DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003). 467-474
UDK 630* 443 - 323 + 325


POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE
BUKOVE OBLOVINE IZ PROREDNIH I PRIPREMNIH SJEČA NA
PODRUČJU BJELOVARSKE BILOGORE


OCCURRENCE OF FALSE HEARTWOOD IN BEECH TREES AND TECHNICAL
BEECH ROUNDWOOD COMING FROM THINNING AND PREPARATORY
FELLING IN THE AREA OF BJELOVAR BILOGORA


Marinko PRKA*


SAŽETAK: U radu je istraživana učestalost i obujam pojave neprave srži
u bukovoj tehničkoj oblovini kod prorednih sječina i pripremnog sijeka, na
području gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. Istraživanja su provedena
na 15 sječina i 835primjernih stabala od čega, 573 primjerna stabla iz
11 prorednih sječina u starosti od 50 do 91 godinu, te 262 primjerna stabla iz
4 pripremna sijeka u starosti od 100 do 110 godina.


Istraživana je pojava neprave srži na stablima obzirom na vrstu sijeka i
starost sastojine, broj stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima za
prorede i pripremni sijek, te postotni udio obujma neprave srži u obujmu tehničke
oblovine stabala s nepravom srži u proredama i pripremnom sijeku.


Neprava srž bukovih stabala nije pronađena u prorednim sječinama starosti
do 50 godina. U prorednim sječinama starim oko 60 godina neprava srž
pojavljuje se na manje od 4 % stabala, a u prorednim sječinama starosti od
70 do 90 godina na oko 15 % stabala. U sječinama pripremnog sijeka (glavnoga
prihoda), starosti od 100 do 110 godina postotak stabala s nepravom
srži značajno je veći i kreće se od oko 50 %.


Utvrđenje manji broj stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima
u sječinama prethodnog prihoda starosti 50 do 91 godinu, nego u sječinama
pripremnog sijeka starosti od 100 do 110 godina.


Postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine stabala koja imaju nepravu
srž, iznosi za proredne sječine starosti do 60 godina oko 1,5%, a za proredne
sječine u dobi od 70 do 90 godina kreće se u rasponu od 4,9 % do 17,9%.
U sječinama pripremnog sijeka postotni udio neprave srži u tehničkoj oblovini
stabla prilično je konstantan, i iznosi od 6 do 8,8 %, ili prosječno 7,6%.


Vrijednosti postotnih udjela neprave srži u obujmu tehničke oblovine stabla
padaju s porastom debljinskog stupnja, odnosno prsnog promjera stabla.


Kod planiranja sortimentne strukture prethodnog prihoda pojava neprave
srži nema većeg značenja, glede činjenice da u starijim proredama možemo
očekivati do 15 % stabala s nepravom srži. S druge strane, kod planiranja
sortimentne strukture pripremnih sijekova, odnosno glavnog prihoda, učesta


lost pojave neprave srži ima veliko značenje, obzirom daje možemo očekivati
kod približno 50 % doznačenih stabala.
Ključne r iječi: neprava srž bukve, bukove sječe, sortimentna struktura


* Mr. se. Marinko Prka, dipl. ing. šum. - Šumarija Bjelovar, Uprava šuma Podružnica Bjelovar,
Forest Office Bjelovar, Forest Administration Bjelovar


ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 34     <-- 34 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003). 467-474
1. UVOD -Introduction
Obična bukva pripada bakuljavim vrstama, koje
starenjem često ili gotovo uvijek stvaraju obojenu srž
nepravilnog oblika. Takva fakultativno obojena srž naziva
se neprava srž, crveno srce ili kern bukve. Osrženi
dio unutarnjeg dijela drva ima čunjast oblik.


