DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 85 <-- 85 --> PDF |
upravljao tim područjima, obavezao da će zbog čestih uskočkih napada na mletačke brodove radi plijena i otimačine dobara s brodova, čime su namirivali svoje životne potrebe, jer za svoj rad nisu primali plaću, uskoke raseliti u unutrašnjost Hrvatske. I senjski uskoci su doista naseljeni na područje Otočca i u Zumberač- ko gorje. To je bilo nakon Madridskoga mira 1617. godine, dakle u XVII. a ne u XVI. st. Barem što se tiče naseljavanja uskoka u Žumberačko gorje. U sljedećim će izdanjima valjati nadopuniti još neke podatke u tekstu. Tako se na str. 295 govori o Pa- klenici ... s jednom od najvećih šuma na Sredozemlju, ali se iz teksta ne može razabrati o kakvoj se šumi radi. Isto će tako trebati dopuniti i podatke da se dvojnost u naseljavanju Krka očuvala do danas u dvojnoj toponomastici na otoku (str. 296), da se u Orlecu na otoku Cresu nalazi jedino stanište bjeloglavih supova u nas (str. 298), i daje Rabac jedino turističko naselje na istočnoj obali Istre (str. 322) Općenito se može reći da su različiti činjenični podaci koji su izneseni u pisanoj gradi uglavnom prihvatljivi. Jedina stvar koja je u tekstualnom dijelu Velikoga atlasa Hrvatske neprihvatljiva je jezik kojim je grada pisana. To je jezik političko-činovničkoga društvenog sloja, koji ne zna ništa ni izreći ni napisati bez zvučnih fraza koje bi trebale biti potpora učenosti i pouzdanosti sadržaja. To je jezik koji je nerazumljiv i ne znam kome je namijenjen, to je jezik koji izaziva gnjev, koji razdražu- je. Ako je to jezik kojim se šire spoznaje i rezultati istraživanja s područja geografije na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, takav način pisanja smatram promašenim. Iako sa zadovoljstvom čitam tekstove u Hirčevu Prirodnom zemljopisu Hrvatske (Lice naše Domovine) (1905) kao i u Zemljopisu Hrvatske iz 1942. godine, to ne znači da današnjim geografima poričem pravo da pišu drukčije od ranijih autora. Međutim, kao i u svemu, tako i u pisanju, želi li se postići pozitivan učinak, postoji neki prag izražajnog iskaza koji valja biti određen stilom, odmjerenom uporabom stranih riječi, puninom smisla napisanih riječi i rečenica i stupnjem razumljivosti primjerenim širem krugu čitatelja. Što se to dogodilo u geografiji ili u svijetu da nam način iznošenja građe s područja zemljopisa izaziva gnjev ne znam, ali takvim se načinom pisanja postiže učinak suprotan očekivanju. Čitajući pisanu gradu, ispisao sam skoro dvadeset stranica različitih izraza koji su mogli biti izrečeni sasvim drukčije i na prihvatljiviji način. U tekstu nema središta, postoje samo centri, nema gradski, postoji samo urbani, urbanizirani, nema čimbenika, postoje samo faktori, nema službi, uprave, uloge, zadaća, postoje samo funkcije, nema seoski nego samo ruralni, nema oblasti ili područja nego samo regi je, subregije. Te strane riječi, promatrane zasebno, mogu biti sasvim prihvatljive, ali kad se nađu u sklopu pojedinih fraza s više drugih stranih riječi, tada cijeli tekst postaje zamoran. Zamorna je osobito uporaba nekih riječi, kao stoje riječ funkcija. Tako se govori: Varaždin i Vinkovci ... s razvijenom industrijom i drugim funkcijama (str. 262); u XVI. st. Varaždin dobiva nove funkcije ... kulturne funkcije, agrarne funkcije (str. 242); Varaždin i Čakovec sa svojim funkcijama (str. 241); jedino veća i funkcionalno opskrbljena naselja (str. 258); razvijale su se i kulturne funkcije, upravne funkcije (str. 257); daljnji razvoj i drugih centralnih funkcija (str. 257); (Valpovo i Belišće) dva središta agrarnog prostora, koja su se zbog međusobno snažnih dnevnih interakcija zaposlenih i jake funkcionalne komplementarnosti razvila u tipičan dvojni grad (str. 257); prometna funkcija Đakova (str. 261); Pazin ima razvijenu upravnu, prosvjetnu i kulturnu funkciju (str. 286); međutim, prometna je funkcija, zbog reljefnih specifičnosti Like, dislocirana, pa Lika ima tranzitno- koridorsko značenje (str. 278); izgubile su se vojno- strateške i prometne funkcije Osijeka (str. 255); zbog njegove središnje uloge u funkcionalnoj organizaciji i glavnog polarizacijskog žarišta toga prostora, u funkcionalnom smislu (str. 307); Donji Lapac je imao jaču trgovačku i obrtničku funkciju i centralno-mjesnu funkciju (str. 279); osim gospodarskih, razvijale se i druge funkcije, kulturne, financijske (str. 288); razvoj centralnomjesnih funkcija (str. 256); dobio funkciju sjedišta županije (str. 262); jedino veća i funkcionalno opskrbljena naselja (str. 258); Kutina funkcionalno gravitira Zagrebu (str. 246); Bjelovar se razvio u grad s gospodarskim, sajmišnim i kulturnim funkcijama (str. 246), itd. s nizom daljnjih primjera. Kako neprimjerena uporaba stranih riječi i zamršenih izričaja može u čitatelja izazvati učinak suprotan onome koji priželjkuje autor teksta, najbolje će pokazati nekoliko sljedećih primjera. Dominira polikulturni pejzaž na malim posjedima, ali u novije vrijeme, kao posljedica deagrarizacije, širi se socijalni ugar i ozelenjuju obradive površine (str. 274); u okviru gradske urbane regije (str. 230); osojno tercijarno prigorje (str. 242); kompleksan povijesno- geografski razvoj te različit smjer i intenzitet mlađih prostornih procesa (str. 307); posttursko razdoblje (str. 245); industrija se locirala (str. 251); polja imaju agrarno značenje (str. 273); prostor kojim prolaze važne prometnice uz koje se okupila naseljenost - stara krajiška cesta i željeznička pruga (str. 265); osnovu egzistencije činila je agrarno-stočarska valorizacija (str. 271); Beli Manastir je imao agrarne značajke (str. 260); Volosko se razvilo na povoljnom maritimnom lokalitetu (str. 291); razvoj maritimnih djelatnosti bio vrlo skroman (str. 295); pojačana imigracija u grad (str. 290); unatoč povremenim emigracijama (str. 262); agrarni pejzaži (str. 415 |