DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 83 <-- 83 --> PDF |
903 mil. SIT, a 2002. god. 699 mil. SIT. Rezultat toga je sve manje šumskouzgojnih radova, dugoročnih investicija koje bi omogućile visoko vrijednu proizvodnju drva na odličnim tlima, koja prevladavaju u slovenskim šumama, te koje bi osigurale stabilnost šuma, i optimalnu ekološku i socijalnu ulogu. Pomanjkanje srestava posebno pogađa brdska i planinska područja gdje je najviše šuma i gdje je ograničena poljodjelska djelatnost, što uzrokuje i demografske probleme. Stoga je nužno osigurati pozitivan trend ulaganja u šume na području proračunskog sufinanciranja. Treba Početkom 2003. godine, u nakladi Mozaik-knjige iz Zagreba, objelodanjeno je velebno zemljopisno djelo - Veliki atlas Hrvatske. Ima barem jedan dobar razlog koji opravdava uporabu pridjevka "veliki" u naslovu djela, a to je mjerilo u kojem su tiskani zemljovidi u njemu. Cijelo je površje Hrvatske prikazano na zemljovidima velikoga mjerila - 1 : 100 000. To je doista - nakon više desetljeća života u atmosferi psihoze u kojoj je bilo nezamislivo na zemljovidu javno prikazati dio vlastite zemlje u mjerilu većem od 1:1 000 000 ili eventualno 1:500 000 - pravi izdavački pothvat i kao takav vrijedan da se zabilježi, te da ga se malo opširnije i kritički predstavi javnosti. Površje Hrvatske prikazano je na 194 zemljovida mjerila 1 : 100 000. Pravo je zadovoljstvo listati po tim zemljovidima na kojima otkrivamo ucrtana i najmanja naselja i puteljke koji ih spajaju, i mnoge mjestopise koji su nam već bili izblijedjeli u sjećanju. Kad usporedimo količinu sadržaja koju nam pružaju u odnosu na one iz kojih smo do sada mogli promatrati svoju zemlju, čini nam se kao da izbliza otkrivamo i njenu reljefnu raznolikost, njenu naseljenost, raznolikost podneblja, i njene ljepote. Zato čestitke izdavaču za ideju koja gaje navela na izdavanje djela s takvim zemljovidima. Vrijednost tih zemljovida je u tome da su to, unatoč određenim nedostacima koji prate takva djela s mnoštvom podataka, a osobito prva izdanja, najdostupniji, ali i najpouzdaniji izvori za pobliže upoznavanje topografije, hidrografije, reljefa, naseljenosti i mnogih drugih zemljopisnih svojstava zemlje. Na tim je zemljovidima vrlo dobro prikazana i cestovna mreža Hrvatske, a ucrtane su i novoizgrađene autoceste, brze ceste i zacrtane autoceste od Zagreba prema Rijeci, Zadru, Splitu te prema Mađarskoj, koje su u gradnji ili pred dovršetkom težiti prema proračunskom iznosu ulaganja u šume od barem 75 % srednjeeuropskog prosjeka, (dosadašnje ulaganje ne dostiže niti četvrtinu sredstava koje za šumarstvo izdvajaju Austrija, Bavarska i Češka). Očekuje se da Vlada svoje odluke na temelju izne- senih argumenata korigira i usmjeri veća sredstva u korist 1 142 124 ha šuma. H.Jakovac gradnje. Naravno da Atlas u tom smislu može poslužiti i kao vrlo pouzdani vodič na putu po Hrvatskoj. Nakon zemljovida, u Atlasu su prikazani planovi petnaest većih gradova u Hrvatskoj, a to su Zagreb, Osijek, Zadar, Split, Dubrovnik, Rijeka, Karlovac, Slavonski brod, Vinkovci, Bjelovar, Vukovar, Šibenik, Virovitica, Varaždin i Sisak. Na 110 stranica, od 225. pa do 355. stranice, u sklopu pet zemljopisnih cjelina na koje je podijeljena Hrvatska - Središnja, Istočna i Gorska Hrvatska te Sjeverno i Južno hrvatsko primorje - prikazana su tekstualno i s mnogobrojnim slikama najprije zemljopisna svojstva tih područja, a zatim i druga obilježja, kao što su razvoj i razina gospodarskih prilika, kulturna baština, povijesne prilike, uloga i značenje pojedinih gradova u razvoju određenog kraja, itd. Iako je uloga i značenje pojedinoga kraja prikazana sažeto, valja reći da su u tom kontekstu spomenuta sva važnija središta određenoga područja. Osim topografskih karata koje su posebna vrijednost toga Atlasa, u njemu su na punih 18 stranica, na tematskim kartama sitnoga mjerila - 1:2 200 000 i manje - prikazana i druga svojstva važna za dobivanje cjelovite slike o Hrvatskoj, kao što su tla, geološka građa i