz Zagreba, World Wilde Fund for Nature - Mediterranean Programme Office i A Large Carnivore Iniative for Europe. Autor teksta i dijela fotografija je prof. dr. sc. Đuro Hub er s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Grafičkog urednika potpisuje Raffaella Gemma, a koordinatore izdanja Francesca A n t o n e 11 i i Pedro Regato. Autor uspjelih crteža je Federico Gemma. Publikacija je tiskana na reciklažnom papiru u tiskari Tipografia Eurosia u Rimu. Alojzije Frković 633 |