DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Slika 4. Nakon višestoljetnog odsustva uspješnim višekratnim naseljavanjima i rigoroznom zaštitom dabar je ponovno uvršten među divljač Hrvatske (Foto: Arhiv HLS-a) nas živi u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Austriji. Prve inicijalne reintroducirane populacije prisutne su u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. Dabar je uspješno vraćen i u Hrvatsku. U razdoblju od 1996. do 1998. g. u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" unijeto je ukupno 85 jedinki. Ispušteni u Žuticu kod Legrada i Česmu kod Čazme broj dabrova se danas gotovo po- trostručio naselivši Lonju, Odru, Kupu, Ilovu, Muru, Plitvicu, Bednju. Spontanim premještanjem dabar je iz Hrvatske prešao u Sloveniju i Mađarsku, a preko pritoka Save i u Bosnu i Hercegovinu (Grubešić 2003). Obični ili europski dabar odaje tromu životinju, kratkih nogu i zdepaste grade tijela. U dužinu mjeri do 1 m, mase 25-30 kg. Rep mu je tust, spljošten i jak, a umjesto dlaka pokriven je ljuskama. Dok prednjim nogama koje završavaju jakim prstima i noktima uspješno kopa podzemne hodnike i gradi nastambe, između prstiju stražnjih nogu ima plivaće opne. Pari se u zimskom razdoblju godine od siječnja do ožujka i to u vodi. Nakon prosječno 105 dana ženka okoti 1-5, najčešće troje mladih koji sišu 90 dana, ostavši zajedno s roditeljima pune dvije godine. Spolno su zreli s navršene tri godine. Živeći uz obale mirnih tekućih voda dabrovima je svojstveno da grade brane kojima reguliraju razinu vode kako bi im ulaz u pod- Slika 5. Kako bi se domogli mladih izbojaka i lišća, svojim poput dlijeta oštrim glodnjacima dabrovi uspješno obaraju stabla vrba i topola. Fotografija je napravljena uz potok zamka Kerestinec u općini Sveta Nedjelja. (Foto: Željko Štahan) zemna gnijezda bio uvijek pod vodom. Zimi u tim skrovištima ispod leda smještaju i zalihe hrane uz koje podižu mlade. Dabrovima su glavna hrana lišće, grančice i kora topola i vrba. Iako je uvršten na popis divljači prema važećem Pravilniku o lovostaji od 1999. g. za novonaseljenog dabra vrijeme zabranjenog lova traje tijekom čitave godine, to jest od 1. siječnja do 31. prosinca. U Crvenu knjigu životinjskih svojti Republike Hrvatske iz 1994. g. dabar je uvršten sa statusom nestale vrste. Zakonsku zaštitu uživa i u svim europskim zemljama. Alojzije Frković Šumske ptice TAJNE KUKAVICE Kukavica, ptica koja živi u našim šumama, još ima ni, koje zahvaljujući znanstvenicima, to više nisu. Ne- tajni za znanstvenike. Primjerice, tako se često javlja ke su otkrivene davno, a neke u novije vrijeme. noću da se uopće ne zna kada zapravo spava. Ima i taj- 410 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Poznato je da kukavice podmeću svoja jaja dragim pticama, koje su prinuđene igrati ulogu roditelja mladih kukavica, pri čemu strada njihovo vlastito potomstvo. Kukavica, kako je utvrđeno, podmeće svoja jaja pripadnicama 162 vrsta ptica - od sićušnog kraljića do grlica i golubova. Odrasla kukavica teška je kao crni kos, oko 100 g, a jaje je veliko poput vrapčjeg i teško oko 3 g. Jaja ptica, koje su velike kao kos, teška su oko 8 g. To je sasvim razumljivo, jer kukavica podmeće jaja u prvom redu sitnim pticama. Male ptice ne vole kukavice, pa ih napadaju i proganjaju. Koriste to mužjaci, pomažući donekle ženkama u podmetanju jaja. Na krik mužjaka napadaju ih sitne ptice, a ženke za to vrijeme podmeću jaja u gnijezdo neke od njih. Za razliku od dragih ptica kukavica ne snese jaje rano ujutro, nego u popodnevnim satima, kada je veća vjerojatnost da će gnijezdo biti bez nadzora domaćina. Ženka kukavice u pogodnom trenutku dolijeće do gnijezda, uzima u kljun jedno jaje, snese i ostavi svoje, a s "viškom" odlijeće, pa ili ga pojede ili baci. Tako broj jaja u gnijezdu ostaje isti, a to, kao i boja podmetnutog jaja, zavara domaćina. Dugo vremena se nije znalo kako kukavica uspijeva podmetnuti svoje jaje u gnijezdo, koje je u duplji. Promatranjem je utvrđeno da kukavica prvo snese jaje u zemlju, uzima ga u kljun i ostavlja u duplju. Kukavica nastoji podmetnuti svoja jaja u gnijezda s nepotpunim brojem jaja. U gnijezdima s punim brojem jaja ona već mogu biti u periodu inkubacije, pa ako se ptić kukavice izvali kasnije, neće uspjeti izgurati "braću i sestre" iz gnijezda. Jaja kukavice izgledaju vrlo različito i prepoznati ih u gnijezdma, gdje su podmetnuta, mogu samo stručnjaci. Samo se u gnijezdima nekih ptica jaja kukavice znatno razlikuju od onih domaćina. Neizbježno je pitanje: uspijeva li kukavica, kada joj to kako treba, snesti jaje slično onima u gnijezdu, u koje ga podmeće? Pokazalo se da postoje biološke gru pe unutar vrste, od kojih svaka podmeće jaja određenoj vrsti ptice. Kada bi kukavice podmetale jaja samo jednoj vrsti ptica, one bi ubrzo izumrle, a i kukavice za njima. Sreća (u nesreći) je i u tome, što kukavice ne čine stalne parove, tako da se pojedine biološke grupe miješaju. Na taj način se na nekom području pojavljuju raznolika jaja kukavica, koja su manje ili više ravnomjerno raspoređena po gnijezdima sitnih ptica. Kukavica u sezoni snese preko 12 jaja, no podmetanje ne uspijeva uvijek i ne preživljavaju svi ptići kukavice. Samo oko 62 % podmetnutih jaja primaju nevoljni roditelji. Trećina ptića kukavice propada u vrijeme inkubacije, a od izvaljenih, dok ne počnu letjeti, preživi samo oko 43 %. Prednosti jaja kukavice su u tome, što imaju tvrdu ljusku, pa ako ih se male ptice žele riješiti, nije lako probiti ljusku i tako podmetnuta jaja izbaciti iz gnijezda. Dalja prednost je u kraćem vremenu inkubacije. Ptić kukavice izvali se dan do dva ranije nego ptić, čije je zapravo gnijezdo. Pošto ima vrlo osjetljivu kožu, izbacuje jaja ili ptiće, tako da ostaje sam. Roditeljski instinkt malih ptica, a pretežno su to pjevice, je takav da ptiće kukavice hrane i kada se oni po veličini i izgledu znatno razlikuju od njih - sve dok ne polete, napuste ih i osamostale se. Mlada kukavica- ženka po pravilu odlaže jaja u gnijezda vrste ptice koja je nju podigla, i sve počinje ispočetka. U zavisnosti od vrste ptice koja podiže mlado kukavice, ono jednako jede, kako biljnu - sjeme, plodove i drugo, tako i životinjsku hranu - ličinke i odrasle kukce, crve, paukove i drugo. <"&\ "*"% 411 |