DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Pari se u razdoblju od svibnja do srpnja. Nese 5-14 jaja veličine lješnjaka u prethodno iskopane rupe u rastresitoj zemlji ili mahovini, kojom po nošenju natrag zatrpava jaja. Jaja su vrlo malo vapnenasta, ali imaju elastičnu lupinu unutar koje je veliki gusti žumanjak. Nakon dva mjeseca iz jaja izlaze mladi gušteri, koji su od prvoga dana samostalni. Hrani se kukcima i njihovim ličinkama uz pomoć zuba koji se nalaze na unutarnjem rubu gornje i donje čeljusti. Zubi su čunjasti i ravni, bez korijena. Probava za toplog vremena je brza, kako bi se stvorile zalihe potrebne za zimski san. Životni prostor koji naseljava su sunčani rubovi između šume i polja, područja s rijetkom grmolikom vegetacijom, vrtovi, livade, kameniti obronci. Livadna gušterica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj . Tekst i fotografija: Krunaslav Arač, dipl. ing. šum. RIJETKI I ZAŠTIĆENI GLODAVCI NA POŠTANSKIM MARKAMA Niz od tri marke, tematski zanimljivo izdanje za šumarnike, lovce i sve ljubitelje prirode, 5. lipnja ove godine u promet su stavile Hrvatske pošte. Pod nazivom "Hrvatska fauna", a u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, niz je posvećen trima vrstama glodavaca: vjeverici, puhu i dabru. Tehnikom višebojnog offseta Čakovačke tiskare Zrinski marke su izdane u arcima od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC), miješani karnet i tri maksimum karte. Kako to piše u promidžbenom letku koji prati ovo izdanje, glodavci (Rodentia) su najrasprostranjenija skupina životinja diljem svijeta. Polovica svih živućih sisavaca su glodavci, medu kojima razlikujemo gotovo 3000 (po nekima 5000) vrsta. Naziv su dobili po zubima glodnjaci- ma, srpastim sjekutićima, koji stalno rastu i istovremeno se troše. Na vrhovima se ti sjekutići uvijek troše u obliku dlijeta. Glodavci žive na drveću, pod zemljom, u vodi, u podzemnim jamama, u grmlju i na otvorenim poljima. Poglavito su biljojedi, hrane se korijenjem, korom drveća, mladim lišćem, cvjetovima i plodovima. Neki uzimaju i hranu životinjskog podrijetla, posebno kukce u svim oblicima. Dok su neke vrste glodavaca predstavljene i/ili predstavljaju lovno i gospodarski značajne vrste, poput zeca običnog, ondatre, nutrije, dabra, puha ..., mnoge vrste i dan danas čine najštetnije i najopasnije čovjekove neprijatelje. Miševi, štakori, voluharice, hrčci, teku- nice i mnogi drugi sitni glodavci napadajući poljopri- Slika Hrvatska fauna - Glodavci. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) s poštanskim markama posvećenim vjeverici, puhu i dabru. vredne i šumske kulture nanose im svake godine velike štete. Svi su oni prenositelji uzročnika raznih bolesti i parazita. Čovjek se stoga od svog postanka protiv većine od njih bori radi vlastitog opstanka. Pa ipak, pojedine vrste glodavaca svedene su na malen broj, što zahtijeva njihovu strogu zaštitu i aktivnosti na njihovu očuvanju. Među vrste koje trebaju našu zaštitu spadaju vjeverica, puh i dabar, pa zaslužuju svoje mjesto i na poštanskim markama. 407 |