DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 75 <-- 75 --> PDF |
OBLJETNICE 50 GODINA NACIONALNOG PARKA "RISNJAK" 1953. - 2003. Program svečanosti obilježavanja 50. godišnjice os- cionalnim parkom. U "interesu budućeg parka treba sve nivanja i uspješnog djelovanja nacionalnog parka "Ris- sječe obustaviti... svaki jači gospodarski zahvat u prinjak", pred stotinjak uzvanika i gostiju, prigodnim je rodnu šumu spriječiti" (I. Horvat 1953. g.). Ističući riječima u velikoj dvorani Upravne zgrade parka u Bi- problem "kiselih kiša" koje nisu mimoišle ni ovaj prosjeloj Vodici, 12. rujna 2003. g. otvorio dr. se. Nikola tor, permanentan nedostatak financijskih sredstava (a u Tvrtković , predsjednik Upravnog vijeća parka. Us- vezi s tim i prešutno podržavanje "sanitarnih" sječa!) poredujući pet desetljeća dugo razdoblje djelovanja par- Tvrtković je istakao tri velike prednosti NP "Risnjak": ka sa stoljetnim jelama što krase obližnju Lesku i ostale blizina Jadranskog mora, atraktivnost parku novopripoprostore ovog zaštićenog objekta prirode, uvodničar je jenog izvorišnog dijela rijeke Kupe, kao i prirodna poustvrdio da upravo toj ustanovi možemo zahvaliti da te vezanost sa susjednom Slovenijom. Stoga bi uručeni jele i danas rastu, da nisu posječene, da strme osojne pa- kompas kao simboličan poklon predsjednika Upravnog dine Snježnika nisu razgoljene za potrebe ski staza i vijeća ravnatelju uprave Ivanu Main aru, dipl. ing. vučnica, da od njena osnivanja nije probijena niti jedna šum., trebao navijestiti izbor pravog puta u novo uspješnova šumska cesta... striktno se pridržavajući preporuka nije razdoblje djelovanja uprave i njega samog, iz Obrazloženja prijedloga za proglašenje Risnjaka na "U ponedjeljak 15. rujna 2003. navršit će se točno 50 godina kako je Sabor NR Hrvatske dio risnjačkog masiva proglasio narodnim parkom. Razlozi da te šume i livade proglasi parkom, nalazimo u obrazloženju prof. Ive Horvat a "da se na Risnjaku skupilo na malom prostoru velik broj prirodnih pojava... i krasota koje su drugdje često nadaleko razasute. Risnjak je usto u prošlosti toliko pošteđen od gospodarskih utjecaja da je u njemu ostala prirodno-vegetacijska slika gotovo nepromijenjena", prve su riječi iz opširnog izlaganja dugogodišnjeg ravnatelja parka Ivana Malnara. U želji da probudi uspomene na vrijeme i događaje koji su prethodili proglašenju Risnjaka nacionalnim slika 1. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, tada u ulozi ministra parkom, Malnar je podsjetio na prvi pisani putni nalog za zaštitu prirode i okoliša, prilikom posjeta NP "Risupravitelja tadašnjeg Šumarskog instituta ing. Podnjak". Šetnja Leskom u društvu ravnatelja svih nacional ri or skog od 29. srpnja 1948., kojim nalaže petorici nih parkova 21. svibnja 1993. "rukovaoca radova na tipološkom istraživanju vegeta (Foto: A. Frković) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 76 <-- 76 --> PDF |
čije područja Risnjaka i Snježnika prof. dr. Ivi Horvatu, dr. ing. Milanu An ić u, ing. Borislavu Zlatar i ću, ing. Tomislavu Brzacu i Zlatku Gračaninu, da uz pomoć pet studenata Poljoprivredno-šumarskog fakulteta krenu na teren." Kako su se ti radovi obavljali po nalogu saveznog i republičkog Ministarstva šumarstva, imenovani "imaju pravo na primanje hrane iz magazina SRS-a". Na primjerku naloga dostavljenog osobno Ivi Horvatu, isti je nadopisao: "Stjepan Bertović , aps. šumarstva. Izdaje vam se gornji nalog za putovanje u Gorski kotar. Polazak 29. VII. 1948. dr. Ivo Horvat". Bertović je kasnije predložio još dvojicu, pa su u radnu skupinu primljeni i njegovi studijski kolege Zlatko M a t a n i Zvonimir P c 1 c e r. U Zborniku radova objavljenom u povodu 40. godišnjice NP "Risnjak" (Crni Lug 1994.) pok. prof. dr. se. Stjepan Bertović napisao je: "Radna grupa otputovala je naznačenog datuma (29. 7. 1948) vlakom do Delnica, autobusom u Crni Lug i navečer stigla u Bijelu Vodicu. Taj nadnevak smatra se početkom Horvatovih vegetacij skih kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju... Drugog dana popodne Horvat i ekipa smjestili su se u polusrušenu brvnaru, bivše lovačko sklonište, u šum. predjelu Smrekovac (1204 m)... Slijedili su poslovi koji će i ubuduće prethoditi našim kartiranjima: trebalo je rekognoscirati teren, ustanoviti biljne zajednice, fitocenološki snimiti/popisati njihov florni sustav te upoznati i sabrati biljke za herbar. Osim prof. Horvata, većina nas tada je prvi put vidjela i doživjela jedinstvenu ljepotu risnjačke prirode". Na inicijativu najpoznatijih tadašnjih prirodoznanstvenih stručnjaka