sastav, biljni svijet, naseljenost, teritorijalna podjela, demografske osobitosti (rođeni, umrli, prirast, dobna i spolna struktura stanovništva), reljef, hidrografija, podneblje, gospodarstvo itd. Pet stranica posvećeno je statističkim podacima, u sklopu kojih su navedene planine s nazivom i visinom najvišega vrha, zatim su nabrojeni naseljeni otoci s površinom, rijeke s duljinom tijeka te naselja s više od 500 stanovnika. Nakon toga su, u okviru dvaju naslova - Zemljovid i orijentacija, te Izrada topografskih zem- Dobar početak VELIKI ATLAS HRVATSKE Kritički prikaz 413 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ljovida - tekstualno obrađenne dvije cjeline, od kojih je prva od općega značenja, a druga vezana za izradbu karata u tom Atlasu. Na kraju Atlasa je, na preko sto stranica, vrlo opsežno Kazalo s imenima sadržanima na topografskim kartama. Na samom kraju toga djela su tri stranice s Tumačem znakova i kratica sadržanih na topografskim zemljovidima. Svako ime je u Kazalu obilježeno slovom i brojevima. Malo slovo upućuje na značenje topografskoga znaka, tj. radi li se o naselju, zaseoku, otoku, itd., a veliko slovo i broj upućuju kako da određeno ime lakše nađemo na zemljovidu. Provjerom stanovitog broja imena iz Kazala na zemljovidu utvrdio sam da se oznake slažu s mjestom na zemljovidu, što znači da se vodilo računa o točnosti, a za djelo nema bolje preporuke od spoznaje daje pouzdano. Ima još jedno obilježje koje valja istaknuti, a to je da je broj tiskarskih pogrešaka sveden na najmanju moguću mjeru. Kako je svrha kritičkoga prikaza da uputi na eventualne propuste, previde i pogreške, kako bi se nedostaci u sljedećim izdanjima ispravili, donosim ovdje tiskarske pogreške koje sam uočio. Za taj je Atlas to osobito važno, jer sam uvjeren da će doživjeti više izdanja. Na str. 255, umjesto Osijek ostao postrani, valja biti po strani; na str. 262, umjesto riječice Jošave valja biti rječice; na str. 274, umjesto između viših Like i... treba biti između viših područja Like i; na str. 274, umjesto Ogulin zao-bišla treba biti Ogulin zaobišla; na str. 306, umjesto kalcijav karbid treba biti kalcijev karbid; na str. 310, umjesto Pakoštanski kanal treba biti (vjerojatno) Pašmanski kanal; na str. 319, umjesto lički željeznički pruga treba biti lička željeznička pruga; na str. 333, umjesto dolotnim treba biti dolomitnim; na istoj strani, umjesto 1957. do 1931. treba vjerojatno biti od 1857. do 1931; također na toj strani, umjesto valolučki treba biti velolučki; na str. 334, umjesto Prema tme treba biti Prema tome; na str. 302, umjesto napredbiokov- skim žalama treba biti na predbiokovskim žalima. U tekstu se na str. 246 spominje osamljena Moslavačka gora, a treba biti usamljena M. g.; na str. 241, umjesto ali između njih u naselja, treba biti ali između njih su naselja; na str. 293, umjesto Ad Tures, treba biti Ad Turres. Što se tiče pisane građe u Atlasu, valja reći daje ona bogato ilustrirana lijepim i jasnim slikama, pri čemu slike tako zgodno prate tekst, te ne treba listati stranice ni prema naprijed ni nazad, kao što je često slučaj, kako bi se došlo do odgovarajuće slike na koju se autor poziva u tekstu. Naravno daje u jednom velikom atlasu kao stoje i ovaj, u kojemu se javlja mnošto imena i brojeva, teško izbjeći pojavu određenog broja propusta. Iako nisam provjeravao baš svaki podatak, ovdje ću iznijeti one koje sam zapazio. Na zemljovidu 163 visina Sv. Jure iskazana je s 1764 m, a na preglednoj kartici (korice) i na str. 356 s 1762 m; visina Učke je na zemljovidu 59 i na str. 356 1401 m, a na preglednoj karti 1394 m; visina Dinare je na zemljovidu 141 iskazana s 1830 m, a na str. 356 s 1831 m; visina V. Planika je na zemljovidu 59 iskazana s 1272 m, a na str. 356 s 1273 m; u tekstu na str. 273 piše spilje Vrelo kod Fužina, a na zemljovidu 61 Špilja vrelo; isto je tako u tekstu na str. 331 zabilježeno naselje Kućišta, dok je na zemljovidu zabilježeno Kućište. Neusklađenost naziva zapazio sam i na dvama toponimima. U tekstu na str. 255, 259 