DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Margalctić. M. Margaletić: POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 475-482 produktivnu snagu pa mogu nastale ozljede iscijeliti i tako smanjiti nastalu štetu. Požar nanosi najveće štete u tek podignutim kulturama i mladim sastojinama, koje za kratko vrijeme potpuno uništi. Tlo u još nesklopljenim mladicama i gustišima redovno je pokriveno velikim količinama lako zapaljivog materijala, dovoljno da lagan prizemni požar preleti preko tih površina, pa da većina osjetljivih mladih biljaka ugine. Sastojine u kojima na tlu ima velikih količina suhog listinca, grana i trave imaju veliku mogućnost za nastanak i širenje požara. Požar se ne može širiti ako zapaljivi materijal sadrži više od 25% vlage i ako uz to temperatura zraka nije preniska. U slučaju visoke zračne temperature i vlažnosti pokrova ispod 10 % požar se vrlo lako i brzo širi(Vuleta 2001). Opasnost od požara u šumi i na šumskom zemljištu u kontinentalnim krajevima nastaje u rano proljeće, kada prevladavaju suhi proljetni vjetrovi, a suha prošlogodišnja trava prekriva tlo. Od klimatskih čimbenika koji utječu na opasnost pojave požara najvažniji su sunčeva radijacija, padaline, vjetar, vlažnost i temperatura zraka. Mehanički sastav zemljišta ima velik utjecaj na osjetljivost šume na pojavu požara. Šume koje rastu na karbonatnim terenima osjetljive su na pojavu požara, jer karbonatna podloga doprinosi bržem i većem zagrijavanju i isušivanju prizemne vegetacije. ŠTETE U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU UZROKOVANE POŽARIMA OTVORENOG PROSTORA Damages in a forest and forest land caused by open space fires Požari otvorenog prostora koji su osobito u priobalju i otočnom području često katastrofalni, te osim šuma uništavaju i poljoprivredne kulture, ugrožavaju naseljena mjesta i ljudske živote, izazivaju opravdanu zabrinutost našeg društva (Vučetić i Dimitrov 2000). Oni pričinjavaju ogromne štete za šumu i šumsku biocenozu i potrebno je mnogo vremena i truda, naravno uz velika novčana ulaganja, da se šuma obnovi i vrati u stanje prije požara. Kod požara koji zahvaća crnogoričnu sastojinu, drvna masa je potpuno uništena jer požar u pravilu uništi cijelu sastojinu, a eventualno zaostala stabla nisu za tehničko-kemijsku upotrebu. Ako se radi o bjelogoričnim sastojinama, one ovisno o jačini i intenzitetu požara bivaju djelomično ili u cijelosti uništene, ali zaostala stabla ne gube svoja tehničko-kemijska svojstva pa se mogu dalje upotrebljavati, ovisno o oštećenju, kao građevno drvo ili za izradu celuloze i ostalih kemijskih preparata (Vajda 1974). Nakon požara otvorenog prostora treba na opožarenoj površini što prije započeti s radovima pošumljavanja, kako bi se izbjeglo nepoželjno djelovanje klimatoloških čimbenika te uništenje i nestanak plodne zemlje pod utjecajem erozije. Uzgojni radovi koji se moraju provoditi u uzgajanju i podizanju novih šumskih ekosustava na opožarenim površinama iziskuju povećane troškove na tom planu. Te radove možemo podijeliti na: - podizanje šuma na golom kršu; uzgajanje postojećih autoktonih sastojina hrasta crnike, medunca i drugih vrsta te njihova pretvorba u viši uzgojni oblik, kao i obnova postojećih zrelih sastojina autoktonog i aloktonog porijekla; zaštita i očuvanje autoktonih i aloktonih sastojina posebno od požara (M at i ć 1992). Požari negativno utječu na tlo, odnosno na njegova fizička i kemijska svojstva. Na fizička svojstva utječu tako da smanjuju sadržaj i količinu humusa u tlu. U područjima ogoljelim požarom fizička svojstva tla se pogoršavaju, tla postaju teška, suha, nepropusna za vodu i često se raspucaju. Na kemijska svojstva tla požari djeluju manje pogubno (Vuleta 2001). Uz drveće u požarima stradavaju i životinje. Ti nepovoljni uvjeti mogu uzrokovati trajno napuštanje životinjskih vrsta koje obitavaju na tom području. Proljetni požari mogu negativno utjecati na razmnožavanje divljači i gubitak mladih životinjskih individua koje nisu u mogućnosti izbjeći vatrenu stihiju. Organizirani sustav zaštite šuma od požara podrazumijeva i funkcionalnu organizaciju otkrivanja, te dojave nastalog požara. Svrha uspostavljenog sustava otkrivanja i dojave je što ranije otkrivanje požara i poduzimanje odgovarajućih mjera da bi se požar što prije ugasio. Sustave otkrivanja požara dijelimo u tri skupine: uočavanje i otkrivanje požara sa zemlje; - zračna osmatranja; - otkrivanje i zaštita od požara metodama daljinskih istraživanja. |