DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE ... Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003), 439-447 Alnus glutinosa (L.) Gaertn. (Bjelovar-Grginac, V. Trojstvo, Kušljavac, Severin, V. Ciglena, Prokljuvani S. Bjelovar; Podgarić - Š. Garešnica; Erdovec - S. Križevci; Š. Zagreb - GJ Markuševačka gora), Carpinus betulus L. (Arboretum Opeka; Sirač; Š. Križevci - Župetnica; Š. Kloštar Podravski - GJ Svibovica), Populus alba (Zagreb; Virovitica; Cugovec, Gradec, Haganj - Š. Vrbovec; Trnovitički Popovac, Podgarić S. Garešnica; S. Bjelovar - GJ Bolčansko-žabljački lug; Š. Virovitica - GJ Virovitička Bilogora; Š. Donji Miholjac - GJ Miholjačke podravske šume; Š. Slatina - GJ Slatinskc podravske šume), P. nigra (Zagreb; Samobor; Š. Slatina - GJ Slatinske podravske šume), Prunus avium (L.) L. (Jabučeta - S. Bjelovar; Š. Levanjska Varoš - GJ Breznica), Salix alba (Polum, Medenjak, Prnjavor - Š. Sokolovac; Š. Darda - GJ Kopačevske podunavske šume; S. Donji Miholjac - GJ Miholjačke podravske šume; Š. Slatina- GJ Slatinske podravske šume) i Tilia cordata (Zagreb; Arboretum Opeka; Križevci; Polum, Medenjak, Grdak - Š. Sokolovac; Ilok; Š. Ilok - GJ Iločke šume; Š. Vrbanja - GJ Vrbanjske šume; Š. Darda - GJ Haljevo-Kozaračke šume). Šumske kulture crnog oraha (Juglans nigra L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.), te kulture topola Populus ^canadensis (slike 6 i 7), P. nigra i P. deltoides često su zaražene imelom, i to najviše rubna stabla. Vrste na kojima je imela zabilježena samo najednom stablu su: japanska joha (Alnus japonica (Thunb.) Steud.) - Križevci, obična dunja (Cvdonia oblonga Mili.) - Koprivnica, planinski negnjil (Laburnum alpinum (Mill.) Bercht. et J. Presi) - Križevci, divlja jabuka (Malus sylvestris Mili.) - Župetnica, crveni hrast (Quercus rubra L.) - Arboretum Opeka i vez (Ulmus laevis Pali.) - Šumarija Sunja, GJ Posavske šume. Od navedenih vrsta dunja je posječena, a planinski negnjil i divlja jabuka su se u međuvremenu osušili (osobna komunikacija s M. Grahovac-Tremski, dipl. ing. i R. Rakić, dipl. ing.). U nešto odvojenom, južnom dijelu areala u središnjoj Hrvatskoj (Lika), imela dolazi mozaično na autoktonim vrstama: Acer campestre (klen), A. pseudoplatanus (gorski javor), Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm. (jednoplodnički glog), Populus nigra (crna topola), Sorbus aria (L.) Crantz (mukinja) i Tilia cordata (malolisna lipa), te na običnom bagremu (Robinia 4. RASPRAVA - Discussion Sve vrste, hibridi i kultivari domaćini V. a. ssp. alsifera Ehrh. Imela na japanskoj johi dolazi u zaštićebum u Hrvatskoj već su zabilježeni u literaturi (Barnom parku u Križevcima. Na P. cerasifera imela je naney et ah, 1998), osim Alnus japonica i Prunus cera-đena u selu Vojakovac kod Križevaca i u Šumariji Tik |