DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 501-507 UDK 630* 164 + 160 + 261 GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA COMMERCIAL AND OTHER VALUES OF THE GENUS PISTACIA SPECIES Ivan TOLIĆ* SAŽETAK: Velike degradirane površine nekadašnjih vrijednih visokih šuma hrvatskog eumediteranskog i submediteranskog područja, pripadaju prirodnom arealu vrsta rodapistacija: tršlja (Pistacia lentiscus L.) i smrdljika fPistacia terebinthus L.), koje su u šumarskoj struci zanemarene ili, bolje rečeno, nisu dovoljno vrednovane njihove gospodarske i druge vrijednosti. U dostupnoj literaturi, autor ovog članka nije pronašao mnogo podataka o vrstama rodapistacija, a posebice je malo rečeno o njihovim meliorativnim osobinama mediteranskog krša. To su dvije autoktone vrste, koje su oduvijek u njihovom prirodnom rasprostranjenju Mediterana imale značajnu korisnu funkciju. U tim područjima stoljećima je manjak svih drvnih sortimenata, pa je drvo vrsta toga roda, posebice P. terebinthus, imalo široku primjenu u stolarstvu, tokarstvu iza izradbu drvenih dijelova oruđa, jer je drvo tvrdo i čvrsto, a dobro se obrađuje i polira. Drvo je dobro i za ogrijev jer ima smole. U prostoriji u kojoj izgara osjeća se ugodan miris. I ostali dijelovi biljaka toga roda imali su primjenu u kemijskoj industriji, medicini i dr. Ponekad zbog velike suše i nedostatka druge stočne hrane, u toplijem submediteranu bralo se i sušilo lišće (grm) kao loš nadomjestatak hrane za ovce i koze. Posebice su se brali još nedozreli plodovi (grozdovi) i davali ovcama kao krepka hrana. Vrste toga roda nisu našle odgovarajuću meliorativnu primjenu u šumarstvu, iako imaju razgranat korjenov sustav i izrazito su kserofitne, dobro podnose siromašna staništa, a istodobno imaju dobru izbojnu snagu, pa su sastavni dio makije i toplijih područja listopadnih panjača. Nakon požara dobro se obnavljaju iz panja. Uz naše dvije autoktone vrste, daleko je poznatija prava tršlja (Ristacia vera L.) koja se na mediteranskom području, pa i šire, uzgaja radi jestivih i vrlo ukusnih plodova. Autoru ovoga članka je uz ostalo namjera da se animira možebitni uzgoj te vrste zbog njenih plodova i popune ponude voćkarica na hrvatskom mediteranskom području. Posebno se naglašava takva mogućnost, jer bi postojeće dvije autoktone vrste na svojim prirodnim staništima bile dobra podloga za kalamljenje prave tršlje. Ključne riječi: tršlja, smrdljika, prava tršlja, zimzelena, listopadna, lišće perasto, grm, nisko drvo, jednospolna, dvodomna, entomofilna, kserofitna, posolica, Mediteran, plod, koštunica, sjemenka, jestiva, ukusna, hranljiva, plantaže, mastika, korjenov sustav. Ivan Tolić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., UŠP Split, Kralja Zvonimira 35, 21000 Split |