DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
MONTI E (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku Iz broja 2 ožujak-travanj 2003. g. izdvajamo: Sanzio B a 1 d i n i -Šumska mehanizacija U uvodnom članku časopisa autor iznosi problematiku vezanu za izvlačenje drvne mase iz šume uz primjenu mehanizacije. Ta problematika nije vezana isključivo za snagu i kvalitetu primijenjene mehanizacije, već više za kvalitetu ljudskog rada. Na prvi pogled, za većinu promatrača suvremeni strojevi su uzrok šteta i uništenja šume, ali kako kaže autor, stroj se ne kreće ako čovjek ne upravlja njime. Dakle, uvijek je i temeljni čimbenik čovjek. To dokazuje i činjenica da su za uvođenje mehanizacije u poljoprivredu trebala desetljeća. Autor zaključuje da prosječni talijanski čovjek ne posjeduje šumsko uzgojnu kulturu, a političari još manje jer "stabla ne glasaju". Isto tako u Italiji ne postoje velika saznanja o uporabi mehanizacije u šumarstvu, bez koje je danas nezamislivo obavljati poslove. Da bi se riješio problem, nije dovoljno samo nabaviti snažnu mehanizaciju čija upotreba nije primjenjiva za određeno područje. Postoje poduzeća koja su nabavila strojeve, a upotrebljavala samo 40 % njihovog potencijala ili ih pak držala neupotrebljavanc. Druga poduzeća nabavila su odgovarajuće strojeve, ali je njihova uporaba ostavila negativan učinak na okoliš zbog neadekvatne uporabe. Ovoj problematici potreban je profesionalniji pristup. U Italiji ne postoje stalne škole za šumske radnike. Davne 1984. g. postojala je dvogodišnja škola u regiji Veneto (Pian Consiglio), ali se zbog slabog interesa učenika pretvorila u kratke tečajeve. U regiji Friuli je otvoren Centar u kojem će osim talijanskih učenika moći učiti i polaznici iz drugih zemalja, te se očekuje veći uspjeh. Problem je što su predavači uglavnom teoretičari s malim iskustvom u radu u šumi, a strojevi trebaju dobro pripremljene radnike da se očuva multifunkcional- nost šume i potrajnost gospodarenja. U tom kontekstu talijanski fakulteti mogu intervenirati s prijedlogom da se primjenjuju šumsko-uzgojnc mjere uporabom srednje i male mehanizacije, da se rad koji je tražio fizičku snagu zamjeni radom koji traži profesionalizam i inteligenciju. Upotreba strojeva i sigurnost rada u Italiji tretirani su površno ili nikako. Strojevi i ljudi nisu dovoljni da bi se smanjili troškovi upotrebe. Bitan je čimbenik otvorenost šuma kako bi strojevi i ljudi mogli doći do mjesta rada, jer neproduktivno radno vrijeme znatno povećava troškove. Italija kao zemlja s velikim učešćem panjača uvozi milijune tona "piljevine" i ogrijevnog drveta, jer koštaju manje nego vlastite. 422 BOSCHI primijenjenu na šume i planinski okoliš) Političari bi trebali voditi računa da radovi u šumi otvaraju nova radna mjesta, čime se smanjuje opasnost od požara i pomaže vodnom režimu. U odnosu na strukturu šuma i veličinu šumovlas- ničkih posjeda u Italiji nisu potrebni veliki strojevi, već srednji i mali. Potrebno je izgraditi infrastrukturu radi provođenja šumskouzgojnih radova, prevencije i obrane od požara i na kraju zbog izvlačenja drvne mase. Oni koji rade s mehanizacijom u šumi trebaju se ponajprije rukovoditi idejom očuvanja okoliša i smanjenjem rada na crno, jer se treba znati tko odgovara za kvalitetu rada, da taj rad ne bi vodio destrukciji, a ne očuvanju okoliša. Sanzio Baldini, Rodolfo Picchio: Šumska mehanizacija u planinskim uvjetima Najveći dio prostora u ovom broju časopisa posvećen je primjeni mehanizacije u uvjetima planinskih zona. Autori su prikazali primjenu raznih vrsta strojeva i njihovu opravdanost ovisno o uvjetima i radnom zadatku. Ponovno je naglašeno da bez stručnog rukovanja radnim strojevima i programiranja rada, nema rezultata u rješavanju šumskouzgojnih radova, kao ni prihvatljivih troškova. Nedostatkom tih komponenata drvni sortimenti proizvedeni u Italiji, bilo u panjačama ili visokoj šumi, skuplji su nego u ostalim europskim zemljama. Nakon godina istraživanja u tom sektoru došlo se do zaključka da uloga mehanizacije u planinama može biti itekako važna samo onda ako se veliki strojevi nadomjeste manjim, primjenjivim u tim uvjetima. Prije kupnje jednog radnog stroja, običnog traktora ili kombiniranog stroja, poduzetnik mora riješiti pitanja koja se odnose na sigurnost, produktivnost i očuvanje okoliša. Ako se taj posao radi u panjačama gdje se proizvodi isključivo ogrijevno drvo, bit će dovoljno imati laganu mehanizaciju kao što su ploljoprivredni traktori u "šumskoj verziji" s vitlom i kranom. Za poslove u plantažama četinjača također se upotrebljavaju lagani traktori, ali i teški sa koracima i uređajem za odstranjivanje grana. Također se može predvidjeti kran za nošenje cijelih stabala s granama. Nabava mehanizacije najviše ovisi o količini materijala za iskorištavanje. Optimalno je predvidjeti radove za najmanje pet godina ili za ukupno 10 000 sati rada. U prvom dijelu članka autori se bave strojevima koji služe za uzgojne radove - priprema terena radilišta, čišćenje grmlja i zemljani radovi. Ovi poslovi se obavljaju radi stvaranja uvjeta za prirodnu obnovu ili pošumljavanje. Strojevi su različitih |