DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
MONTI E (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku Iz broja 2 ožujak-travanj 2003. g. izdvajamo: Sanzio B a 1 d i n i -Šumska mehanizacija U uvodnom članku časopisa autor iznosi problematiku vezanu za izvlačenje drvne mase iz šume uz primjenu mehanizacije. Ta problematika nije vezana isključivo za snagu i kvalitetu primijenjene mehanizacije, već više za kvalitetu ljudskog rada. Na prvi pogled, za većinu promatrača suvremeni strojevi su uzrok šteta i uništenja šume, ali kako kaže autor, stroj se ne kreće ako čovjek ne upravlja njime. Dakle, uvijek je i temeljni čimbenik čovjek. To dokazuje i činjenica da su za uvođenje mehanizacije u poljoprivredu trebala desetljeća. Autor zaključuje da prosječni talijanski čovjek ne posjeduje šumsko uzgojnu kulturu, a političari još manje jer "stabla ne glasaju". Isto tako u Italiji ne postoje velika saznanja o uporabi mehanizacije u šumarstvu, bez koje je danas nezamislivo obavljati poslove. Da bi se riješio problem, nije dovoljno samo nabaviti snažnu mehanizaciju čija upotreba nije primjenjiva za određeno područje. Postoje poduzeća koja su nabavila strojeve, a upotrebljavala samo 40 % njihovog potencijala ili ih pak držala neupotrebljavanc. Druga poduzeća nabavila su odgovarajuće strojeve, ali je njihova uporaba ostavila negativan učinak na okoliš zbog neadekvatne uporabe. Ovoj problematici potreban je profesionalniji pristup. U Italiji ne postoje stalne škole za šumske radnike. Davne 1984. g. postojala je dvogodišnja škola u regiji Veneto (Pian Consiglio), ali se zbog slabog interesa učenika pretvorila u kratke tečajeve. U regiji Friuli je otvoren Centar u kojem će osim talijanskih učenika moći učiti i polaznici iz drugih zemalja, te se očekuje veći uspjeh. Problem je što su predavači uglavnom teoretičari s malim iskustvom u radu u šumi, a strojevi trebaju dobro pripremljene radnike da se očuva multifunkcional- nost šume i potrajnost gospodarenja. U tom kontekstu talijanski fakulteti mogu intervenirati s prijedlogom da se primjenjuju šumsko-uzgojnc mjere uporabom srednje i male mehanizacije, da se rad koji je tražio fizičku snagu zamjeni radom koji traži profesionalizam i inteligenciju. Upotreba strojeva i sigurnost rada u Italiji tretirani su površno ili nikako. Strojevi i ljudi nisu dovoljni da bi se smanjili troškovi upotrebe. Bitan je čimbenik otvorenost šuma kako bi strojevi i ljudi mogli doći do mjesta rada, jer neproduktivno radno vrijeme znatno povećava troškove. Italija kao zemlja s velikim učešćem panjača uvozi milijune tona "piljevine" i ogrijevnog drveta, jer koštaju manje nego vlastite. 422 BOSCHI primijenjenu na šume i planinski okoliš) Političari bi trebali voditi računa da radovi u šumi otvaraju nova radna mjesta, čime se smanjuje opasnost od požara i pomaže vodnom režimu. U odnosu na strukturu šuma i veličinu šumovlas- ničkih posjeda u Italiji nisu potrebni veliki strojevi, već srednji i mali. Potrebno je izgraditi infrastrukturu radi provođenja šumskouzgojnih radova, prevencije i obrane od požara i na kraju zbog izvlačenja drvne mase. Oni koji rade s mehanizacijom u šumi trebaju se ponajprije rukovoditi idejom očuvanja okoliša i smanjenjem rada na crno, jer se treba znati tko odgovara za kvalitetu rada, da taj rad ne bi vodio destrukciji, a ne očuvanju okoliša. Sanzio Baldini, Rodolfo Picchio: Šumska mehanizacija u planinskim uvjetima Najveći dio prostora u ovom broju časopisa posvećen je primjeni