i 260 govori se o Banskom brdu, dok na zemljovidu 31 piše Banska kosa. Isto tako se u tekstu na str. 255 i 257 govori o Erdutskom brdu, a na zemljovidu 55-56 piše Daljska planina. Kao što se vidi iz gornjih opaski, neujednačenosti između sadržaja na zemljovidima i u tekstu nema mnogo, što ne znači da se neće naći još koja. Pri navođenju autora koji su obradili pojedina područja utvrdio sam također neke neujednačenosti. Tako je navedeno daje prof. dr. D. Nj egač uz ostalo obradio Kvarner, a prof. dr. D. P e j n o v i ć Istru. No, te dvije jedinice nisu istaknute kao naslov, što bi se dalo zaključiti iz gornjega navoda, nego su i jedna i druga jedinica istaknute kao podnaslovi unutar naslova Sjeverno hrvatsko primorje, i to kao Istra i Kvarnerski dio. Iako se i u ovom Atlasu duboka korita pojedinih rijeka nazivaju kanjonima, bilo je ugodno, pa makar i samo jedanput, naići i na - sutjesku (str. 288), i tako se uvjeriti da pojedini geografi barem znaju za taj izraz, pa makar radije upotrebljavaju strani. Građa u kojoj su obrađena sva navažnija zemljopisna obilježja Hrvatske, kao što su reljef, hidrografija, naseljenost, prometna povezanost itd. obogaćena je nizom korisnih podataka vezanih uz razvoj određenog područja ili grada, kao što su gospodarski razvoj, kulturna zbivanja, povijesne prilike itd., što omogućuje da steknemo prilično zaokruženu sliku značenja određenog grada ili sredine i njihov utjecaj na opće prilike u tom području, pa eventualno i u Hrvatskoj u cjelini. Prikaz sveukupnih prilika i značenja određenoga grada ili središta danje u sažetom obliku, ali on ipak omogućuje da se dobije uvid u stupanj gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja toga mjesta. Određeni su prikazi možda i previše sažeti i ne pružaju uvijek dovoljno uvida u cjelokupnost određenih zbivanja. Jedan od takvih primjera je sažeta grada o uskocima na Žumberač- kom području za koje je rečeno da su onamo doseljeni u XVI. st. za potrebe služenja krajiškoj vojsci. Međutim, naseljavanje senjskih uskoka u Žumberačkom gorju posljedica je Uskočkoga rata (1615-1617) i Madridskoga mira 1617. godine, na kojemu se nadvojvoda Ferdinand, kasniji hrvatsko-ugarski kralj koji je 414 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 85 <-- 85 --> PDF |
upravljao tim područjima, obavezao da će zbog čestih uskočkih napada na mletačke brodove radi plijena i otimačine dobara s brodova, čime su namirivali svoje životne potrebe, jer za svoj rad nisu primali plaću, uskoke raseliti u unutrašnjost Hrvatske. I senjski uskoci su doista naseljeni na područje Otočca i u Zumberač- ko gorje. To je bilo nakon Madridskoga mira 1617. godine, dakle u XVII. a ne u XVI. st. Barem što se tiče naseljavanja uskoka u Žumberačko gorje. U sljedećim će izdanjima valjati nadopuniti još neke podatke u tekstu. Tako se na str. 295 govori o Pa- klenici ... s jednom od najvećih šuma na Sredozemlju, ali se iz teksta ne može razabrati o kakvoj se šumi radi. Isto će tako trebati dopuniti i podatke da se dvojnost u naseljavanju Krka očuvala do danas u dvojnoj toponomastici na otoku (str. 296), da se u Orlecu na otoku Cresu nalazi jedino stanište bjeloglavih supova u nas (str. 298), i daje Rabac jedino turističko naselje na istočnoj obali Istre (str. 322) Općenito se može reći da su različiti činjenični podaci koji su izneseni u pisanoj gradi uglavnom prihvatljivi. Jedina stvar koja je u tekstualnom dijelu Velikoga atlasa Hrvatske neprihvatljiva je jezik kojim je grada pisana. To je jezik političko-činovničkoga društvenog sloja, koji ne zna ništa ni izreći ni napisati bez zvučnih fraza koje bi trebale biti potpora učenosti i pouzdanosti sadržaja. To je jezik koji je nerazumljiv i ne znam kome je namijenjen, to je jezik koji izaziva gnjev, koji razdražu- je. Ako je to jezik kojim se šire spoznaje i rezultati istraživanja s područja geografije na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, takav način pisanja smatram promašenim. Iako sa zadovoljstvom čitam tekstove u Hirčevu Prirodnom zemljopisu