DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 475-482 UDK 630* 435 + 432 POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI DEGRADACIJE STANIŠTA FIRES IN FORESTS AND FOREST LAND AS NATURAL STATION DEGRADATION FACTORS Josip MARGALETIĆ*, Marina MARGALETIĆ** SAŽETAK: Šume hrvatskog dijela Mediterana dijele se na eumediteranski i submediteranskipojas i zauzimaju površinu od oko 870 000 ha. Tijekom stoljeća uništavane su požarima, stoje dovelo do nepovoljnih edafskih, hidroloških, temperaturnih i drugih ekoloških prilika. Usporedo s uništavanjem šuma, uništava se i tlo, pa sukcesija, odnosno ponovna uspostava šuma, traje iznimno dugo i zahtijeva mukotrpan rad. Značajan čimbenik uništavanja obalnih šuma na području Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika bila su ratna djelovanja tijekom Domovinskog rata (1991-1995). U razdoblju od 2000. do 2002. godine u šumama i na šumskim zemljištima bilo je ukupno 1 178 požara, u kojima je izgorjela vegetacija na ukupnoj površini od 89 128 ha, od čega je na području krša bilo ukupno 942 požara. Značajnu ulogu u protupožarnoj preventivi imaju "Hrvatske šume" d. o. o. Zagreb, koje putem Uprava šuma Podružnica gospodare državnim šumama. Ključne riječi: šume, šumska zemljišta, požar, Program aktivnosti, preventivne metode zaštite. UVOD - Introduction Šuma u životu čovjeka ima nezamjenjivu ulogu i degradacijski oblici, te šume alepskog bora (Pinus hasmatra se općim društvenim dobrom. Površina šuma i lepensis). Drugi je montani pojas, koji obuhvaća teršumskih zemljišta s kojima gospodare "Hrvatske šumofilne listopadne šume medunca (Quercus pubes- me" d. o. o. Zagreb iznosi približno 2 000 000 ha. Precens), u nižim dijelovima s bjelograbom (Carpinus ma vlasništvu, državne šume u Republici Hrvatskoj orientalis), a u višim dijelovima s crnim grabom čine oko 80 %, dok privatnim šumama pripada pribli( Ostrya carpinifolia) (Rauš i Matić 1994). Šume žno 18%. toga područja bile su tijekom stoljeća nemilosrdno uništavane požarima, posebno u eumediteranskom i Šume hrvatskog dijela Mediterana dijele se na eu toplijem submediteranskom području. Stadiji degrada mediteranski i submediteranski pojas. Zauzimaju po cije često su toliki, da se više ne može govoriti o šumi vršinu od oko 870 000 ha, a obuhvaćaju područje Istre već o raznim tipovima kamenjara. Sve je to uvjetovalo te obalu od Rijeke do Dubrovnika sa svim pripadaju da sada na kršu imamo nepovoljne edafske, hidro ćim otocima. Mediteranska regija može se raščlaniti u loške, temperaturne i druge ekološke uvjete (Vida dva pojasa. Jedan je zimzeleni litoralni pojas koji zau ković 1986). zima usku priobalnu zonu i većinu dalmatinskih otoka. Tu dolaze šume crnike (Quercus ilex), makije i ostali Problematika požara u šumi i na šumskom zem ljištu posebice je aktualna u Republici Hrvatskoj od 80-tih godina prošloga stoljeća, kada je izgorjelo naj * Dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, Svetošimunska 25, p. p. više površina pod šumom u mediteranskom dijelu naše 422, 10002 Zagreb obale. Značajan čimbenik uništavanja obalnih šuma na ** Marina Margaletić dipl. ing. šum., Državni inspektorat, Ulica području Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika bila su grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb, Služba nadzora u području poljoprivrede i šumarstva, Odjel u području šumarstva i lovstva ratna djelovanja tijekom Domovinskog rata (Š p anj o 1 |