U prošlosti se pretpostavljalo (Tusson 1905) da
neprava srž bukve nastaje kao reakcija drvnih stanica
na napad gljiva. Kasnije je utvrđeno (Zycha 1958) da
primarni uzrok nastanka neprave srži kod bukve nije
biotski već abiotski čimbenik. Nastanak neprave srži
bukve posljedica je reakcije živih drvnih stanica na
prodor zraka, odnosno kisika u deblo. Kisik na žive
stanice djeluje kao otrov, a one se brane anatomskim i
kemijskim promjenama (tile, oksidacija, tvorba obojenih
tvari) u pokušaju da spriječe daljnje prodiranje zraka.
Tvari nastale kao rezultat ovakvih staničnih reakcija
ne ulažu se u stanične stijenke, nego su uz njih
prilegnute, a to je osnovna razlika između prave i neprave
srži (G1 a v a š 1999).


Kulminacija promjera nepravog srca bukve nastupa
između 1. i 4. metra od panja, odakle opada prema
panju i prema krošnji. Postoji još jedna, iako manja
kulminacija promjera crvene srži između 6. i 8. metra
debla. Neprava srž ima u deblu bukve oblik dva stošca
međusobno spojenih bazama, ali taj oblik nije uvijek
tako pravilan. Najšira je na mjestu gdje se počela stvarati
(Tomašev ski 1958).


Granica neprave srži ne poklapa se s granicom
goda. Na poprečnom presjeku granica neprave srži
može biti zrakasta, zvjezdasta i posve nepravilnoga
oblika. Sama neprava srž može biti različito nijansirana,
te nije nužno simetrična obzirom na uzdužnu os
debla. Sušenjem drvo ne mijenja znatno boju.


Čimbenici postanka svih tipova srži dijele se na
obligatne i fakultativne. Za stvaranje neprave srži obvezno
je potreban prodor određene količine zraka u
unutrašnjost stabla (Zycha 1948). Fakultativni čimbenici
su: prirodno starenje stanica parenhima, velik
prodor zraka u stablo, hladno vrijeme (često s velikom
sušom u prethodnom ljetu), prisutnost gljiva razarača
drva i gljiva koje mijenjaju boju drva, genetske predispozicije
i šumsko uzgojne mjere ili čovjekov utjecaj.
Pojava i razvoj pojedinog tipa neprave srži nije uvijek
uvjetovana utjecajem jednoga čimbenika, nego je to
obično kombinacija više njih. Potvrđeno je da postoji
veza između postanka i stupnja razvoja neprave srži i
fiziološkog stanja u unutrašnjosti stabla. Kao mjerodavni
fiziološki čimbenik treba smatrati vitalnost
stanica parenhima. Smanjenje vitalnosti stabla u uskoj
je vezi s nastankom i razvojem neprave srži bukve
(Necesany 1965, 1969).


Nazočnost i udio neprave srži kod stabala bukve je
nepoznata do trenutka obaranja stabala i izrade tehni


čke oblovine. Sa stanovišta iskorištavanja šuma i spoznaja
o sortimentnoj strukturi bukovih sastojina razumljiv
je interes za nastanak i razvoj neprave srži bukovih
stabala.


Udio neprave srži u tehničkoj oblovini bukve ima
velik utjecaj na kvalitetu bukovih trupaca. Razlike u
kvaliteti drva bijeli i fakultativno obojene srži (neprave
srži - kerna), uz pretpostavku daje drvo fakultativno
obojene srži zdravo, gotovo su iste kao i razlike u
svojstvima drva bijeli i obligatno obojene srži. Neprava
srž smanjuje mehanička svojstva, osobito čvrstoću
na vlak, čvrstoću na udarac, čvrstoću na smicanje i
frontalnu tvrdoću. Drvo neprave srži manje upija vodu,
teže se impregnira i manje je savitljivo nego neosrženo
drvo.


Provodni su elementi u osrženom dijelu začepljeni
tilama, pa zbog toga impregnacijsko sredstvo teško
prodire u drvo, a bukovo drvo s nepravom srži unatoč
impregnaciji brzo podliježe truleži. Upravo zbog podložnosti
truleži bukova drva s nepravom srži ta pojava
ima veliko značenje (Glavaš 1999).


