DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Slika 4. Nakon višestoljetnog odsustva uspješnim višekratnim naseljavanjima i rigoroznom zaštitom dabar je ponovno uvršten među divljač Hrvatske (Foto: Arhiv HLS-a) nas živi u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Austriji. Prve inicijalne reintroducirane populacije prisutne su u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. Dabar je uspješno vraćen i u Hrvatsku. U razdoblju od 1996. do 1998. g. u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" unijeto je ukupno 85 jedinki. Ispušteni u Žuticu kod Legrada i Česmu kod Čazme broj dabrova se danas gotovo po- trostručio naselivši Lonju, Odru, Kupu, Ilovu, Muru, Plitvicu, Bednju. Spontanim premještanjem dabar je iz Hrvatske prešao u Sloveniju i Mađarsku, a preko pritoka Save i u Bosnu i Hercegovinu (Grubešić 2003). Obični ili europski dabar odaje tromu životinju, kratkih nogu i zdepaste grade tijela. U dužinu mjeri do 1 m, mase 25-30 kg. Rep mu je tust, spljošten i jak, a umjesto dlaka pokriven je ljuskama. Dok prednjim nogama koje završavaju jakim prstima i noktima uspješno kopa podzemne hodnike i gradi nastambe, između prstiju stražnjih nogu ima plivaće opne. Pari se u zimskom razdoblju godine od siječnja do ožujka i to u vodi. Nakon prosječno 105 dana ženka okoti 1-5, najčešće troje mladih koji sišu 90 dana, ostavši zajedno s roditeljima pune dvije godine. Spolno su zreli s navršene tri godine. Živeći uz obale mirnih tekućih voda dabrovima je svojstveno da grade brane kojima reguliraju razinu vode kako bi im ulaz u pod- Slika 5. Kako bi se domogli mladih izbojaka i lišća, svojim poput dlijeta oštrim glodnjacima dabrovi uspješno obaraju stabla vrba i topola. Fotografija je napravljena uz potok zamka Kerestinec u općini Sveta Nedjelja. (Foto: Željko Štahan) zemna gnijezda bio uvijek pod vodom. Zimi u tim skrovištima ispod leda smještaju i zalihe hrane uz koje podižu mlade. Dabrovima su glavna hrana lišće, grančice i kora topola i vrba. Iako je uvršten na popis divljači prema važećem Pravilniku o lovostaji od 1999. g. za novonaseljenog dabra vrijeme zabranjenog lova traje tijekom čitave godine, to jest od 1. siječnja do 31. prosinca. U Crvenu knjigu životinjskih svojti Republike Hrvatske iz 1994. g. dabar je uvršten sa statusom nestale vrste. Zakonsku zaštitu uživa i u svim europskim zemljama. Alojzije Frković Šumske ptice TAJNE KUKAVICE Kukavica, ptica koja živi u našim šumama, još ima ni, koje zahvaljujući znanstvenicima, to više nisu. Ne- tajni za znanstvenike. Primjerice, tako se često javlja ke su otkrivene davno, a neke u novije vrijeme. noću da se uopće ne zna kada zapravo spava. Ima i taj- 410 |