DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA . Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 449-456 bližno jednodobne, prebome, kao i razne prijelazne oblike. Ti strukturno različiti oblici šuma stvoreni su kroz dugi niz godina, što upućuje na zaključak kako se njihovo stanje ne može u kratko vrijeme promijeniti. Kako je gospodarenje šumama izrazito kompleksna i trajna djelatnost, krutih recepata i šablona nema. Pri donošenju odluke o izboru načina gospodarenja moramo poštovati više čimbenika: biologiju vrste, ekološke prilike, postojeće stanje strukture sastojine, cilj gospodarenja i funkciju dotične šume. Problematiku racionalnog gospodarenja bukovim šumama jednodobnim (grupimičnim ili skupinastim) načinom na području Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog Primorja izučavali su Mi las (1958); Šafar (1962, 1964, 1967); Cestar i Hren (1967); Berto vić i dr. (1971); Cestar i dr. (1986). Uredivači "Hrvatskih šuma" održali su dva terenska kolokvija s istom problematikom te dali smjernice gospodarenja koje potvrđuju zaključke Safara iz 1962. godine, kako nije racionalno uzgajati bukvu u prebornom obliku. Ovaj rad je rezultat višegodišnjeg praćenja prirodne obnove bukve u dvjema klimazonalnim zajednicama tog područja i daje praktične preporuke šumarskoj operativi za najpovoljniji način gospodarenja. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Investigated area Istraživanje je obavljeno na dvjema klimazonalnim zajednicama, šumi primorske bukve (Fagetum croat. seslericetosum Ht.) te šumi gorske bukve (Fagetum croat. montanum Ht.). Zajednica primorske bukve nalazi se u šumariji Opatija, gospodarskoj jedinici Učka u odjelu 24, šumskom predjelu Jama, te pripada uređajnom razredu sjemenjače bukve, vrlo dobre kvalitete i zdravstvenog stanja. Odjel se nalazi se na nadmorskoj visini od 770 m s nagibom od 14°. Tlo je smeđe na vapnencu, tipično plitko i srednje duboko te organomineralna crnica. Izgled sastojine prikazanje na fotografiji 1. Gorska šuma bukve nalazi se u šumariji Ogulin, gospodarskoj jedinici Bukovača, odjelu 18, šumskom predjelu Ravne drage. Zajednica također pripada uredajnom razredu sjemenjače bukve, vrlo dobre kvalitete, a odjel se nalazi na nadmorskoj visini od 420 do 480 m, s nagibom 1-10°. Tip tla je smeđe tlo na vapnencu i dolomitu. Odjel je 1986. godine određen za demonstraciju sastojinskog gospodarenja po instrukcijama Šumarskog instituta, Jastrebarsko, tadašnjeg odjela za Tipologiju šuma. Inicijator pokusa bio je dr. se. Vladimir Hren. Velikom samozatajnom stručnjaku, znanstveniku i posebice "Velikom Čovjeku", ovom prigo- Fotografija 1. Šuma primorske bukve (Fagetum croat. seslericetosum Ht.), Šumarija Opatija, g.j. "Učka", odjel 24 Photograph 1 Maritime beech forest (Tagetum croat. seslericetosum Ht.), Opatija Forest Office, Management Unit "Učka", Compartment24 (Foto: T. Dubravac) dom iskazujemo zahvalnost. Koncem listopada 1999. godine na odjelu je održan terenski kolokvij na temu: "Gospodarenje bukovim šumama na Dinaridima". CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA - Aim of investigation and method of work Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućnosti primjene jednodobnog (sastojinskog po načelima oplodnih sječa) načina gospodarenja bukvom Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog Primorja. Na pokusnoj površini u g.j. Učka primijenjeno je načelo grupimičnog gospodarenja jednodobnim načinom na malim površinama. Broj grupa određen je po formuli N = 2P/10 (Hren-Program gospodarenja g.j. "Učka" 1985-1994) pri čemu je N broj grupa u odjelu, a P je površina odjela. Već stvorene pomladne jezgre na terenu diktirale su raspored 5 grupa na odjelu, čiji je promjer do 60 m. Način i tijek razvoja grupa razvidan je na slici 1. Prvo se pristupilo izboru inicijalnih grupa te pripravnim sijekom u grupi (faza I), zatim proširivanjem inicijalnih grupa, naplodni sijek u inicijalnoj grupi, pripravni sijek u proširenju (faza II). Na kraju se pristupilo proširivanju inicijalnih grupa, dovršni sijek u inicijalnoj grupi, naplodni u prvom proširivanju, a pripravni sijek u drugom proširivanju (faza III). Plohice 5 x 5 m za izmjeru mladog naraštaja bukve postavljene su u sredini grupe, na polovici promjera grupe te na rubu grupe. 1988. godine na području Šumarije "Ogulin", Gospodarske jedinice "Bukovača", odjel 18, pristupilo se sastojinskom gospodarenju po načelima oplodnih sječa u šumi gorske bukve (Fagetum croat. montanum Ht.). |