Po stupnju tehničke upotrebljivosti kod obične bukve
možemo razlikovati:


jednobojnu svijetlocrvenkastosmeđu srž približno
pravilnog oblika


smeđu srž nepravilnog oblika i nejednolične boje


zvjezdastu srž nepravilnog oblika i nejednolične
boje


sivu srž uklopljenu u smeđu srž — početak truleži
(piravost)
Na jednom presjeku debla može se pojaviti više
oblika neprave srži, kao što se vidi na slici 1.
Neprava srž bitno utiče na kakvoću tehničke oblovine.
Od ranije je poznato da je bilogorska bukva na
tržištu cijenjena upravo zbog male učestalosti neprave




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 467-474
srži (Pećina 1943). Udio ncprave srži propisan je
normama za sve razrede kakvoće osim najmanje vrijednih
(III klasa, D razred), a ocjenjuje se ili mjeri na
čelu tehničke oblovine. Zbog svoje skrivenosti do
obaranja i izrade stabla neprava srž predstavlja dodatan
problem kod planiranja prihoda, odnosno promišljanja
vezanih uz sortimentnu strukturu bukve. Tome je tako,


čak i u slučaju da kod planiranja sortimentne strukture
primijenimo nedopustivo sporu i skupu stablimičnu
procjenu. Iz tih je razloga potrebno kod istraživanja
sortimentne strukture obične bukve, postojeće spoznaje
nadopuniti spoznajama o učestalosti pojavljivanja
neprave srži po debljinskim stupnjevima, obzirom na
starost naših jednodobnih sastojina.


2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA - Objects and method of research
Objekti istraživanja pripadaju gospodarskoj jedinici
Bjelovarska Bilogora, ekološko gospodarsko tipu II-D11
i uredajnom razredu bukve. Podaci su prikupljani
izmjerama na primjernim stablima u 11 prorednih sječina
i 4 pripremna sijeka. Starost prorednih sječina kretala
se od 50 do 91 godine, a starost sječina pripremnog
sijeka od 100 do 110 godina. Doznaka stabala za sječu


izvršena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa,
neovisno o ovim istraživanjima. Primjerna su stabla
odabrana iz doznačenih stabala polaganjem najčešće
dvije, međusobno okomite linije po azimutu. Raspodjela
broja izmjerenih primjernih stabala po objektima
istraživanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1.


Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka


Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling


Po obaranju stabla izvršeno je prikrajanje tehničke
oblovine s ciljem najvećeg mogućeg kvalitativnog iskorištenja
po Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja
šuma. Nakon izrade tehničke oblovine, ako se
pojavila neprava srž, izmjereni su promjeri trupca i neprave
srži na tanjem i debljem kraju (čelu) trupca. Uz
to su, u okviru opsežnijeg i dugotrajnijeg istraživanja
sortimentne strukture, izmjerene sve ostale potrebne


veličine (promjer na sredini trupca, dužina trupca, debljina
kore na sredini trupca, visina debla i dr.) na svakom
primjernom stablu.


Po odbijanju dvostruke debljine kore izračunat je
obujam svakog komada tehničke oblovine pomoću
Huberove formule, dok je za obujam neprave srži korištena
Smalianova formula:




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 467-474
Vk=(g1 + g2)/2*l,
gdje je Vk = obujam neprave srži
g, = površina presjeka neprave srži na
debljem kraju trupca
g2 = površina presjeka neprave srži na tanjem
kraju trupca
/ = dužina trupca
Ova je formula poznata kao formula dvaju krajnih
presjeka, a pomoću nje se točno može odrediti obujam
krnjeg paraboloida (Pranjić,Lukić 1997).
Nakon toga je određen postotni udio obujma neprave
srži u obujmu svakog trupca i u obujmu tehničke
oblovine svakog primjernog stabla.
Razvidno je daje određivanje obujma neprave srži
napravljeno s određenim pojednostavljenjima, koja su
uvjetovana samim postupkom sječe i izrade tehničke
oblovine. Za preciznije određivanje obujma neprave


