DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Za preživljavanje medvjed ponajprije treba velike i što više mirne šumske površine, u kojima je mogućnost sukoba znatno manja, pogotovo ako ima dovoljno prirodne hrane. Za budućnost medvjeda najvažnija je javna potpora. Ako ljudi prihvate medvjeda i budu spremni dijeliti s njim životni prostor, medvjed će opstati i u budućnosti. Upravo zato je zbornik usredotočen pretežito na os- vjetljivanje osjetljive problematike odnosa između čovjeka i medvjeda. Na jednoj je strani čovjek kao dominantna vrsta, koja u Europi vlada cijelim okolišem, a na drugoj je medvjed, velika zvijer, koja se, zahvaljujući sretnom spletu okolnosti, spasila od potpunog istrebljcnja. Ukratko, medvjedova je sudbina u ljudskim rukama, zato je bez našega razumijevanja njegovih potreba njegova budućnost vrlo upitna. Imati medvjeda znači također učiniti nešto u njegovu korist, barem u središnjem području njegovog ras- prostranjenja u odnosu na neke naše djelatnosti. Jesmo li na to iskreno spremni? Ako jesmo, moramo naš sustav obrazovanja na svim stupnjevima prilagoditi tim ciljevima. Medvjed je također jedan od posljednjih preživjelih simbola netaknute prirode i zasigurno ne samo slovenski narodni spomenik najvišeg stupnja. Za njega se, svjesna toga, više od stoljeća brine slovenska lovačka organizacija. Lovci su ga lovili, ali nikada nisu dozvolili da se ugrozi njegov opstanak. Stvarna prijetnja koju medvjed znači za čovjeka, što se moglo čuti prioritetno u posljednjem desetljeću, kada se njegova brojnost povećala, a čovjek mu je iz dana u dan sužavao životni prostor, je manja i savladiva. Mnogo je značajniji njegov simbolični utjecaj. Medvjed ponajprije krši iluziju suvremenog europljana o savladavanju prirode. Upravo kršenje granica u našoj svijesti također ga postavlja na visoki pijedestal simbola prvobitne prirode, kakav sjedne strane želimo, dok nam s druge strane ulijeva strah. Ukratko, srećemo se s vezom između spi- ritualnog svijeta i prirode, koje je sve više svjesno i visoko razvijeno tehnološko društvo. Slovenija se u nizu nacionalnih i preuzetih priro- dnozaštitnih dokumenata obvezala za zaštitu medvjeda. Europska zajednica, kojoj se Slovenija nedavno priključila, daje problematici okoliša izuzetno veliko značenje. Posebno javnosti, čiji je sastavni dio upravo upravljanje s medvjedom, obratili su se urednici Zbornika, koji pomoću njega žele najširu javnost upozoriti na sve dimenzije problematike suživota čovjeka s velikim zvijerima. S knjigom također poručuju da raznovrsni okoliš nije samo posljedica prirodnih datosti, na koje sami ne možemo utjecati. Kvalitetan šumski ekosustav, zajedno s velikim zvijerima (medvjedom, vukom i risom) u Sloveniji je ponajprije rezultat svjesnih nastojanja predaka, čiji počeci sežu u XIX. stoljeće. Zato je moralna dužnost ove generacije da ne obezvrijedi dosege prijašnjih naraštaja, također i prije svega lovaca. Jer, medvjed je simbol najviše kvalitete nekog prirodnog okoliša. Velike zasluge za zaštitu smeđeg medvjeda u Sloveniji ima i prirodnozaštitno usmjerena politika Lovačkog saveza Slovenije. Autori i poglavlja su sljedeći: Krystufek B. i Flaj šman B.: Predgovor; Krystufek B. i Flaj š- man B.: U spomen na dvojicu istaknutih kolega (koji su umrli u vrijeme pripremanja ovog zbornika - Anton Simonič iz Slovenije i Huw Idwal Griffiths iz Velike Britanije); Schreve D. C. i Currant A. P.: Pleisticenska povijest smeđeg medvjeda s posebnim odnosom na zapadni palearktik; Turk I.: Ljudi i mesožderi u Sloveniji za vrijeme gornjeg pleistocena. Interakcija između neandertalaca i spiljskog medvjeda; Kaczensky P.: Je li koegzistencija moguća? Javno mišljenje o krupnim mesožderima u Alpama i Dinari- dima, Erhatič Širnik R.: Povijest konflikata između čovjeka i mesoždera u Sloveniji; Sibley D.: Prijeporne predodžbe o teritoriji smeđeg medvjeda u Sloveniji; Krystufek B. i Griffiths H. I.: Ljudska raščlamba: Konflikti sa smeđim medvjedom. Studija slučajeva u Sloveniji od 1999. do 2000. godine; A d a m i č M.: Smeđi medvjed u Sloveniji: Kratak pregled popu- lacione dinamike u XX. stoljeću i buduća pitanja zaštite; Štrumbelj C. i Krystufek B.: Dugoročno ljudsko djelovanje u središtu medvjede teritorije u Ko- čevjuujužno-središnjoj Sloveniji; Huber Dj., Frko- vić A., St ah an Ž., Kusak J. i Maj ić A.: Sadašnji status i management krupnih mesoždera u Hrvatskoj; Spas so v N.: Smeđi medvjed na južnom Balkanu; Cerveny J. i Koubek R: Smeđi medvjed u Češkoj Republici; Martinkova N. i Zahradnikova A.: Smeđi medvjed u Slovačkoj; Vidic J.: Direktive i propisi za zaštitu krupnih mesoždera u Sloveniji; Simonič A.: Strategija zaštite smeđeg medvjeda u Sloveniji; Ferrier G., Wilson D., Krystufek B. i Griffiths H. I.: Praćenje i upravljanje medvjeđim staništem u Sloveniji korištenjem zemljopisnog informacijskog sustava, kompjutorskih modela i satelitskog praćenja. Primjer o medvjedima i kondorima; Jono- zovič M. i Mustoni A.: Premještanje slovenskih smeđih medvjeda u prirodni park Adamello Brenta u Italiji. Zoran Timarac Napomena: dio teksta preuzet iz slovenskog "Love- ca" 7-8/2003. 428 |