DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOV1NE ... Šumarski liM br. <) 10. CWVII Ijnoji. 4(.´-4"4
oštećenja pojedinačnih stabala prilikom iskorištavanja
šuma rjeđa.


Postotni udjeli neprave srži u obujmu tehničke
oblovine po debljinskim stupnjevima (tablica 3) kreću
se (za debljinske stupnjeve s više od jednog izmjerenog
stabla) od 5,1 % do 13,3 % u prorednim sječinama


4.
ZAKLJUČAK
Nakon provedenog istraživanja neprave srži tehničke
oblovine bukovih stabala na području gospodarske
jedinice Bjelovarska Bilogora možemo zaključiti sljedeće:


1.
Pojava neprave srži kod bukovih stabala fiziološki
je proces koji ponajprije ovisi o starosti stabla, ali i
o drugim čimbenicima.
2.
Neprava srž kod bukovih stabala ne pojavljuje se u
prorednim sječinama starosti do 50 godina. U sječinama
starosti oko 60 godina, neprava srž pojavljuje
se na manje od 4 % bukovih stabala. Za proredne
sječine starosti između 70 i 90 godina postotak bukovih
stabala s nepravom srži kreće se od 10,8 % do
17,6 %. U sječinama pripremnog sijeka starosti od
100 do 110 godina, postotak stabala s nepravom srži
značajno je veći i kreće se od 43,1 % do 64, 8 %
ili oko 50 %.
3.
U prorednim sječinama starosti od 50 do 91 godinu,
utvrđenje manji broj stabala s nepravom srži unutar
pojedinog debljinskog stupnja nego u sječinama
pripremnog sijeka starosti od 100 do 110 godina.
4.
Postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine
stabala koja imaju nepravu srž iznosi za proredne
sječine oko 60 godina starosti do 1,6 %, za sječine
starosti od 70 do 90 godina kreće se u rasponu
i od 2,6 % do 9,4 % u pripremnom sijeku. Znakovito je
da postotni udjeli neprave srži u tehničkoj oblovini stabla
koja imaju nepravu srž padaju s porastom debljinskog
stupnja. To se može tumačiti porastom udjela tehničke
oblovine u drvnoj masi stabla s povećanjem prsnog
promjera stabla.


-
Conclusion
od 4,9 % do 17,9 %, dok je kod sječina pripremnoga
sijeka starih od 100 do 110 godina prilično konstantan
i kreće se od 6 % do 8,8 % ili prosječno 7,6 %.


5.
Postotni udjeli neprave srži u obujmu tehničke oblovine
po debljinskim stupnjevima kreću se od 5,1 %
do 13,3 % u prorednim sječinama, te od 2,6 % do
9,4 % u sječinama pripremnog sijeka. Vrijednosti
postotnih udjela neprave srži u tehničkoj oblovini
stabala koja imaju nepravu srž, padaju s porastom
debljinskog stupnja, odnosno prsnog promjera stabla.
6.
Pojava neprave srži nema većeg značenja kod planiranja
sortimentne strukture prethodnog prihoda
jednodobnih bukovih sastojina, glede činjenice da u
starijim proredama možemo očekivati oko 15 %
stabala s nepravom srži. S druge strane, kod planiranja
sortimentne strukture pripremnih sijekova,
odnosno glavnoga prihoda, učestalost pojave neprave
srži ima veliko značenje, s obzirom na to da je
možemo očekivati kod približno 50 % doznačenih
stabala.
7.
Potrebno je istražiti učestalost pojavljivanja neprave
srži bukve po debljinskim stupnjevima u naplodnim
i dovršnim sijekovima, kako bi se nadopunile
postojeće spoznaje glede vrste sijeka i starosti naših
jednodobnih sastojina.
5. LITERATURA - References
Đuričić , I. 1994: Prirodna obnova sastojina obične
bukve (Fagus sylvatica L.) Na obroncima Kalnika
i Bilogore; "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Glavaš , M. 1999: Gljivične bolesti šumskoga drveća,
Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str.
54-57.


Klepac , D. 1986: Uvodni referat na simpoziju o
bukvi; "Kolokvij o bukvi - savjetovanje asistentske
sekcije", Velika 22. - 24. 11. 1984., Zagreb,
str. 11-16.


Krpan, A.P.B., M. Šušnj ar, 1999: Normizacija šumskih
drvnih proizvoda u republici Hrvatskoj;
"Šumarski list" br. 5-6/1999., Zagreb, str.
241-245.


Matić , S. 1991: Njega Suma proredom; Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, "Hrvatske šume",


Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, str. 5-8.


Nečesany,V. 1965: Heatwood formation as a phisiological
ageing process, IUFRO Vol I, 1965.


Necesany, V, 1969: Forstliche aspekte bei der
entstehung das falschkerns der rotbuche, Holz -
Zentralblatt, 1969.


Pećina, M. 1943: Ocjena bukovine po vanjskim znakovima,
"Hrvatski šumarski list" br. 7-8/1943,
Zagreb


Pejovski, B. 1951: Pridones kon poznavaljeto na
bukovinata vo nr Makedonija, Godišen Zbornik
Univerziteta Skopje, 1951


Pranj ić, A., N. Lukić 1997: Izmjera šuma; Udžbenici
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 42,
105-113, 186-190,258-260.