DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003). 501-507 crvenkastosmede boje. Lišće je neparno perasto. Ima 3-5 čvrstih, široko ovalnih ili jajolikih, sjedećih listića, čija je gornja strana tamnozelene boje i sjajna, a donja blijedozelena i dlakava. Lisna peteljka je dlakava. Cvjetovi su u složenim metličastim cvatovima. Muški cvjetovi imaju 1-2 reda ocvjeća i 3-6 prašnika sa žutim kesicama. Ženski cvjetovi imaju 2-5 listića i samo obraduje i polira. Drvo je dobro i za ogrijev jer ima smole, a u prostoriji gdje izgara stvara ugodan miris. Ranijih godina, kada je na krškom području bilo mnogo stoke sitnog zuba, a zbog stanišnih uvjeta redovito je nedostajalo stočne hrane, pa se bralo i sušilo (u kolovozu) lišće smrdljike kao loš nadomjestak sijena u zimskim mjesecima. U kolovozu i rujnu brali su se plodovi smrdljike i davali u svježem stanju ovcama, kao dodatak uz redovnu ispašu na kršu (si. 4.). U području prirodnog areala ima jako dobru izbojnu snagu, pa bi se sa smrdljikom mogle izvoditi dodatne meliorativne mjere na kršu. Na boljim staništima i toplijim područjima, osobito na južnim ekspozicijama, moguće je da bi smrdljika bila dobra podloga za kalamljenje prave tršlje. Prava tršlja {Pistacia vera L.), (si. 5. i 6.) je dvodomna, entomofilna, kserofitna vrsta podrijetlom iz Sirije, Mezopotamije i Turkmenije. U južnoj Europi uzgaja se u vrtovima i manjim plantažama. Prava tršlja se uzgaja u obliku grma ili nižeg stabla koje može narasti 8 - 10 m. Živi preko 100 godina. Krošnja joj je široka, gusta, loptastog oblika. Kora debla i grana je sivkasta, a izbojci i mlade grane su |