DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 9 <-- 9 --> PDF |
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 439-447 Slika 3. Postotak vrsta domaćina Viscum album L. ssp. album, po porodicama. Figure 3 Percentage of hosts of Viscum album L. ssp. album, according to families. Tiliaceae) domaćini su imeli: malolisna lipa, velelisna lipa i srebmolisna lipa. Deset aloktonih vrsta domaćina bjelogorične bijele imele u Hrvatskoj u tablici 1 označeno je zvjezdicom (*). 3.2. Rasprostranjenost - Distribution U Hrvatskoj je bjelogorična bijela imela rasprostranjena mozaično u prirodnim šumama, šumskim kulturama, parkovima, vrtovima, neodržavanim voćnjacima, te na soliternim stablima uz rubove šuma i na otvorenim površinama. Ova je podvrsta imele rasprostranjena u sjevernom i središnjem dijelu države, a nije zabilježena u mediteranskom i submediteranskom području (slika 4). Također nije prisutna niti u velikim planinskim masivima Slika 4. Rasprostranjenost Viscum album L. ssp. album u Hrvatskoj. Figure 4 Distribution o/Viscum album L. ssp. album in Croatia. koji razdvajaju kontinentalni od mediteranskog i submediteranskog pojasa. Isključivo u prirodnim sastojinama bjelogorična bijela imela dolazi na Fraxinus angustifolia Vahl i Quercuspetraea (Matt.) Liebl. Na poljskom jasenu imela je rasprostranjena na području UŠP Karlovac (S. Draganić i Š. Jastrebarsko), UŠP Koprivnica (Š. Kloštar Podravski), UŠP Nova Gradiška (Š. Jasenovac, Š. Novska i Š. Stara Gradiška, slika 5), UŠP Sisak (Š. Sunja), UŠP Vinkovci (Š. Cerna, Š. Gunja, Š. Ilok, Š. Otok, Š. Vinkovci i Š. Vrbanja) i UŠP Zagreb (Š. Kutina i Š. Lipovljani). Intenzitet zaraze je od pojedinačnih stabala u gospodarskim jedinicama (šumarije u UŠP Vinkovci) do 30 % zaraze u GJ Jastrebarski Lugovi, Š. Jastrebarsko. Na kitnjaku je inače prisutna žuta imela, dok je Slika 5. Bjelogorična bijela imela na poljskom jasenu (Stara Gradiška). Figure 5 The white berried mistletoe on the narrow-leaved ash (Stara Gradiška). bjelogorična bijela imela na autoktonim hrastovima rijetkost, a kod nas je zabilježena samo na području UŠP Bjelovar, Š. Garešnica, GJ Garjevica. Samo izvan prirodnih sastojina imela je prisutna na Acer platanoides L. (Zagreb), Betula pendula Roth (Zagreb; Križevci; Cugovec, Zrinšćina - Š. Vrbovec; Kapela - Š. Bjelovar; Lepoglava-Bednja - Š. Ivanec), Prunus padus L. (Zagreb), Salix caprea L. (Jabučeta, Donji Mosti - Š. Bjelovar), Tilia platyphyllos Scop. (Zagreb; Sirač; Grabovnica- Š. Velika Pisanica) i Tilia tomentosa Moench (Zagreb). Naše vrste drveća na kojima imela dolazi i u prirod nim sastojinama i izvan njih su: Acer campestre L. (Zagreb; Udbina; Podgajec - Š. Križevci; Ilok; Š. Ilok - GJ Iločke šume; Š. Tikveš GJ Dvorac-Siget; Š. Otok - GJ Slavir), A. pseudoplatanus L. (Zagreb; Županja; NP Plitvička jezera; Š. Krašić - GJ Blaževa gora; Š. Zagreb - GJ Markuševačka gora), |