DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 76 <-- 76 --> PDF |
obračun naknade, za sada novo predloženu služnost, po kojoj bi se na državnim šumskim zemljištima (opo- žarene površine) podizali vinogradi i maslinici, a oni bi značajno smanjili opasnost od požara. Služnost (servi- tus) uvijek smo prevodili kao stvarno pravo koje vremenski ograničeno traje, a mora očuvati bit dobra (ius alienis rebus utendi fruendi salva rerum substantia). Da, nedvojbena je istina da bi se na taj način smanjila opasnost od izbijanja i širenja požara, no ostaje pitanje; što je država učinila da se silne površine zapuštenih maslinika i vinograda, koje su stalno najveća izvorišta pojave požareva, vrate proizvodnji, da se ozbiljno počnu rješavati zemljišno knjižna stanja? Jesu li sadašnji vlasnici zapuštenog poljoprivrednog zemljišta odgovarali za to stanje, nisu li i oni kao i drugi gospodari površina odgovorni za sve zakonske, gospodarske i protupožarne mjere? No, to su već odavna znani problemi, čije se rješavanje stalno odgađa. Zastrašujuća je naime pojava kako se olako, ad hoc potezima želi "riješiti" problem podizanja maslinika i vinograda na državnom šumskom zemljištu, a o opasnostima za dugoročnu sudbinu tih površina ili koincidenciju rješavanja s predizbornim vremenima ne bih želio komentirati. Pred "snagom" države padaju sve naše stručne, moralne i argumentirane misli i prijedlozi. Ipak, moram reći po ne znam koji puta; Država, kao vlasnik šuma i šumskog zemljišta ima pravo i obvezu prema šumi, da tom dobru od svog interesa, na temelju članka 52. Ustava Republike Hrvatske, osigura i osobi tu zaštitu. Na tom tragu, prvo i temeljno načelo očuvanja i zaštite šuma je njihova potrajnost po površini i produktivnosti, kako drvne tvari, tako i još značajnijih općih dobara. Država u Strategiji i dugoročnoj politici razvoja šumarstva mora reći koja je to naša ciljana šu- movitost. Prostorni plan Republike Hrvatske, respektirajući te odredbe Strategije, ne smije improvizirati ili dovoditi ta strateška opredjeljenja u pitanje. On se mora dugoročno odrediti, kako prema osiguranju površina pod šumama, tako isto i prema površinama pod poljoprivrednim kulturama ili površinama za stočarstvo. Isto tako, kada je riječ o našem priobalju i strategiji razvoja turizma, taj razvoj obvezuje na osiguranje površina za izgradnju turističkih objekata, hortikultur- nih objekata i svu drugu prometnu i inu infrastrukturu. Nema dvojbe oko toga treba li nam razvoj bilo koje od ovih gospodarskih djelatnosti, no nerješavanje postojećeg stanja zapuštenih poljoprivrednih površina, uz istovremeno improvizirano izdvajanje šumskih površina površina iz proizvodnje, nije pravi ni regularan put. Pomisao kako se sve to može riješiti zaobilaznim pute- vima, bez jasnih prostorno planskih okvira, nije i ne smije biti rješenje. Kada Prostorni plan jasno odredi namjenu površina, tada ga država može, u skladu sa Strategijom, sustavno provoditi. Za sve ove aktivnosti ostaje nam samo upitati se; Što nam se to događa? Tomislav Starčević ZAŠTITA PRIRODE LIVADNA GUŠTERICA (Lacerta agilis L.) Leđa su joj sivo-smeda s uzdužnim redovima pjega, koje su na mužjaku crne, a na ženki smeđe boje, unutar kojih su najčešće bijele točke. Leđna pruga je uzdužna i bijele boje. Mužjak je na gornjoj strani tijela zelen- kast, a ženka je sivo-smeđa. Postoje brojne varijante u obojenosti tijela. Rep je u oba spola smeđi i pri vrhu tanak. Na određenom mjestu rep se lako otkida (međusobne borbe mužjaka, zavaravanje prirodnih neprijatelja) nakon čega se gotovo u potpunosti regenerira. Noge su dobro razvijene s po pet prstiju. Tijelo je izduženo i valjkasto s jasno izraženom glavom i plosnatim jezikom koji je duboko rascijepljen. Naraste do 24 centimetre dužine, od čega oko polovice otpada na rep. 406 |