mehanizacije u uvjetima planinskih zona. Autori su prikazali primjenu raznih vrsta strojeva i njihovu opravdanost ovisno o uvjetima i radnom zadatku. Ponovno je naglašeno da bez stručnog rukovanja radnim strojevima i programiranja rada, nema rezultata u rješavanju šumskouzgojnih radova, kao ni prihvatljivih troškova. Nedostatkom tih komponenata drvni sortimenti proizvedeni u Italiji, bilo u panjačama ili visokoj šumi, skuplji su nego u ostalim europskim zemljama. Nakon godina istraživanja u tom sektoru došlo se do zaključka da uloga mehanizacije u planinama može biti itekako važna samo onda ako se veliki strojevi nadomjeste manjim, primjenjivim u tim uvjetima. Prije kupnje jednog radnog stroja, običnog traktora ili kombiniranog stroja, poduzetnik mora riješiti pitanja koja se odnose na sigurnost, produktivnost i očuvanje okoliša. Ako se taj posao radi u panjačama gdje se proizvodi isključivo ogrijevno drvo, bit će dovoljno imati laganu mehanizaciju kao što su ploljoprivredni traktori u "šumskoj verziji" s vitlom i kranom. Za poslove u plantažama četinjača također se upotrebljavaju lagani traktori, ali i teški sa koracima i uređajem za odstranjivanje grana. Također se može predvidjeti kran za nošenje cijelih stabala s granama. Nabava mehanizacije najviše ovisi o količini materijala za iskorištavanje. Optimalno je predvidjeti radove za najmanje pet godina ili za ukupno 10 000 sati rada. U prvom dijelu članka autori se bave strojevima koji služe za uzgojne radove - priprema terena radilišta, čišćenje grmlja i zemljani radovi. Ovi poslovi se obavljaju radi stvaranja uvjeta za prirodnu obnovu ili pošumljavanje. Strojevi su različitih |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 93 <-- 93 --> PDF |
konstrukcija, opskrbljeni priključcima koji omogućavaju obavljanje određenih poslova. U članku su te konstrukcije opisane kao i način obavljanja uzgojnih postupaka (krugovi, gradoni, pruge, duboka obrada tla i si.). U nastavku autori prikazuju razne ručne strojeve za čišćenje od grana do visine od 2m i lagane strojeve koji mogu rezati grane do visine od 4 do 5m. Neki su takve konstrukcije da ih radnici nose na leđima, a postoje i jače konstrukcije kao priključci na radnim strojevima. Za obaranje stabala i obradu debla motorna pila je uobičajeni stroj kojim se postiže produktivnost od 0,4 do 5 kubika na sat po čovjeku, ovisno o tipu šume. Ako se izvodi obrada debla i prerezivanje taj se učinak umanjuje za 50 do 80 %. Autori opisuju različite iz vedbe motornih pila. Također su obrađeni i ostali alati potrebni u obaranju i obradi trupaca (poluge, okretači, capini i si). Obaranje i obrada debla rade se i kombiniranim strojevima "harverster", koji zbog velikih troškova nabave i održavanja, kao i potrebe za visokim profesionalizmom sporo ulazi u talijansko šumarstvo. Posebnu pozornost i najveći prostor u članku autori su posvetili traktorima i njihovoj uporabi: Poljoprivredni traktori u verziji s kotačima ili gu- sjenicama, imaju široku primjenu u šumarstvu. Gusje- ničari su prikladni za strme terene, ali su sporiji i nepopularni radi oštećenja okoliša. Njihova primjena opravdanija je za ostale radove (priprema terena i čišćenje od grmlja). Osnovna karakteristika traktora s kotačima koji se upotrebljavaju u šumarstvu je dvostruki pogon, koji jamči veću sigurnost i pokretljivost. Oni trebaju biti robusni i opskrbljeni snažnom hidraulikom. Bolje je kad su zglobni, a kotači izodijametrički. Tržište nudi relativno mali izbor