DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 449-456 UDK 630* 231 + 226 (001) MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA, LIKE I HRVATSKOG PRIMORJA POSSIBILITY AND JUSTIFICATION OF THE SHELTERWOOD CUTTING METHOD IN THE BEECH FORESTS OF GORSKI KOTAR, LIKA AND HRVATSKO PRIMORJE Vlado KREJČI*, Tomislav DUBRAVAC** SAŽETAK: Rad ukazuje na mogućnost i opravdanost primjene načina oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog primorja. Tijekom više godina u dvjema klimazonalnim zajednicama, šumi primorske bukve (Fagetum croat. seslericetosum Ht.) te šumi gorske bukve (Fagetum croat. montanum Ht.) praćeni su rezultati obnove bukovih sastojina oplodnim sječama na malim grupama te na velikim površinama. Načelo grupimičnog gospodarenja jednodobnim načinom na malim površinama istraživano je u šumi primorske bukve u G.j. "Učka ", odjel 24. Na temelju izmjera stanja strukture sastojina te brojnosti i kvalitete mladog naraštaja bukve utvrđeno je kako načelo jednodobnog načina obnove odgovara ovom šumskom ekosustavu. Kako se odjel nalazi u Parku prirode "Učka", gdje šuma ima pored gospodarske i ostale funkcije, smatramo neophodnim primjenu ovakvog načina gospodarenja i obnove. Prijelaz s prebornog na jednodobni način gospodarenja bukvom, po načelima oplodnih sječa na velikim površinama, istraživanje u gorskoj šumi bukve na području šumarije Ogulin, G. j . "Bukovača ", odjel 18. Na temelju zatečene strukture bukove sastojine te pojavnosti mladog naraštaja, odjel je 1988. godine podijeljen na tri dijela, u kojima su provedeni pripremni, naplodni te na pomlađenom dijelu odjela dovršni sijek. 1995. godine, nakon dobre obnove, sjekovi su obavljeni prema zahtjevima stanja sastojine. 2002. godine na preostaloj, obilato pomlađenoj površini odjela (144.800 bukvica po ha), načinjen je dovršni sijek. Odjel je kroz 14 godina i tri sječe izrazito dobro obnovljen. Dobra prirodna obnova bukve na dva navedena načina te u dva različita šumska ekosustava potvrdila je neracionalnost uzgoja bukve u prebornom obliku, te opravdanost primjene jednodobnog načina gospodarenja čistim bukovim sastojinama. Ključne riječ i: bukva, prirodna obnova, oplodna sječa, oplodna sječa u grupama. UVOD - Introduction Na brdskom, gorskom i predplaninskom području nim vrstama drveća, obična bukva (Fagus sylvatica Hrvatske (Dinaridi) čiste sastojina bukve zauzimaju L.) se odlikuje najširom ekološkom amplitudom. Imznatne površine pa stoga imaju sa šumsko-gospodar-pozantan je vertikalan raspon areala bukve koji seže od skog gledišta veliko značenje. Medu našim autokto-lužnjakovih šuma do preko 1000 m nadmorske visine, gdje u pojedinim dijelovima Velebita bukvu nalazimo * Mr. se. Vlado Krejči na granici šumske vegetacije. Dosadašnje gospodare** Dr. se. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko, nje stvorilo je različite uzgojne oblike tih šuma - pri- Trnjanska 35, Zagreb |