Hrvatske (Lice naše Domovine) (1905) kao i u Zemljopisu Hrvatske iz 1942. godine, to ne znači da današnjim geografima poričem pravo da pišu drukčije od ranijih autora. Međutim, kao i u svemu, tako i u pisanju, želi li se postići pozitivan učinak, postoji neki prag izražajnog iskaza koji valja biti određen stilom, odmjerenom uporabom stranih riječi, puninom smisla napisanih riječi i rečenica i stupnjem razumljivosti primjerenim širem krugu čitatelja. Što se to dogodilo u geografiji ili u svijetu da nam način iznošenja građe s područja zemljopisa izaziva gnjev ne znam, ali takvim se načinom pisanja postiže učinak suprotan očekivanju. Čitajući pisanu gradu, ispisao sam skoro dvadeset stranica različitih izraza koji su mogli biti izrečeni sasvim drukčije i na prihvatljiviji način. U tekstu nema središta, postoje samo centri, nema gradski, postoji samo urbani, urbanizirani, nema čimbenika, postoje samo faktori, nema službi, uprave, uloge, zadaća, postoje samo funkcije, nema seoski nego samo ruralni, nema oblasti ili područja nego samo regi je, subregije. Te strane riječi, promatrane zasebno, mogu biti sasvim prihvatljive, ali kad se nađu u sklopu pojedinih fraza s više drugih stranih riječi, tada cijeli tekst postaje zamoran. Zamorna je osobito uporaba nekih riječi, kao stoje riječ funkcija. Tako se govori: Varaždin i Vinkovci ... s razvijenom industrijom i drugim funkcijama (str. 262); u XVI. st. Varaždin dobiva nove funkcije ... kulturne funkcije, agrarne funkcije (str. 242); Varaždin i Čakovec sa svojim funkcijama (str. 241); jedino veća i funkcionalno opskrbljena naselja (str. 258); razvijale su se i kulturne funkcije, upravne funkcije (str. 257); daljnji razvoj i drugih centralnih funkcija (str. 257); (Valpovo i Belišće) dva središta agrarnog prostora, koja su se zbog međusobno snažnih dnevnih interakcija zaposlenih i jake funkcionalne komplementarnosti razvila u tipičan dvojni grad (str. 257); prometna funkcija Đakova (str. 261); Pazin ima razvijenu upravnu, prosvjetnu i kulturnu funkciju (str. 286); međutim, prometna je funkcija, zbog reljefnih specifičnosti Like, dislocirana, pa Lika ima tranzitno- koridorsko značenje (str. 278); izgubile su se vojno- strateške i prometne funkcije Osijeka (str. 255); zbog njegove središnje uloge u funkcionalnoj organizaciji i glavnog polarizacijskog žarišta toga prostora, u funkcionalnom smislu (str. 307); Donji Lapac je imao jaču trgovačku i obrtničku funkciju i centralno-mjesnu funkciju (str. 279); osim gospodarskih, razvijale se i druge funkcije, kulturne, financijske (str. 288); razvoj centralnomjesnih funkcija (str. 256); dobio funkciju sjedišta županije (str. 262); jedino veća i funkcionalno opskrbljena naselja (str. 258); Kutina funkcionalno gravitira Zagrebu (str. 246); Bjelovar se razvio u grad s gospodarskim, sajmišnim i kulturnim funkcijama (str. 246), itd. s nizom daljnjih primjera. Kako neprimjerena uporaba stranih riječi i zamršenih izričaja može u čitatelja izazvati učinak suprotan onome koji priželjkuje autor teksta, najbolje će pokazati nekoliko sljedećih primjera. Dominira polikulturni pejzaž na malim posjedima, ali u novije vrijeme, kao posljedica deagrarizacije, širi se socijalni ugar i ozelenjuju obradive površine (str. 274); u okviru gradske urbane regije (str. 230); osojno tercijarno prigorje (str. 242); kompleksan povijesno- geografski razvoj te različit smjer i intenzitet mlađih prostornih procesa (str. 307); posttursko razdoblje (str. 245); industrija se locirala (str. 251); polja imaju agrarno značenje (str. 273); prostor kojim prolaze važne prometnice uz koje se okupila naseljenost - stara krajiška cesta i željeznička pruga (str. 265); osnovu egzistencije činila je agrarno-stočarska valorizacija (str. 271); Beli Manastir je imao agrarne značajke (str. 260); Volosko se razvilo na povoljnom maritimnom lokalitetu (str. 291); razvoj maritimnih djelatnosti bio vrlo skroman (str. 295); pojačana imigracija u grad (str. 290); unatoč povremenim emigracijama (str. 262); agrarni pejzaži (str. 415 |