DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA O HRVATSKOME NACIONALNOM STANDARDU ZA FSC CERTIFICIRANJE ŠUMA Poznato je kako su današnje šume u Hrvatskoj prva ili druga generacije poslije prirodne obnove nekadašnjih prašuma. Tako je očuvana izvorna prirodnost, dok se šumarski stručni trud vidi u visokoj tehničkoj kakvoći stabala. Primjenivši načelo potrajnosti u novonastalim šumskim sastojinama, te uklanjanjem tehnički negativnih jedinki za vrijeme postupka njege, čišćenja i prorijeda, održala se prirodnost i postigla visoka sirovinska vrijednost šume. Šuma je postala obnovljivo upotrebljiv prirodni resurs visoke biološke raznolikosti, koji osim svoje prirodnosti nudi visoku kakvoću drva. Šumarska znanost podržava u gospodarskoj šumi u usporedbi s prašumom njezinu fazu pomlađivanja (prirodnoga), fazu mlade šume i optimalnu fazu šume, a uzgojnim postupcima preskaču se prašumske faze starenja i raspadanja, održavajući tako na visokoj razini gospodarsku ulogu šume i njezinu potpunu prirodnost i biološku raznolikost. Stadij raspada s narušenim svim ekološkim funkcijama šume koji traje u bukovoj prašumi (Korpel, 1995) 95 do 110 godina, sveden je u gospodarskoj šumi na samo nekoliko godina. Za razliku od većega dijela zapadne, srednje i južne Europe, pobliže, od zemalja razvijenije tehničke civilizacije u kojima se dogodilo veliko krčenje šuma te pretvaranje preostalih u šumske kulture, pretežito smreke, hrvatske prašume su u to vrijeme prirodno obnovljene. Jak biološki potencijal hrvatskih šuma usmjeren biološki obrazovanim šumarima sa završenim Gospodarsko šumarskim učilištem u Križevcima, Šumarskom akademijom i Šumarskim fakultetom u Zagrebu, rezultat je da su današnje državne šume u 95 % svoje površine prirodnoga sastava. Šumske zajednice su dobro proučeni dio šumskoga ekosustava (floristička raznovrsnost) s poznatim staništem iz osnove gospodarenja (geološka podloga, tlo, reljef, klima). Uz pretpostavku dobro proučene bioraznolikosti šumskoga drveća, grmlja i ostalih podataka koji daje gospodarska osnova, šumarstvo dobro poznaje strukturu šuma u Hrvatskoj, dok je u tijeku proučavanje funkcioniranja šumskih ekosustava. Posebno valja izdvojiti istraživanja novonastalih šumskih šteta ("umiranje šuma"), zatim uzgojna proučavanja obnove opustošenih šuma, ali i daljnje održavanje dosljedne zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj, stoje poznato kao tradicija hrvatske šumarske struke. Ovaj uvod o hrvatskom šumarstvu bio je u neku ruku potreban za bolje razumijevanje daljnjega teksta koji se odnosi na prestižni FSC certifikat za gospodarenje, na koji su stekle pravo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. U raspravi o hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma održanoj 6. listopada ove godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, bila je riječ o drugome nacrtu nacionalnoga standarda te o pripremi za njegov treći i konačni nacrt. Na raspravi smo ustanovili neuvažavanje stručnoga šumarskoga stava te njegova uzimanja u obzir i ugrađivanja u standard. Zanemareno je stanje šuma u Hrvatskoj, primjerice prirodnost, biološka raznolikost, postupanje prema načelu održivoga razvoja koje se koristi više od 150 godina kao i današnja visoka tehnička kakvoća stabala. Prilikom donošenja standarda prevladala je arogantna mala grupa biologa, po specijalnosti mikologa, koji žele šumu u prašumskome obliku, i to u fazi raspadanja prašume s pretežito trulim drvećem kada se u šumi pojavljuje nešto više gljiva. O standardu odlučuju tri komore, i to Komora za ekologiju, Gospodarska komora i Socijalna komora. Komoru za ekologiju vodi mikolog, a samo Gospodarsku vodi jedan šumar. U komorama nema niti jednoga šumara uzgajivača, uredivača ili ekologa, koji bi zapravo po zaslugama za sadržaj koji se traži u standardu, a što se zrcali u stanju šuma u Hrvatskoj, trebali u navedenim komorama predstavljati većinu. Prilikom izrade nacionalnoga standarda dobro postavljeni kriteriji FSC-a, a posebice oni u načelu 6. Utjecaj na okoliš, narušeni su nelogičnim indikatorima (pojašnjenja za kriterije) iz čijega sadržaja se može zaključiti kako se u nas radi o šumama neke kolonije, u kojoj su čistim sječama iskorištene šume. Zagrebačkoj školi uzgajanja šuma postavljaju se uvjeti kako i kada će se sjeći šume, u kojim površinama i u kojim razmacima, a usprkos prirodnosti naših šuma izdvaja se 100.000 ha koje treba pretvarati u sekundarne prašume. Hrvatsko šumarsko društvo uputilo je Nacionalnoj radnoj skupini za izradu hrvatskoga standarda za certificiranje šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva više prijedloga za izmjenu prvoga nacrta standarda, od kojih niti jedan nije prihvaćen. I na kraju postavlja se pitanje odgovornima u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kome treba nacionalni standard za FSC certificiranje šuma koji se u nas ne može provesti. Prof, dr se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Jela na blokovima u risnjačkim Bijelim stijenama Fir on blocks of Bijele stijene of Risnjak (Foto: A. Frković) Naklada 1780 primjeraka |