DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 95 <-- 95 --> PDF |
gdje je ustanovljeno da se povećanjem C02 povećava akumulacija biomase, te daje istovremeno zaustavljena produkcija izoprena. Znanstvenici su tražili objašnjenje ovog fenomena i otkrili enzim koji objašnjava ovu ekofizičku pojavu. Isti enzimski mehanizam je zatim ustanovljen i kod drugih vrsta (eukaliptus i crveni hrast) koje su se ponašale slično. Iz broja 1 siječanj-veljača 2003. izdvajamo: Orazio C i a n c i o, Susanna N o c e n t i n i: Očuvanje biološke raznolikosti u šumskim kompleksima Kretanje je izvor života Leonardo da Vinci Talijanske šume su proizvod tisućugodišnje koevo- lucije između ekološke i socijalekonomske realnosti. Podizanje i uzgoj šuma s ekonomskim ciljem snažno su utjecali na strukturu talijanskih šuma, umanjujući složenost i različitost. Za osiguranje kontinuirane godišnje proizvodnje klasična tehnika uzgajanja je pojednostavljena, što se odnosi na broj vrsta, strukturu i biološke procese, a to se negativno odražava na biološku raznolikost. Mnogi procesi koji proizvode i održavaju biološku raznolikost neke šumske populacije odnose se na događaje iz prošlosti, ili su se dogodili izvan prostora i vremena zone istraživanja, pa često dovode do krivih zaključaka. Gospodarenje šumom odvija se u širokom prostornom rasponu od jednog stabla do cijele šume ili šumskog bazena, a vremenska skala je određena ciklusima planiranja (10 do 20 g), usvojenim turnusima gospodarenja (15 do 120 g), te dužinom života stabala (od jednog stoljeća do preko 1000 g). Tehnike uzgoja utječu na biološku raznolikost u širokim razmjerima. Najočitiji učinci uzgojnih mjera vezani su na model izvršenih kulturno-uzgojnih radnja. Ti učinci određuju modifikacije parametara zbog kojih je poznata uska povezanost različitosti vrsta i funkcionalnih procesa u šumskim ekosustavima. Raspoloživost cvjetova, plodova i listova u vertikalnom prostoru uvjetuje ponudu hrane i prostora za gnježđenje, odmor i zaklon mnogih životinjskih vrsta. Vertikalna struktura vegetacije utječe na internu mikro- klimu. U pravilu, što je veća raznolikost vertikalne strukture jedne šume, veća je raznolikost vrsta. To se posebno odnosi na bogatstvo vrsta ptica. U odnosu na predhodna mišljenja ova je vijest pozitivna. Dakle, jedan ekosustav u kojemu se nalazi topola doprinosi proizvodnji biomase umanjujući koncentraciju C02 u atmosferi, a da se pri tome ne dovodi u pitanje negativni rizik vezan za emisiju izoprena. Bogatstvo vrsta jednog šumskog ekosustava ovisi o starosnoj strukturi vegetacije. Velika stara stabla "nude habitat" za raznovrsne biljne i životinjske vrste. Mrtva stojeća stabla i mrtvo drvo na zemlji sudjeluju u mnogobrojnim procesima koji utječu na život biljnih i životinjskih vrsta, ciklus prehrane, cirkulaciju vode, eroziju i razvoj vodenih tokova. Pojava praznina u biljnom pokrovu većih ili manjih površina inicira procese sukcesije vegetacije, utječe na dinamiku populacije i njenu dinamiku razvoja. Dimenzije tih površina od posebne su važnosti jer utječu na količinu svijetla i temperaturu, te u vezi s time na kli- javost sjemena. Otvaranje tih praznih površina stvara "dinamički mozaik" dobi, složenosti i strukture, doprinoseći biološkoj raznolikosti krajolika. Ovome treba dodati i antropološke utjecaje izvan šumarske aktivnosti, koji mogu imati jak negativan učinak na raznolikost vrsta i procese unutar ekosustava. Posebice se to odnosi na lovnu aktivnost, jer određene vrste papkara mogu uzrokovati smetnje u procesu obnove određenih šumskih vrsta. Raffaella Lovreglio, Vittorio Leone: Metode istraživanja uzroka šumskih požara Autori su obradili problematiku vezanu za uzroke požara na bazi istraživanja španjolskih i portugalskih istraživača i vlastitog iskustva. Analiza uzroka šumskih požara obuhvaća skupljanje informacija od posebnog interesa u cilju preventive, i daje više-manje detaljne informacije koje obilježavaju ovaj fenomen. Novija istraživanja na nacionalnoj razini rezultiraju činjenicom da se u mnogim regijama Italije (Marche, Sardinija, Friuli i autonomna provincija Bolzano) registrira sve više požara s "neklasificiranim uzrocima". Razlog tomu je stoje teško identificirati uzroke požara zbog nedostatka temeljnih informacija, što otežava L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti -Firenze) 425 |