DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 83 <-- 83 --> PDF |
903 mil. SIT, a 2002. god. 699 mil. SIT. Rezultat toga je sve manje šumskouzgojnih radova, dugoročnih investicija koje bi omogućile visoko vrijednu proizvodnju drva na odličnim tlima, koja prevladavaju u slovenskim šumama, te koje bi osigurale stabilnost šuma, i optimalnu ekološku i socijalnu ulogu. Pomanjkanje srestava posebno pogađa brdska i planinska područja gdje je najviše šuma i gdje je ograničena poljodjelska djelatnost, što uzrokuje i demografske probleme. Stoga je nužno osigurati pozitivan trend ulaganja u šume na području proračunskog sufinanciranja. Treba Početkom 2003. godine, u nakladi Mozaik-knjige iz Zagreba, objelodanjeno je velebno zemljopisno djelo - Veliki atlas Hrvatske. Ima barem jedan dobar razlog koji opravdava uporabu pridjevka "veliki" u naslovu djela, a to je mjerilo u kojem su tiskani zemljovidi u njemu. Cijelo je površje Hrvatske prikazano na zemljovidima velikoga mjerila - 1 : 100 000. To je doista - nakon više desetljeća života u atmosferi psihoze u kojoj je bilo nezamislivo na zemljovidu javno prikazati dio vlastite zemlje u mjerilu većem od 1:1 000 000 ili eventualno 1:500 000 - pravi izdavački pothvat i kao takav vrijedan da se zabilježi, te da ga se malo opširnije i kritički predstavi javnosti. Površje Hrvatske prikazano je na 194 zemljovida mjerila 1 : 100 000. Pravo je zadovoljstvo listati po tim zemljovidima na kojima otkrivamo ucrtana i najmanja naselja i puteljke koji ih spajaju, i mnoge mjestopise koji su nam već bili izblijedjeli u sjećanju. Kad usporedimo količinu sadržaja koju nam pružaju u odnosu na one iz kojih smo do sada mogli promatrati svoju zemlju, čini nam se kao da izbliza otkrivamo i njenu reljefnu raznolikost, njenu naseljenost, raznolikost podneblja, i njene ljepote. Zato čestitke izdavaču za ideju koja gaje navela na izdavanje djela s takvim zemljovidima. Vrijednost tih zemljovida je u tome da su to, unatoč određenim nedostacima koji prate takva djela s mnoštvom podataka, a osobito prva izdanja, najdostupniji, ali i najpouzdaniji izvori za pobliže upoznavanje topografije, hidrografije, reljefa, naseljenosti i mnogih drugih zemljopisnih svojstava zemlje. Na tim je zemljovidima vrlo dobro prikazana i cestovna mreža Hrvatske, a ucrtane su i novoizgrađene autoceste, brze ceste i zacrtane autoceste od Zagreba prema Rijeci, Zadru, Splitu te prema Mađarskoj, koje su u gradnji ili pred dovršetkom težiti prema proračunskom iznosu ulaganja u šume od barem 75 % srednjeeuropskog prosjeka, (dosadašnje ulaganje ne dostiže niti četvrtinu sredstava koje za šumarstvo izdvajaju Austrija, Bavarska i Češka). Očekuje se da Vlada svoje odluke na temelju izne- senih argumenata korigira i usmjeri veća sredstva u korist 1 142 124 ha šuma. H.Jakovac gradnje. Naravno da Atlas u tom smislu može poslužiti i kao vrlo pouzdani vodič na putu po Hrvatskoj. Nakon zemljovida, u Atlasu su prikazani planovi petnaest većih gradova u Hrvatskoj, a to su Zagreb, Osijek, Zadar, Split, Dubrovnik, Rijeka, Karlovac, Slavonski brod, Vinkovci, Bjelovar, Vukovar, Šibenik, Virovitica, Varaždin i Sisak. Na 110 stranica, od 225. pa do 355. stranice, u sklopu pet zemljopisnih cjelina na koje je podijeljena Hrvatska - Središnja, Istočna i Gorska Hrvatska te Sjeverno i Južno hrvatsko primorje - prikazana su tekstualno i s mnogobrojnim slikama najprije zemljopisna svojstva tih područja, a zatim i druga obilježja, kao što su razvoj i razina gospodarskih prilika, kulturna baština, povijesne prilike, uloga i značenje pojedinih gradova u razvoju određenog kraja, itd. Iako je uloga i značenje pojedinoga kraja prikazana sažeto, valja reći da su u tom kontekstu spomenuta sva važnija središta određenoga područja. Osim topografskih karata koje su posebna vrijednost toga Atlasa, u njemu su na punih 18 stranica, na tematskim kartama sitnoga mjerila - 1:2 200 000 i manje - prikazana i druga svojstva važna za dobivanje cjelovite slike o Hrvatskoj, kao što su tla, geološka građa i sastav, biljni svijet, naseljenost, teritorijalna podjela, demografske osobitosti (rođeni, umrli, prirast, dobna i spolna struktura stanovništva), reljef, hidrografija, podneblje, gospodarstvo itd. Pet stranica posvećeno je statističkim podacima, u sklopu kojih su navedene planine s nazivom i visinom najvišega vrha, zatim su nabrojeni naseljeni otoci s površinom, rijeke s duljinom tijeka te naselja s više od 500 stanovnika. Nakon toga su, u okviru dvaju naslova - Zemljovid i orijentacija, te Izrada topografskih zem- Dobar početak VELIKI ATLAS HRVATSKE Kritički prikaz 413 |