DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
I. Tolić: GOSPODARSKE i DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9 10. CXXVII (21)03). .SOI-507 ma, tršlja se može koristiti poput drugih halofita za podizanje uz morsku obalu zaštitnih pruga, u svrhu zaštite šumskih i poljodjelskih kultura od posolice. Tršlja ima veliku ekološku funkciju jer štiti tlo od erozije, a osobito je ta funkcija izražena na mnogim područjima za učvršćivanje i zaštitu morske obale od erozije. Tršlja estetski daje vizualan i ambijentalan ugođaj. S obzirom na klimatske uvjete u kojima uspijeva, može se koristiti kao podloga za kalamljenje prave tršlje, vrste jestivih i vrlo traženih plodova. Smrdljika -(Pistacia terebinthus L.), (si. 3.) još je na nekim područjima zovu: smrdljiva tršlja, jud, smrdelj. To je dvodomna, entomofilna, kserofitna vrsta Mediterana, a zalazi i nešto sjevernije. Kod nas je ima u eumediteranskom i toplijem submediteranskom području. Zauzima južne ekspozicije (prisojne), pa se može naći i u makijama i listopadnim šumama toga klimata. Uspijeva na siromašnim, suhim i skeletnim vapnenim tlima, a na dubljim i kvalitetnijim staništima postiže značajne dimenzije. Dolazi u biljnim zajednicama: mješovite šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić /l956./ 1958.), mješovite šume crnike i crnoga graba (Ostryo- Quercetum ilicis Trinaj stić /l965./ 1974.). Smrdljiki više odgovaraju staništa s južne-sunčane eks pozicije, pa se penje na veće nadmorske visine, dok joj sjeverne-osojne ekspozicije manje odgovaraju i na takvim položajima zauzima znatno manje nadmorske visine. (Primjer: Vidova gora- Brač). To je listopadno grmoliko ili nisko drvo, a može narasti visine do 16 m i do 1 m prsnog promjera. Doživi starost od više stotina godina. Kora je u početku glatka, a kasnije mrežasto ispuca, a bogata je taninom. Krošnja drveta je s tankim i gusto postavljenim granama. (U nekim krajevima postoji vjerovanje da se na stablu smrdelja objesio Juda Iškariotski). Lišće je neparno perasto, većinom sa 7 duguljastih listića. Listići su skoro sjedeći, sjajne zelene boje, kožasti i s jakim mirisom. Na listovima se od uboda insekta (Aphispistacia) često pojavljuju šišarke slične rogačima ("Judini rogači"), u kojima ima smole i vrlo mnogo tanina. Cvjeta od svibnja do srpnja. Cvjetovi su sitni, nalaze se u složenim, zbijenim grozdovima (metlicama), žućkastozelene boje. Plod je crvena koštunica sa slabo razvijenim mesnatim dijelom, veličine graška. Miriše na terpentin. Dozrijeva u listopadu. Plod se jede. Sjeme klija druge godine nakon sjetve. Drvo je žućkastobijele boje, fine teksture, upotrebljava se u stolarstvu i tokarstvu. Od njega se izrađuje drveni dijelovi finog oruđa jer je tvrdo, čvrsto i čisto, a dobro se |