DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ljovida - tekstualno obrađenne dvije cjeline, od kojih je prva od općega značenja, a druga vezana za izradbu karata u tom Atlasu. Na kraju Atlasa je, na preko sto stranica, vrlo opsežno Kazalo s imenima sadržanima na topografskim kartama. Na samom kraju toga djela su tri stranice s Tumačem znakova i kratica sadržanih na topografskim zemljovidima. Svako ime je u Kazalu obilježeno slovom i brojevima. Malo slovo upućuje na značenje topografskoga znaka, tj. radi li se o naselju, zaseoku, otoku, itd., a veliko slovo i broj upućuju kako da određeno ime lakše nađemo na zemljovidu. Provjerom stanovitog broja imena iz Kazala na zemljovidu utvrdio sam da se oznake slažu s mjestom na zemljovidu, što znači da se vodilo računa o točnosti, a za djelo nema bolje preporuke od spoznaje daje pouzdano. Ima još jedno obilježje koje valja istaknuti, a to je da je broj tiskarskih pogrešaka sveden na najmanju moguću mjeru. Kako je svrha kritičkoga prikaza da uputi na eventualne propuste, previde i pogreške, kako bi se nedostaci u sljedećim izdanjima ispravili, donosim ovdje tiskarske pogreške koje sam uočio. Za taj je Atlas to osobito važno, jer sam uvjeren da će doživjeti više izdanja. Na str. 255, umjesto Osijek ostao postrani, valja biti po strani; na str. 262, umjesto riječice Jošave valja biti rječice; na str. 274, umjesto između viših Like i... treba biti između viših područja Like i; na str. 274, umjesto Ogulin zao-bišla treba biti Ogulin zaobišla; na str. 306, umjesto kalcijav karbid treba biti kalcijev karbid; na str. 310, umjesto Pakoštanski kanal treba biti (vjerojatno) Pašmanski kanal; na str. 319, umjesto lički željeznički pruga treba biti lička željeznička pruga; na str. 333, umjesto dolotnim treba biti dolomitnim; na istoj strani, umjesto 1957. do 1931. treba vjerojatno biti od 1857. do 1931; također na toj strani, umjesto valolučki treba biti velolučki; na str. 334, umjesto Prema tme treba biti Prema tome; na str. 302, umjesto napredbiokov- skim žalama treba biti na predbiokovskim žalima. U tekstu se na str. 246 spominje osamljena Moslavačka gora, a treba biti usamljena M. g.; na str. 241, umjesto ali između njih u naselja, treba biti ali između njih su naselja; na str. 293, umjesto Ad Tures, treba biti Ad Turres. Što se tiče pisane građe u Atlasu, valja reći daje ona bogato ilustrirana lijepim i jasnim slikama, pri čemu slike tako zgodno prate tekst, te ne treba listati stranice ni prema naprijed ni nazad, kao što je često slučaj, kako bi se došlo do odgovarajuće slike na koju se autor poziva u tekstu. Naravno daje u jednom velikom atlasu kao stoje i ovaj, u kojemu se javlja mnošto imena i brojeva, teško izbjeći pojavu određenog broja propusta. Iako nisam provjeravao baš svaki podatak, ovdje ću iznijeti one koje sam zapazio. Na zemljovidu 163 visina Sv. Jure iskazana je s 1764 m, a na preglednoj kartici (korice) i na str. 356 s 1762 m; visina Učke je na zemljovidu 59 i na str. 356 1401 m, a na preglednoj karti 1394 m; visina Dinare je na zemljovidu 141 iskazana s 1830 m, a na str. 356 s 1831 m; visina V. Planika je na zemljovidu 59 iskazana s 1272 m, a na str. 356 s 1273 m; u tekstu na str. 273 piše spilje Vrelo kod Fužina, a na zemljovidu 61 Špilja vrelo; isto je tako u tekstu na str. 331 zabilježeno naselje Kućišta, dok je na zemljovidu zabilježeno Kućište. Neusklađenost naziva zapazio sam i na dvama toponimima. U tekstu na str. 255, 259 i 260 govori se o Banskom brdu, dok na zemljovidu 31 piše Banska kosa. Isto tako se u tekstu na str. 255 i 257 govori o Erdutskom brdu, a na zemljovidu 55-56 piše Daljska planina. Kao što se vidi iz gornjih opaski, neujednačenosti između sadržaja na zemljovidima i u tekstu nema mnogo, što ne znači da se neće naći još koja. Pri navođenju autora koji su obradili pojedina područja utvrdio sam također neke neujednačenosti. Tako je navedeno daje prof. dr. D. Nj egač uz ostalo obradio Kvarner, a prof. dr. D. P e j n o v i ć Istru. No, te dvije jedinice nisu istaknute kao naslov, što bi se dalo zaključiti iz gornjega navoda, nego su i jedna i druga jedinica istaknute kao podnaslovi unutar naslova Sjeverno hrvatsko primorje, i to kao Istra i Kvarnerski dio. Iako se i u ovom Atlasu duboka korita pojedinih rijeka nazivaju kanjonima, bilo je ugodno, pa makar i samo jedanput, naići i na - sutjesku (str. 288), i tako se uvjeriti da pojedini geografi barem znaju za taj izraz, pa makar radije upotrebljavaju strani. Građa u kojoj su obrađena sva navažnija zemljopisna obilježja Hrvatske, kao što su reljef, hidrografija, naseljenost, prometna povezanost itd. obogaćena je nizom korisnih podataka vezanih uz razvoj određenog područja ili grada, kao što su gospodarski razvoj, kulturna zbivanja, povijesne prilike itd., što omogućuje da steknemo prilično zaokruženu sliku značenja određenog grada ili sredine i njihov utjecaj na opće prilike u tom području, pa eventualno i u Hrvatskoj u cjelini. Prikaz sveukupnih prilika i značenja određenoga grada ili središta danje u sažetom obliku, ali on ipak omogućuje da se dobije uvid u stupanj gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja toga mjesta. Određeni su prikazi možda i previše sažeti i ne pružaju uvijek dovoljno uvida u cjelokupnost određenih zbivanja. Jedan od takvih primjera je sažeta grada o uskocima na Žumberač- kom području za koje je rečeno da su onamo doseljeni u XVI. st. za potrebe služenja krajiškoj vojsci. Međutim, naseljavanje senjskih uskoka u Žumberačkom gorju posljedica je Uskočkoga rata (1615-1617) i Madridskoga mira 1617. godine, na kojemu se nadvojvoda Ferdinand, kasniji hrvatsko-ugarski kralj koji je 414 |