srži u svakom komadu tehničke oblovine bilo bi nužno
više prereza ili uzdužno propiljivanje svakog trupca,
što iz razumljivih razloga nismo mogli učiniti. Svjesni
smo daje najviše nepoznanica o stvarnom obujmu neprave
srži unutar komada tehničke oblovine ostalo nerazriješeno
kod trupaca kojima se neprava srž pojavila
samo najednom prerezu (čelu). Obzirom da se sličan
način ocjenjivanja neprave srži primjenjuje pri razvrstavanju
drvnih sortimenata u razrede kakvoće i kod
trgovine drvnim sortimentima, smatramo ovu procjenu
neprave srži dovoljno točnom.


Isto tako ograničili smo istraživanja udjela neprave
srži samo na tehničku oblovinu, jer u drugim drvnim
sortimentima (dijelovima stabla) ona nema gotovo nikakvo
značenje. Oblikovanje baze podataka i matematičko-
statistička obrada obavljene su softverskim programom
Microsoft Excel 97.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
Ponajprije nas je zanimala učestalost pojavljivanja pravom srži po objektima istraživanja, vrsti sijeka i stastabala
s nepravom srži s obzirom na vrstu sijeka, odrosti
vidi se iz tablice 2.
nosno starost sastojine. Raspodjela broja stabala s ne


Tablica 2. Distribucija broja stabala s nepravom srži po objektima istraživanja i vrsti sijeka


Table 2 Distribution of the number of trees with red heart according to the object of research and type of felling




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NBPRAVE SRŽI KOI) BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9 10, CXXV11 (2003), 467-474
Vidljivo je da se neprava srž kod starosti sastojina i 110 godina, odnosno sječinama pripremnog sijeka,


do 60 godina pojavljuje na manje od 4 % bukovih staznačajno
je veći i kreće se od 43,1 % do 64,8 %.
bala. Štoviše, možemo reći da u sastojinama mlađim Iz učestalosti pojave neprave srži bukovih stabala s
od 50 godina uopće nema bukovih stabala s nepravom obzirom na starost sastojina i vrstu sijeka, vidi se da


srži. U prorednim sječinama starim između 70 i 90 gokod
starijih proreda možemo očekivati oko 15 % osrdina,
postotak bukovih stabala s crvenim srcem u tehženih
stabala, dok kod pripremnih sijckova svako druničkoj
oblovini kreće se od 10,8 % do 17,6 %. Ovi rego
stablo ima nepravu srž. Ova činjenica upućuje na to
zultati potvrđuju ranija istraživanja (Pejovski 1951, da pojava neprave srži nema većeg značaja kod planiVasiljević
1972), prema kojima proces stvaranja ranja sortimentne strukture prethodnog prihoda bukoneprave
srži kod bukve počinje nakon 60 odnosno 75 vih sastojina. S druge strane, kod promišljanja o sortigodine.
Postotni udio u sastojinama starim između 100 mentnoj strukturi pripremnih sijekova, odnosno glav-


Tablica 3. Distribucija broja stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka


Table 3 Distribution of the number of trees with red heart aecording to the diameter classes and type of felling


noga prihoda učestalost pojave neprave srži bukovih
stabala ima veliko značenje. Potrebno je provesti istraživanja
učestalosti pojave neprave srži bukve u
naplodnim i dovršnim sijekovima, no prema
dosadašnjim istraživanjima za očekivati je nastavak
ovakvoga trenda.


Kako su distribucije prsnih promjera različite za
prorede i pripremne sijekove, nakon toga smo na
istraživanom uzorku utvrdili broj stabala s nepravom
srži po debljinskim stupnjevima u proredama i pripremnom
sijeku. Frekvencija pojave bukovih stabala s
nepravom srži po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka
vidi se iz tablice 3 i slike 3.