i znanstvenika Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorskog zavoda dostavio je Predsjedništvu vlade NR Hrvatske detaljno obrazloženi prijedlog od 31. srpnja 1952., da se područje Risnjaka proglasi narodnim parkom. Glede toga Privredni savjet Vlade NR Hrvatske ustanovljuje komisiju da "na licu mjesta uredi izvjesna otvorena pitanja u vezi proglašenja Risnjaka nacionalnim parkom". U razdoblju od 2. do 6. listopada iste godne komisija je obišla odgovarajuće šumske predjele, riješila pitanje sječe, pregledala granice te sastavila i jednoglasno supotpisala prijedlog o granicama NP-a. Potpisali su ga 6. listopada 1952. ing. Ivan S m i 1 aj (u ime Uprave za šumarstvo Privrednog savjeta Vlade NRH), ing. Ljudevit Vidas (u ime |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Narodnog odbora kotara Delnice), Pavle Pintar (u ime NO Općine Crni Lug), Ivan Ž a g a r (u ime NO Općine Gerovo), ing. Josip Radošević i ing. Stjepan Bertović (u ime Konzervatorskog zavoda), ing. Borislav N ikšić, ing. Aleksandar Vernak i Milan Wolf (u ime Šumskog gospodarstva "Viševica" Rijeka), dr. Ivo Pevalek i dr. Ivo Horvat (u ime Hrvatskog prirodoslovnog društva) i ing. Šimun F16 g 1 (u ime Drvnoindustrijskog poduzeća Delnice). Sljedeće godine (1953) Horvat je javno objavio svoj prijedlog za osnivanje narodnog parka Risnjak, a dana 15. rujna 1953. hrvatski je Sabor prihvatio prijedlog komisije i proglasio Risnjak narodnim parkom. "Tim činom", zabilježit će Horvat, "izlučen je iz područja gospodarenja jedan prekrasan dio naše zemlje i tako je osigurano da se njegova samoniklost i ljepota sačuva budućim pokoljenjima". Dodajmo ovome daje 44 godine kasnije, Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom od 24. siječnja 1997., dotadašnji prostor parka proširio na masiv hrvatskog Snježnika te izvorišno područje Kupe i sljevno područje potoka Krašićevca "kao područja osobitih prirodnih vrijednosti i znanstvenog značaja", u ukupnoj površini od 6400 ha. Nabrojivši aktualne znanstvene projekte i njihove nositelje, Malnar je upozorio i na "znatno povećane štete unutar parkovnih površina, kao posljedica učestalih vremenskih nepogoda i ekstremnih klimatskih pojava". S tim u vezi izvršena je revizija Programa za unapređivanje šuma NP "Risnjak", u kojoj se "nedvojbeno potvrđuje nužnost ukljanjanja sušaca, vjetroizvala, vjetroloma i gromom oštećenih stabala, kako bi se održala biološka otpornost sastojina i optimalna ekološka ravnoteža šumskih ekosustava". U posljednjih 15 godina, reći će na kraju ravnatelj Malnar, učinjen je značajni korak glede promidžbenih aktivnosti, počevši od stavljanja na korištenje Poučne staze Leska (svečano otvorenje 4. lipnja 1993., autor Željko Štahan) do izdavanja Vodiča, izletničkih karata, filmova i izrade informacijskih ploča. Od aktivnosti koje su u tijeku ili će u bližoj budućnosti biti okončane, izdvojio je obnovu i modernizaciju planinarskih domova na Risnjaku i Snježniku te stavljanje u |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 78 <-- 78 --> PDF |
funkciju bivšeg vojnog objekta na Guslici (čije je sadašnje stanje i devastirani okoliš neprimjeran prostoru parka), podizanje smještajnih kapaciteta, auto-kampa i ostalih rekreacijskih sadržaja u Bijeloj Vodici, te izgradnja 2000 m duge cestovne prometnce od Horvatskog do Razloga, iznad izvora Kupe, kako bi ovaj atraktivan prostor bio što dostupniji posjetiteljima. Na samom kraju svog izlaganja Malnar je zahvalio brojnim institucijama i pojedincima koji su u sklopu znanstveno-stručne i svake druge suradnje i pomoći doprinijeli afirmaciji parka. U znak priznanja za izvanredne zasluge postignute na unapređenju parkovne djelatnosti i zasite prirode, od Upravnog vijeća NP "Risnjak" odlikovani su prigodnom plakctom sljedeći pojedinci i institucije/poduzeća: Miho Miljanić , dipl. ing. šum., dr. med. Ante Kutle, prof. dr. se. Paula Durbešić, prof. dr. Đuro Huber, dr. sc. Boris Vrbek, Ministar stvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Hrvatske šume Zagreb - Uprava šuma Podružnica Delnice, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatske vode podružnica Rijeka, Nacionalni park Paklenica, Triglavski narodni park, Grad Delnice, TZ Primorsko- goranske županije, "Finvest" Čabar, Građevinar Čabar i Protektor Bandag Katalinić Gerovo. Za 20 godina vjernosti Uprava parka nagradila je i troje svojih zaposlenika: Mariju Miću Puška rić, Marijana Š time a i Marijana Martina Pin tara. Nakon službenog dijela programa, koji je okončao okruglim stolom na temu Zaštita, očuvanje i predstavljanje gornjeg dijela rijeke |