DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Pari se u razdoblju od svibnja do srpnja. Nese 5-14
jaja veličine lješnjaka u prethodno iskopane rupe u rastresitoj
zemlji ili mahovini, kojom po nošenju natrag
zatrpava jaja. Jaja su vrlo malo vapnenasta, ali imaju
elastičnu lupinu unutar koje je veliki gusti žumanjak.
Nakon dva mjeseca iz jaja izlaze mladi gušteri, koji su
od prvoga dana samostalni.


Hrani se kukcima i njihovim ličinkama uz pomoć
zuba koji se nalaze na unutarnjem rubu gornje i donje
čeljusti. Zubi su čunjasti i ravni, bez korijena. Probava


za toplog vremena je brza, kako bi se stvorile zalihe
potrebne za zimski san.


Životni prostor koji naseljava su sunčani rubovi između
šume i polja, područja s rijetkom grmolikom vegetacijom,
vrtovi, livade, kameniti obronci.


Livadna gušterica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj
.


Tekst i fotografija:
Krunaslav Arač, dipl. ing. šum.


RIJETKI I ZAŠTIĆENI GLODAVCI NA POŠTANSKIM MARKAMA


Niz od tri marke, tematski zanimljivo
izdanje za šumarnike, lovce i
sve ljubitelje prirode, 5. lipnja ove
godine u promet su stavile Hrvatske
pošte. Pod nazivom "Hrvatska
fauna", a u povodu Svjetskog dana
zaštite okoliša, niz je posvećen trima
vrstama glodavaca: vjeverici, puhu i
dabru. Tehnikom višebojnog offseta
Čakovačke tiskare Zrinski marke su
izdane u arcima od 20 maraka, a izdana
je i prigodna omotnica prvoga
dana (FDC), miješani karnet i tri
maksimum karte.


Kako to piše u promidžbenom
letku koji prati ovo izdanje, glodavci
(Rodentia) su najrasprostranjenija
skupina životinja diljem svijeta. Polovica
svih živućih sisavaca su glodavci,
medu kojima razlikujemo
gotovo 3000 (po nekima 5000) vrsta.
Naziv su dobili po zubima glodnjaci-
ma, srpastim sjekutićima, koji stalno rastu i istovremeno
se troše. Na vrhovima se ti sjekutići uvijek troše
u obliku dlijeta. Glodavci žive na drveću, pod
zemljom, u vodi, u podzemnim jamama, u grmlju i na
otvorenim poljima. Poglavito su biljojedi, hrane se
korijenjem, korom drveća, mladim lišćem, cvjetovima
i plodovima. Neki uzimaju i hranu životinjskog podrijetla,
posebno kukce u svim oblicima.


Dok su neke vrste glodavaca predstavljene i/ili
predstavljaju lovno i gospodarski značajne vrste, poput
zeca običnog, ondatre, nutrije, dabra, puha ..., mnoge
vrste i dan danas čine najštetnije i najopasnije čovjekove
neprijatelje. Miševi, štakori, voluharice, hrčci, teku-
nice i mnogi drugi sitni glodavci napadajući poljopri-


Slika


Hrvatska fauna - Glodavci. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) s poštanskim
markama posvećenim vjeverici, puhu i dabru.


vredne i šumske kulture nanose im svake godine velike
štete. Svi su oni prenositelji uzročnika raznih bolesti i
parazita. Čovjek se stoga od svog postanka protiv većine
od njih bori radi vlastitog opstanka. Pa ipak, pojedine
vrste glodavaca svedene su na malen broj, što zahtijeva
njihovu strogu zaštitu i aktivnosti na njihovu očuvanju.
Među vrste koje trebaju našu zaštitu spadaju
vjeverica, puh i dabar, pa zaslužuju svoje mjesto i na
poštanskim markama.


407