Slika 2. Izgled presjeka na panju dominantnog stabla starog 59


*
Average percentage of false heart in the technical roundwood of godina
tj-ggs Figure 2 A stump section of a dominant tree of 59 years of age


ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 467-474
Vidljivo je da proredne sječine (starosti do 91 godinu)
unutar pojedinog debljinskog stupnja, imaju manji
broj stabala s nepravom srži od sječina pripremnog
sijeka, starih između 100 i 110 godina. To upućuje na
zaključak daje stvaranje neprave srži manje ovisno o
prsnom promjeru stabla, a više o starosti sastojine.


Potvrdu ove tvrdnje pronašli smo provodeći mjerenja
u objektima 13a i 13b starosti 59 godina. Od 39 doznačenih
stabala (19 stabala u odsjeku 13a i 15 stabala
u odsjeku 13b) koja se zbog svojih prsnih promjera (od


Iz svega ovoga možemo zaključiti da je stvaranje
neprave srži kod bukve fiziološki proces koji primarno
ovisi o starosti stabala.


Promatrajući postotni udio neprave srži u obujmu
tehničke oblovine stabala koja imaju nepravu srž (tablica
2) može se za proredne sječine do 60 godina starosti
reći daje on zanemariv, odnosno da se kreće do
1,6 %. Kod prorednih sječina starosti od 70 do 91 godinu
postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine
kreće se od 4,9 % do 17,9 %. Takav se raspon
može tumačiti činjenicom da oštećivanje stabala pridonosi
stvaranju neprave srži bez obzira na starost stabala.
Drugim riječima starost stabla odnosno njegovo
fiziološko stanje najvažniji je, ali ne i jedini uzrok
stvaranju neprave srži kod bukve. Kod mladih stabala
stvaranju neprave srži najviše pogoduje oštećivanje
stabla. Povezanost mehaničkih oštećenja stabla, prodora
zraka (kisika) u deblo i stvaranja neprave srži vidi
se na slici 4.


S druge strane postotni udio neprave srži u obujmu
tehničke oblovine stabala pripremnog sijeka starih od
100 do 110 godina prilično je stalan i kreće se od 6 %
do 8,8 % ili prosječno 7,6 %. U toj životnoj dobi sastojine
razmak između stabala je veći, te su značajnija


37 cm do 59 cm) i dominantnog položaja u sastojini
obzirom na starost mogu označiti kao predrast, nepravu
srž utvrdili smo samo najednom stablu. Brojenjem
godova na panju za svako takvo doznačeno dominantno
stablo utvrdili smo da se njihova starost kreće od 50
do 64 godine u odsjeku 13a i od 53 do 62 godine u odsjeku
13b, te daje u skladu sa starošću od 59 godina
koja je navedena u osnovi gospodarenja. Izgled presjeka
na panju i širina goda jednog od takvih stabala može
se vidjeti na slici 2.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOV1NE ... Šumarski liM br. <) 10. CWVII Ijnoji. 4(.´-4"4
oštećenja pojedinačnih stabala prilikom iskorištavanja
šuma rjeđa.


Postotni udjeli neprave srži u obujmu tehničke
oblovine po debljinskim stupnjevima (tablica 3) kreću
se (za debljinske stupnjeve s više od jednog izmjerenog
stabla) od 5,1 % do 13,3 % u prorednim sječinama


4.
ZAKLJUČAK
Nakon provedenog istraživanja neprave srži tehničke
oblovine bukovih stabala na području gospodarske
jedinice Bjelovarska Bilogora možemo zaključiti sljedeće:


1.
Pojava neprave srži kod bukovih stabala fiziološki
je proces koji ponajprije ovisi o starosti stabla, ali i
o drugim čimbenicima.
2.
Neprava srž kod bukovih stabala ne pojavljuje se u
prorednim sječinama starosti do 50 godina. U sječinama
starosti oko 60 godina, neprava srž pojavljuje
se na manje od 4 % bukovih stabala. Za proredne
sječine starosti između 70 i 90 godina postotak bukovih
stabala s nepravom srži kreće se od 10,8 % do
17,6 %. U sječinama pripremnog sijeka starosti od
100 do 110 godina, postotak stabala s nepravom srži
značajno je veći i kreće se od 43,1 % do 64, 8 %
ili oko 50 %.
3.
U prorednim sječinama starosti od 50 do 91 godinu,
utvrđenje manji broj stabala s nepravom srži unutar
pojedinog debljinskog stupnja nego u sječinama
pripremnog sijeka starosti od 100 do 110 godina.
4.
Postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine
stabala koja imaju nepravu srž iznosi za proredne
sječine oko 60 godina starosti do 1,6 %, za sječine
starosti od 70 do 90 godina kreće se u rasponu
i od 2,6 % do 9,4 % u pripremnom sijeku. Znakovito je
da postotni udjeli neprave srži u tehničkoj oblovini stabla
koja imaju nepravu srž padaju s porastom debljinskog
stupnja. To se može tumačiti porastom udjela tehničke
oblovine u drvnoj masi stabla s povećanjem prsnog
promjera stabla.


-
Conclusion
od 4,9 % do 17,9 %, dok je kod sječina pripremnoga
sijeka starih od 100 do 110 godina prilično konstantan
i kreće se od 6 % do 8,8 % ili prosječno 7,6 %.


5.
Postotni udjeli neprave srži u obujmu tehničke oblovine
po debljinskim stupnjevima kreću se od 5,1 %
do 13,3 % u prorednim sječinama, te od 2,6 % do
9,4 % u sječinama pripremnog sijeka. Vrijednosti
postotnih udjela neprave srži u tehničkoj oblovini
stabala koja imaju nepravu srž, padaju s porastom
debljinskog stupnja, odnosno prsnog promjera stabla.
6.
Pojava neprave srži nema većeg značenja kod planiranja
sortimentne strukture prethodnog prihoda
jednodobnih bukovih sastojina, glede činjenice da u
starijim proredama možemo očekivati oko 15 %
stabala s nepravom srži. S druge strane, kod planiranja
sortimentne strukture pripremnih sijekova,
odnosno glavnoga prihoda, učestalost pojave neprave
srži ima veliko značenje, s obzirom na to da je
možemo očekivati kod približno 50 % doznačenih
stabala.
7.
Potrebno je istražiti učestalost pojavljivanja neprave
srži bukve po debljinskim stupnjevima u naplodnim
i dovršnim sijekovima, kako bi se nadopunile
postojeće spoznaje glede vrste sijeka i starosti naših
jednodobnih sastojina.
5. LITERATURA - References
Đuričić , I. 1994: Prirodna obnova sastojina obične
bukve (Fagus sylvatica L.) Na obroncima Kalnika
i Bilogore; "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Glavaš , M. 1999: Gljivične bolesti šumskoga drveća,
Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str.
54-57.


Klepac , D. 1986: Uvodni referat na simpoziju o
bukvi; "Kolokvij o bukvi - savjetovanje asistentske
sekcije", Velika 22. - 24. 11. 1984., Zagreb,
str. 11-16.


Krpan, A.P.B., M. Šušnj ar, 1999: Normizacija šumskih
drvnih proizvoda u republici Hrvatskoj;
"Šumarski list" br. 5-6/1999., Zagreb, str.
241-245.


Matić , S. 1991: Njega Suma proredom; Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, "Hrvatske šume",


Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, str. 5-8.


Nečesany,V. 1965: Heatwood formation as a phisiological
ageing process, IUFRO Vol I, 1965.


Necesany, V, 1969: Forstliche aspekte bei der
entstehung das falschkerns der rotbuche, Holz -
Zentralblatt, 1969.


