DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 86 <-- 86 --> PDF |
su stoljećima intenzivno korištene, drvna masa svedena je na svega 170 mVha. U razdoblju od dvadeset godina, koliko ima od osnutka parka prirode drvna se masa povećala na 350 mVha. U suradnji s parkom osnovane su tri eksperimentalne zone unutar površine parka, i to dvije u čistoj jelovoj šumi, a jedna u šumi listača s opadajućim učešćem jele. Unutar tih zona obilježene su površine 20x100 m, u kojima su izmjereni svi relevantni podaci (promjeri, visine, starost i struktura godova pomoću Presslcr-ova svrdla). Uz ova dendrometrijska istraživanja, obavljana su i povijesna istraživanja iz dva važna izvora: Parohija Pia, gdje su sačuvani dokumenti reda Certosina, koji su gospodarili šumama te arhive ureda Državnih šuma, kao i svjedočenja osoba bivših zaposlenika u šumarstvu toga područja. Iz dokumenata iz 1699. g. vidi se da su Certosini gospodarili sa 3 610 jutara vlasništva, od čega je pod šumom bilo oko 1 620 jutara. Oni su u nižim predjelima gospodarili kestenom (za plodove), u srednjem dijelu se uzgajala bukva za ogrijev (panjača sa ophodnjom od 80 g.), dok su najviši predjeli bili jelova šuma, koja je bila obilježje svih crkvenih posjeda Alpa i Apenina. Između 1760. i 1854. g. na tom području je osnovana je tvornica stakla i kristala, koja je trošila velike količine drveta, a koja je zatvorena nakon što su potrošene drvne zalihe. Iz dokumenata je vidljivo da se drvo panjača upotrebljavalo za ogrijev, stabla iz visokog uzgoja davala su građevinsko drvo, a uz to važan je proizvod bio ugljen, što dokazuju tragovi nekadašnjih mjesta paljenja ugljena. U posljednjih 150 g. važna su dva razdoblja s posebno intenzivnim korištenjem drvne mase: razdoblje neposredno poslije Prvog svjetskog rata i razdoblje prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dcndromctrijske i dendroekološke analize, uz poznavanje povijesnih dokumenata, omogućuju rekonstruiranje razvoja ovih populacija. Razvojni monitoring u ovim sastojinama moći će u srednje-dugom razdoblju dati preciznije indikacije o dinamici razvoja šume i širenju jele u zonama koje su za sada manje naseljene jelom. U Europi i Italiji nalaze se različiti oblici šumskih rezervata. Oni su obično smješteni u neproduktivnim i nepristupačnim područjima. Kako tvrde autori, bilo bi vrlo korisno da se unutar produktivnih i reprezentativnih šuma osnuju bar neke "parcele" određene za "slobodnu evoluciju" u duljem razdoblju. Parkovi, posebice regionalni, povoljni su za ovaj način istraživanja u dugom razdoblju, jer nema nikakvih smetnji za paralelno istraživanje i monitoring te redovito gospodarenje šumama. Gianfranco Minotta: Sjećanje na profesora Umberta Bagnaresi-a Posije iznenadne i kratke bolesti, 13. svibnja umro je prof. Umberto Bagnaresi , direktor časopisa Monti e bosehi, u posljednjih dvadeset godina. Tijekom pedesetgodišnjeg aktivnog rada, prof. Bagnaresi stekao je velik ugled kao uvaženi šumarski stručnjak širokog djelokruga rada. U svom plodnom životu obavljao je mnoge i važne odgovorne funkcije. Od 1980. g. bio je redoviti profesor uzgajanja šuma na Sveučilištu u Bologni, gdje je i direktor Odjela šumskih kultura. Također je predsjednik regionalnog Instituta za šumarska istraživanja Alpa i regionalnih parkova. Bio je aktivan član Akademije i Udruženja profesionalnih znanstvenika. Profesor Bagnaresi autor je preko 300 publikacija, izuzetnog znanstvenog značenja u području šumarstva. Kao velik zagovornik šumarske struke, dao je i velik doprinos kvaliteti znanstvenih radova i časopisu Monti e bosehi. Početkom godine napustio je aktivnosti na Sveučilištu radi odlaska u mirovinu, ali s time nije prestala njegova aktivnost. Bio je humanist i izuzetni ljubitelj prirode, prenio je svoju ljubav prema šumi na generacije studenata koje su ga cijenile. Uživao je velik ugled na Sveučilištu i izvan njega. Iza sebe je ostavio vrijednu znanstvenu ostavštinu. U jednom od idućih brojeva dijela prof Banjaresi-a bit će detaljnije prikazani. Ostat će u vječnom sjećanju svima koji su imali sreću da ga pozanaju - završne su riječi autora. L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 2 ožujak - travanj 2003. g. izdvajamo: Orazio C i a n c i o, Susanna N o c e n t i n i: Očuvanje biološke raznolikosti u šumskim sustavima biološka raznolikost, gospodarenje šumom i znanstvene metode Ovaj članak predstavlja treći nastavak rasprave o biološkoj raznolikosti u kojem autori iznose različita stajališta o biološkoj raznolikosti, njenoj važnosti i čimbenicima koji izravno i neizravno utječu na njen razvoj i stabilnost. |