DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 86 <-- 86 --> PDF |
260); laka dostupnost iz turistički emitivnih područja (str. 284, v. također i str. 291); niži stupanj centraliteta (str. 285); pod utjecajem deagrarizacije i suburbanizaci- je (str. 290); vinogradi na Krku su uslijed procesa litora- lizacije zapušteni (str. 296); između mediteranskog prostora...u sklopu transhumantnih stočarskih kretanja (str. 292); krajem XIX. st. javila se agrarna prenaseljenost i započela deagrarizacija i socioekonomska transformacija prostora pod utjecajem turizma (str. 278); akropolska naselja s podnožjem čine fizionomsku i funkcionalnu cjelinu (str. 284); laka dostupnost iz turistički emitivnih područja (str. 284, v. i str. 291); dno Požeške kotline disecirano je velikim brojem tokova (str. 267); satelitsko naselje izvan gradske regije, tzv. trabant (str. 323); takav razvoj Splita predodređen je nadregio- nalnim, regionalnim i topografskim položajem (str. 317); agrarno prenaseljenim ruralnim područjima (str. 306); prednjače djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora (str. 329); razvoj u okviru teritorijalno-političke organizacije...rezultirao je oblikovanjem izrazite pros- torno-funkcionalne integracije dubrovačke regije (str. 327); svojim izgledom i funkcijama, Korčula ima s razvijenim suvremenim funkcijama (str. 333); naseobeno- gospodarske zone (str. 244); stvorena je turističko-na- seobena zona (str. 292), itd. Sve se to moglo izreći i napisati na prihvatljiviji i razumljiviji način. Tako bi umjesto ruralni pejzaž ljepše zvučalo seoski krajolik; umjesto osmanlijskog imperija bolje bi zazvučalo osmanlijsko carstvo; umjesto razvoj maritimnih djelatnosti bio vrlo skroman ljepše bi bilo reći razvoj pomorskih djelatnosti bio vrlo skroman; od plovnih ruta mnogo su nam bliži plovni putovi; umjesto znatnom broju ljudi nerazumljivog izraza transhumantna stočarska kretanja, mnogo bi bilo bolje i razumljivije da se to reklo opisno, npr. seljenje stada ovaca radi paše ljeti u gorske krajeve, a s jeseni u niže, toplije predjele. Smatram da bi za sljedeće izdanje Velikoga atlasa Hrvatske te tekstove valjalo dotjerati i prilagoditi onima kojima je djelo i namijenjeno. Nije prihvatljivo da se razgovorni govor uže sredine ili struke nameće kao novi oblik sporazumijevanja, jer imamo svoj izgrađeni jezik te valja poštivati opće prihvaćene norme sporazumijevanja. Biljni pokrov obrađen je vrlo sažeto, pa se iz takva sažeta prikaza ne može dobiti slika o sastavu, raznolikosti i bogatsvu biljnog svijeta Hrvatske. No, i na taj Godine 1994. je u nakladi "Školske knjige" Zagreb objelodanjeno djelo Flora Hrvatske. To je botaničko djelo s područja floristike, koje je nastalo tekstovnom sažeti prikaz mogu se staviti određene primjedbe. Govoreći o biljnom svijetu Mljeta i Lastova, ali i drugdje (str. 304, 535), jedanput se spominje česvina, a drugi put česmina. Iako su oba ta imena potvrđena u narodu, bolje i ispravnije ime je česmina. Na str. 335 govori se da dominiraju česmina i bijeli bor (misli se na alepski bor, i to je dobar narodni zaziv za taj bor), ali se na drugom mjestu govori o mekom boru. Za taj naziv nisam čuo. Oko Vukovara (str. 260) javljaju se uglavnom lužnjakove i kitnjakove šume, dok sladuna u tom području, a spominje se u tekstu, nema. Sladun se u Hrvatskoj javlja samo na obroncima Dilj gore (Gradište) i u zadarskom zaleđu. Pojas primorske bukove šume iznad 1000 m nadmorske visine ne prelazi u pojas bora klekovine, nego se prije pojasa bora klekovine javlja pojas bukovo-jelovih i pretplaninskih šuma. Jedno od važnih obilježja Istre su tla crvenice, koje se u tekstu na žalost uopće ne spominju. U svom djelu The soils of Europe (Madrid, London, 1953) spominje ih, čak pod hrvatskim imenom crvenice - Croat peasant name - autor djela W. Kubiena. U tekstu se javlja i po koji pravopisni i gramatički propust. Tako se na str. 260 i na drugim mjestima,gov- ori o agrarnom pejzažu, a treba biti pejsažu; na str. 327 zabilježeno je UNESCO-v, a treba biti Uneskov; na str. 302, umjesto s obje te naseljene zone, treba bit s objema tim naseljenim zonama; na str. 228, umjesto između dva svjetska rata treba biti između dvaju svjetskih ratova. Za obilježavanje kosih strana na brdima i planinama upotrebljavanje isključivo izraz pa dina, dok mi se čini daje u narodu uobičajeniji izraz obronak (usp. B. Krč- marić: Smiljan s okolicom u Lici. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1905, Jugosl. akad.). Topografski zemljovidi i planovi gradova izrađeni su u GZS u Ljubljani. Mislim da su suradnici na izradi karata svoj dio posla dobro napravili. Ipak, zar doista danas u Hrvatskoj nema ustanove koja bi nešto slično mogla napraviti? Ili su razlozi, zbog kojih je izrada tih karata povjerena GZS-u u Ljubljani, druge naravi, npr. cijena? U svakom slučaju taj Atlas smatram dobrim početkom u zemljopisnom prikazu Hrvatske i želim mu sretan put do privatnih i javnih knjižnica. Ivan Šugar prilagodbom ranijih izdanja namijenjenih određivanju flore jugoslavenskih zemalja, koja su, nakon objelodanjivanja prvotiska 1950. godine, otad tiskana u više na- NASA POSLA 416 |