DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Slika 4. Nakon višestoljetnog odsustva uspješnim višekratnim
naseljavanjima i rigoroznom zaštitom dabar je ponovno
uvršten među divljač Hrvatske


(Foto: Arhiv HLS-a)


nas živi u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Austriji.
Prve inicijalne reintroducirane populacije prisutne su u
Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. Dabar je
uspješno vraćen i u Hrvatsku. U razdoblju od 1996. do
1998. g. u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" unijeto
je ukupno 85 jedinki. Ispušteni u Žuticu kod Legrada i
Česmu kod Čazme broj dabrova se danas gotovo po-
trostručio naselivši Lonju, Odru, Kupu, Ilovu, Muru,
Plitvicu, Bednju. Spontanim premještanjem dabar je iz
Hrvatske prešao u Sloveniju i Mađarsku, a preko pritoka
Save i u Bosnu i Hercegovinu (Grubešić 2003).


Obični ili europski dabar odaje tromu životinju,
kratkih nogu i zdepaste grade tijela. U dužinu mjeri do
1 m, mase 25-30 kg. Rep mu je tust, spljošten i jak, a
umjesto dlaka pokriven je ljuskama. Dok prednjim nogama
koje završavaju jakim prstima i noktima uspješno
kopa podzemne hodnike i gradi nastambe, između
prstiju stražnjih nogu ima plivaće opne.


Pari se u zimskom razdoblju godine od siječnja do
ožujka i to u vodi. Nakon prosječno 105 dana ženka
okoti 1-5, najčešće troje mladih koji sišu 90 dana, ostavši
zajedno s roditeljima pune dvije godine. Spolno
su zreli s navršene tri godine. Živeći uz obale mirnih
tekućih voda dabrovima je svojstveno da grade brane
kojima reguliraju razinu vode kako bi im ulaz u pod-


Slika 5. Kako bi se domogli mladih izbojaka i lišća, svojim poput
dlijeta oštrim glodnjacima dabrovi uspješno obaraju stabla
vrba i topola. Fotografija je napravljena uz potok zamka
Kerestinec u općini Sveta Nedjelja.


(Foto: Željko Štahan)


zemna gnijezda bio uvijek pod vodom. Zimi u tim
skrovištima ispod leda smještaju i zalihe hrane uz koje
podižu mlade. Dabrovima su glavna hrana lišće, grančice
i kora topola i vrba.


Iako je uvršten na popis divljači prema važećem
Pravilniku o lovostaji od 1999. g. za novonaseljenog
dabra vrijeme zabranjenog lova traje tijekom čitave
godine, to jest od 1. siječnja do 31. prosinca. U Crvenu
knjigu životinjskih svojti Republike Hrvatske iz 1994.
g. dabar je uvršten sa statusom nestale vrste. Zakonsku
zaštitu uživa i u svim europskim zemljama.


Alojzije Frković


Šumske ptice


TAJNE KUKAVICE


Kukavica, ptica koja živi u našim šumama, još ima ni, koje zahvaljujući znanstvenicima, to više nisu. Ne-
tajni za znanstvenike. Primjerice, tako se često javlja ke su otkrivene davno, a neke u novije vrijeme.
noću da se uopće ne zna kada zapravo spava. Ima i taj-


410




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Poznato je da kukavice podmeću svoja jaja dragim
pticama, koje su prinuđene igrati ulogu roditelja mladih
kukavica, pri čemu strada njihovo vlastito potomstvo.
Kukavica, kako je utvrđeno, podmeće svoja jaja
pripadnicama 162 vrsta ptica - od sićušnog kraljića do
grlica i golubova.


Odrasla kukavica teška je kao crni kos, oko 100 g, a
jaje je veliko poput vrapčjeg i teško oko 3 g. Jaja ptica,
koje su velike kao kos, teška su oko 8 g. To je sasvim
razumljivo, jer kukavica podmeće jaja u prvom redu
sitnim pticama.


