DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 86     <-- 86 -->        PDF

260); laka dostupnost iz turistički emitivnih područja
(str. 284, v. također i str. 291); niži stupanj centraliteta
(str. 285); pod utjecajem deagrarizacije i suburbanizaci-
je (str. 290); vinogradi na Krku su uslijed procesa litora-
lizacije zapušteni (str. 296); između mediteranskog
prostora...u sklopu transhumantnih stočarskih kretanja
(str. 292); krajem XIX. st. javila se agrarna prenaseljenost
i započela deagrarizacija i socioekonomska transformacija
prostora pod utjecajem turizma (str. 278);
akropolska naselja s podnožjem čine fizionomsku i
funkcionalnu cjelinu (str. 284); laka dostupnost iz turistički
emitivnih područja (str. 284, v. i str. 291); dno Požeške
kotline disecirano je velikim brojem tokova (str.
267); satelitsko naselje izvan gradske regije, tzv. trabant
(str. 323); takav razvoj Splita predodređen je nadregio-
nalnim, regionalnim i topografskim položajem (str.
317); agrarno prenaseljenim ruralnim područjima (str.
306); prednjače djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora
(str. 329); razvoj u okviru teritorijalno-političke
organizacije...rezultirao je oblikovanjem izrazite pros-
torno-funkcionalne integracije dubrovačke regije (str.
327); svojim izgledom i funkcijama, Korčula ima s razvijenim
suvremenim funkcijama (str. 333); naseobeno-
gospodarske zone (str. 244); stvorena je turističko-na-
seobena zona (str. 292), itd.


Sve se to moglo izreći i napisati na prihvatljiviji i
razumljiviji način. Tako bi umjesto ruralni pejzaž ljepše
zvučalo seoski krajolik; umjesto osmanlijskog imperija
bolje bi zazvučalo osmanlijsko carstvo; umjesto
razvoj maritimnih djelatnosti bio vrlo skroman ljepše
bi bilo reći razvoj pomorskih djelatnosti bio vrlo skroman;
od plovnih ruta mnogo su nam bliži plovni putovi;
umjesto znatnom broju ljudi nerazumljivog izraza
transhumantna stočarska kretanja, mnogo bi bilo bolje
i razumljivije da se to reklo opisno, npr. seljenje stada
ovaca radi paše ljeti u gorske krajeve, a s jeseni u niže,
toplije predjele. Smatram da bi za sljedeće izdanje Velikoga
atlasa Hrvatske te tekstove valjalo dotjerati i
prilagoditi onima kojima je djelo i namijenjeno. Nije
prihvatljivo da se razgovorni govor uže sredine ili struke
nameće kao novi oblik sporazumijevanja, jer imamo
svoj izgrađeni jezik te valja poštivati opće prihvaćene
norme sporazumijevanja.


Biljni pokrov obrađen je vrlo sažeto, pa se iz takva
sažeta prikaza ne može dobiti slika o sastavu, raznolikosti
i bogatsvu biljnog svijeta Hrvatske. No, i na taj


Godine 1994. je u nakladi "Školske knjige" Zagreb
objelodanjeno djelo Flora Hrvatske. To je botaničko
djelo s područja floristike, koje je nastalo tekstovnom


sažeti prikaz mogu se staviti određene primjedbe. Govoreći
o biljnom svijetu Mljeta i Lastova, ali i drugdje
(str. 304, 535), jedanput se spominje česvina, a drugi
put česmina. Iako su oba ta imena potvrđena u narodu,
bolje i ispravnije ime je česmina. Na str. 335 govori se
da dominiraju česmina i bijeli bor (misli se na alepski
bor, i to je dobar narodni zaziv za taj bor), ali se na drugom
mjestu govori o mekom boru. Za taj naziv nisam
čuo. Oko Vukovara (str. 260) javljaju se uglavnom lužnjakove
i kitnjakove šume, dok sladuna u tom području,
a spominje se u tekstu, nema. Sladun se u Hrvatskoj
javlja samo na obroncima Dilj gore (Gradište) i
u zadarskom zaleđu. Pojas primorske bukove šume iznad
1000 m nadmorske visine ne prelazi u pojas bora
klekovine, nego se prije pojasa bora klekovine javlja
pojas bukovo-jelovih i pretplaninskih šuma.


Jedno od važnih obilježja Istre su tla crvenice, koje
se u tekstu na žalost uopće ne spominju. U svom djelu
The soils of Europe (Madrid, London, 1953) spominje
ih, čak pod hrvatskim imenom crvenice - Croat peasant
name - autor djela W. Kubiena.


U tekstu se javlja i po koji pravopisni i gramatički
propust. Tako se na str. 260 i na drugim mjestima,gov-
ori o agrarnom pejzažu, a treba biti pejsažu; na str. 327
zabilježeno je UNESCO-v, a treba biti Uneskov; na str.
302, umjesto s obje te naseljene zone, treba bit s objema
tim naseljenim zonama; na str. 228, umjesto
između dva svjetska rata treba biti između dvaju svjetskih
ratova.


Za obilježavanje kosih strana na brdima i planinama
upotrebljavanje isključivo izraz pa dina, dok mi se čini
daje u narodu uobičajeniji izraz obronak (usp. B. Krč-
marić: Smiljan s okolicom u Lici. Zbornik za narodni život
i običaje Južnih Slavena, 1905, Jugosl. akad.).


Topografski zemljovidi i planovi gradova izrađeni
su u GZS u Ljubljani. Mislim da su suradnici na izradi
karata svoj dio posla dobro napravili. Ipak, zar doista
danas u Hrvatskoj nema ustanove koja bi nešto slično
mogla napraviti? Ili su razlozi, zbog kojih je izrada tih
karata povjerena GZS-u u Ljubljani, druge naravi, npr.
cijena? U svakom slučaju taj Atlas smatram dobrim
početkom u zemljopisnom prikazu Hrvatske i želim
mu sretan put do privatnih i javnih knjižnica.


Ivan Šugar


prilagodbom ranijih izdanja namijenjenih određivanju
flore jugoslavenskih zemalja, koja su, nakon objelodanjivanja
prvotiska 1950. godine, otad tiskana u više na-


NASA POSLA


416