modela s ograničenim rasponom snage motora i cijenama koje ih ne čine jako prihvatljivima. Poljoprivredni traktori (šumska izvedba) imaju dosta prednosti nad ostalim traktorima pod uvjetom da ima osigurano minimum 180 do 250 radnih dana godišnje, u razdoblju od 5 godina. U odnosu na tipične šumske traktore imaju znatno nižu cijenu, a mogu se upotrebljavati i u poljoprivredi za vrijeme mort sezone u šumarstvu. Ovi traktori imaju specijalnu opremu koja povećava sigurnost stroja i upravljača. To je povećanje kabine, metalna mreža na prozorima, zaštita donjeg dijela motora limom debljine 8 do 10 mm, zaštitu ventila guma i slično, te lance u slučaju da mora raditi na izuzetno teškom terenu ili ledu. Slika 1. Radnik uklanja grane teleskopskom pilom Slika 2. Poljoprivredni traktor (šumska verzija) 423 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Pravi šumski traktori su obično zglobni. To su strojevi potpuno specijalizirani, sa snagom većom od 40 kw te opremljeni svim potrebnim dodacima za siguran i učinkovit rad u šumi (vitlo sa 100 m sajle promjera 12 do 14 mm). Tendencija u radu s ovim traktorima je izvući odjednom cijelo stablo, po mogućnosti s krošnjom. Tako se povećava količina izvučene biomase (za energiju), a istovremeno se smanjuje opasnost od požara. Slika 3. Zglobni šumski traktor Slika 4. Šumski traktor (kotači "sterzanti") Dalje su opisane razne prikolice za izvlačenje tanke oblovine, zatim vitla: mala prenosiva težine do 40 kg, te velika, stabilna i ukrućena sa snažnim motorom i dugom sajlom. Za preradu oblovine u šumi u grede i druge piljeni- ce predviđene su pokretne pilane Wood-Miser, koje mogu prerađivati oblovinu do 60 cm promjera i dužine do 6 m. U šumi se također proizvodi ogrijevno drvo pomoću dodatnih strojeva i to u dimenzijama za peći, kamine i pizzerie. U novije vrijeme se uspješno proizvodi drveni ugljen u šumi, što je vrlo ekonomično. U tu svrhu kon- 424 struirane su metalne prenosive kupole kapaciteta 6 do 10 kubika. Proizvodnja traje 30 do 40 sati (kod klasičnih 120 do 160 sati). Optimalno je na radilištu imati 4 do 5 kupola za proizvodnju ugljena koje poslužuju 3 radnika. Na kraju članka autori spominju biomasu za energiju koja se sastoji od šumskih ostataka ili od kultura s kratkim ciklusom proizvodnje. Slika 5. Metalne kupole za proizvodnju ugljena Ova je problematika uz proučavanu, u odnosu na trajanje ciklusa proizvodnje (2 do 5 g), a za iskorištavanje su predviđeni specijalizirani strojevi koji obavljaju sječu i usitnjavanje materijala (čips) ili kombinirane faze u kojima je odvojena faza sječe od mljevenja materijala. Taj materijal je uglavnom predviđen za proizvodnju toplinske energije. Iz svijeta istraživanja L. C. -Dobra vijest: Povećanje koncentracije C02 može umanjiti emisiju izoprena od strane stabala. Pošumljavanje vrstama brzog rasta je jedna od mogućnosti za ublažavanje nezaustavljivog povećanja C02 u atmosferi. Kako najveći dio brzorastućih vrsta (eukaliptus, bagrem i topola) emitiraju znatne količine izoprena (metilbutadien-nezasićeni ugljikovodik iz niza diena), to može negativno djelovati na kvalitetu zraka. Izopren u slučajevima pošumljavanja širokih razmjera može osjetno djelovati na stvaranje ozona, što dovodi u pitanje korisnost prisutnosti stabala. Istraživanja, koja je vodio T N. Rosenstiel i suradnici (Nature - 16. 1. 2003. g) donose ohrabrujuće najave. Pokusi su vršeni u nasadima topole - Popolus del- toides, koja se nalazi u zoni visoke koncentracije COz, |