Male ptice ne vole kukavice, pa ih napadaju i proganjaju.
Koriste to mužjaci, pomažući donekle ženkama
u podmetanju jaja. Na krik mužjaka napadaju ih
sitne ptice, a ženke za to vrijeme podmeću jaja u gnijezdo
neke od njih.


Za razliku od dragih ptica kukavica ne snese jaje
rano ujutro, nego u popodnevnim satima, kada je veća
vjerojatnost da će gnijezdo biti bez nadzora domaćina.
Ženka kukavice u pogodnom trenutku dolijeće do gnijezda,
uzima u kljun jedno jaje, snese i ostavi svoje, a s
"viškom" odlijeće, pa ili ga pojede ili baci. Tako broj
jaja u gnijezdu ostaje isti, a to, kao i boja podmetnutog
jaja, zavara domaćina.


Dugo vremena se nije znalo kako kukavica uspijeva
podmetnuti svoje jaje u gnijezdo, koje je u duplji.
Promatranjem je utvrđeno da kukavica prvo snese jaje
u zemlju, uzima ga u kljun i ostavlja u duplju.


Kukavica nastoji podmetnuti svoja jaja u gnijezda s
nepotpunim brojem jaja. U gnijezdima s punim brojem
jaja ona već mogu biti u periodu inkubacije, pa ako se
ptić kukavice izvali kasnije, neće uspjeti izgurati "braću
i sestre" iz gnijezda.


Jaja kukavice izgledaju vrlo različito i prepoznati ih
u gnijezdma, gdje su podmetnuta, mogu samo stručnjaci.
Samo se u gnijezdima nekih ptica jaja kukavice
znatno razlikuju od onih domaćina.


Neizbježno je pitanje: uspijeva li kukavica, kada joj
to kako treba, snesti jaje slično onima u gnijezdu, u
koje ga podmeće? Pokazalo se da postoje biološke gru


pe unutar vrste, od kojih svaka podmeće jaja određenoj
vrsti ptice.


Kada bi kukavice podmetale jaja samo jednoj vrsti
ptica, one bi ubrzo izumrle, a i kukavice za njima.
Sreća (u nesreći) je i u tome, što kukavice ne čine stalne
parove, tako da se pojedine biološke grupe miješaju.
Na taj način se na nekom području pojavljuju
raznolika jaja kukavica, koja su manje ili više ravnomjerno
raspoređena po gnijezdima sitnih ptica.


Kukavica u sezoni snese preko 12 jaja, no podmetanje
ne uspijeva uvijek i ne preživljavaju svi ptići
kukavice. Samo oko 62 % podmetnutih jaja primaju
nevoljni roditelji. Trećina ptića kukavice propada u
vrijeme inkubacije, a od izvaljenih, dok ne počnu letjeti,
preživi samo oko 43 %.


Prednosti jaja kukavice su u tome, što imaju tvrdu
ljusku, pa ako ih se male ptice žele riješiti, nije lako
probiti ljusku i tako podmetnuta jaja izbaciti iz gnijezda.
Dalja prednost je u kraćem vremenu inkubacije.
Ptić kukavice izvali se dan do dva ranije nego ptić, čije
je zapravo gnijezdo. Pošto ima vrlo osjetljivu kožu, izbacuje
jaja ili ptiće, tako da ostaje sam.


Roditeljski instinkt malih ptica, a pretežno su to
pjevice, je takav da ptiće kukavice hrane i kada se oni
po veličini i izgledu znatno razlikuju od njih - sve dok
ne polete, napuste ih i osamostale se. Mlada kukavica-
ženka po pravilu odlaže jaja u gnijezda vrste ptice koja
je nju podigla, i sve počinje ispočetka. U zavisnosti od
vrste ptice koja podiže mlado kukavice, ono jednako
jede, kako biljnu - sjeme, plodove i drugo, tako i životinjsku
hranu - ličinke i odrasle kukce, crve, paukove i
drugo.


<"&\


"*"%


411