Pećina, M. 1943: Ocjena bukovine po vanjskim znakovima,
"Hrvatski šumarski list" br. 7-8/1943,
Zagreb


Pejovski, B. 1951: Pridones kon poznavaljeto na
bukovinata vo nr Makedonija, Godišen Zbornik
Univerziteta Skopje, 1951


Pranj ić, A., N. Lukić 1997: Izmjera šuma; Udžbenici
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 42,
105-113, 186-190,258-260.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9 10. CXXVII (2003). 4d7-474
Pranjić,A. 1986: Šumarska biometrika; Sveučilište fakultet, Zagreb, str. 2-22.
u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja Šuma; II iz-


Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sorti- danje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljmenata
u oplodnim sječama bukovih sastojina stvo, Zagreb, 1995.
Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska norma Oblo drvo listača - Razvrstavanje po


Šumarski fakultet, Zagreb, str. 74-82. kakvoći -1 dio: Hrast i bukva (EN 1316-1:1997);


Tomaševski , S. 1958: Učešće i raspored neprave I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjerisrži
kod bukovih stabala u G. J. Ravna gora, Šu- teljstvo, Zagreb, 1999.
marski list 11-12 /58, Zagreb 1958 Osnova gospodarenja "Bjelovarska bilogora"; važi od


Ugrenović,A. 1957: Eksploatacija šuma; Udžbeni- 01.01. 1993.-31. 12. 2002.; Uprava šuma Bjeci
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1 -481. lovar, 1993.
Va siljević,J. 1972: Osržavanje bukve na području Šumarska enciklopedija I str. 83-85, 438, II str. 33-39.
Zrinske gore, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski


SUMMARY: The subject of research were the frequency and scope of the
occurrence of false heartwood in beech roundwood coming from thinning and
preparatory felling in the economic unit Bjelovar Bilogora. Research was
carried out on 15 jelling sites and 835 exemplary trees, 573 of the trees coming
from 11 instances of thinning felling, aged between 50 and 91 years, and
262 exemplary trees from 4 instances of preparatory felling, aged between
100 and 110 years.


Appearance of false heartwood in trees was researched with regard to the
type of felling and age of trees, number of trees with false heartwood, according
to diameter class for thinning and preparatory felling, as well as the percentage
of false heartwood volume in the volume of technical roundwood with
false heartwood in thinning and preparatory jelling.


False heartwood of beech trees was not found in thinning felling up to 50
years of age. In thinning felling of trees of approximately 60 years of age,
false heartwood appears in less than 4 % of the trees, while in thinning felling
of trees aged between 70 and 90 years, it occurred in about 15 % of the trees.
In preparatory felling (main yield), aged between 100 and 110 years, the percentage
of trees with false heartwood is considerably higher, and its value
stands at about 50 %.


A smaller number of trees with false heartwood, according to the diameter
class, were found in previous yield jelling, aged between 50 and 91 years,
than in preparatory felling, aged between 100 and 110 years.


Percentage of false heartwood in the volume of technical roundwood with


false heartwood amounts to 1,5 %for the thinning jelling aged up to 60 years,
while for the thinning felling aged between 70 and 90 years, the percentage
ranges between 4,9 % and 17,9%. In preparatory jelling, percentage of false
heartwood in the technical roundwood is fairly unchangeable, and it varies
between 6 % and 8,8 %, or 7,6% on average.


Percentage values of false heartwood in the volume of technical roundwood
decrease whit the increase of diameter class, i. e. with the breast diameter
of the tree.


In planning the assortment structure of previous yield, occurrence of false
heartwood does not have major significance, since we can expect up to 15 %
of trees with false heartwood in older thinning felling. On the other hand,
while planning assortment structure of preparatory felling, i. e. main yield,
the frequency of the occurrence of false heartwood has a great significance,
since we can expect it in approximately 50 %> of marked trees.


Key wo rds: false beech heartwood, beech felling, assortment structure