DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski liši br. 9-10. CXXVII (2003). 439-447
UDK 630* 442 (001)


DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE
IMELE (Viscum album L. ssp. album) U HRVATSKOJ*


HOSTS AND DISTRIBUTION OF THE WHITE BERRIED MISTLETOE
(Viscum album. L. ssp. album) IN CROATIA


Marilena IDŽOJTIĆ´


SAŽETAK: Bjelogorična bijela imela (Viscum album L. ssp. album porodica
Viscaceae, red ViscalesJ poluparazit je na bjelogoričnim vrstama drveća i
grmlja. Da bi se napravio popis vrsta domaćina i kartirala rasprostranjenost
imele u Hrvatskoj, rađena su terenska istraživanja, te je pregledan herbarijŠumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za kartiranje rasprostranjenosti
korištena su osnovna polja MTB mreže.


Bjelogorična bijela imela u Hrvatskoj dolazi na 45 taksona (41 vrsta, 2 kultivara
i 2 hibrida). Od 41 vrste 31 je autoktona i 10 aloktonih. Domaćini pripadaju
u jedanaest porodica. Najviše dvanaest vrsta je iz porodice Rosaceae. Zatim
slijede Salicaceae (sedam vrsta), Aceraceae (pet vrsta), Betulaceae (četiri
vrste), Tiliaceae (tri vrste) itd. Svi domaćini ove imele u Hrvatskoj već su zabilježeni
u literaturi, osim Alnus japonica (Thunb.) Steud. i Prunus cerasifera
Ehrh. Autoktone vrste koje možemo ubrojiti među najčešće domaćine su: pitoma
jabuka (IVIalus domestica Borkh.), crna topola (Topulus nigra L.), pitoma
kruška (Pyrus communis L.), bijela vrba (Salix alba L.) i malolisna lipa (Tilia
cordata Mili). Najčešće zaražene strane vrste su sjevernoameričke i to Acer
saccharinum L. (srebrnolisni javor) i Robinia pseudoacacia L. (obični bagrem).
Cesto su zaražene šumske kulture crnog oraha (Juglans nigra L.), običnog bagrema
(Hobinia pseudoacacia L.), te kulture topola Populusxcanadensis
Moench, P. nigra L. i P. deltoides W. Bartram ex Marshall.


Ova podvrsta imele V. album ssp. album rasprostranjena je u Hrvatskoj u
prirodnim šumama, šumskim kulturama, parkovima, vrtovima, neodržavanim
voćnjacima, te na soliternim stablima uz rubove šuma i na otvorenim površinama
u sjevernom i središnjem dijelu države. Nije zabilježena u mediteranskom
i submediteranskom području, a niti u velikim planinskim masivima koji
razdvajaju kontinentalni od mediteranskog i submediteranskog pojasa. Rasprostranjenost
imele je mozaična, stoje uvjetovano isto takvom rasprostranjenošću
domaćina, lokalnim uvjetima, kretanjima ptica prenositelja i dr.
Kontinuirana rasprostranjenost na nekom domaćinu može se pratiti samo u
dijelu areala poljskog jasena (Traxinus angustifolia Vahl).


Ako se na stablima nalazi velik broj grmova imele, oni iscrpljuju svoga domaćina,
no općenito se može reći da ova podvrsta imele ne predstavlja veći
gospodarski problem u Hrvatskoj.


Ključne riječi: Viscum albumL. ssp. album (bjelogorična bijela imela),
Hrvatska, vrste domaćini, rasprostranjenost


1 Dr. se. Marilena Idžojtić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


marilena.idzojtic@post.hinet.hr


Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod


naslovom "Imele u Hrvatskoj - biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini".