DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 76     <-- 76 -->        PDF

obračun naknade, za sada novo predloženu služnost,


po kojoj bi se na državnim šumskim zemljištima (opo-
žarene površine) podizali vinogradi i maslinici, a oni bi
značajno smanjili opasnost od požara. Služnost (servi-
tus) uvijek smo prevodili kao stvarno pravo koje vremenski
ograničeno traje, a mora očuvati bit dobra (ius
alienis rebus utendi fruendi salva rerum substantia).


Da, nedvojbena je istina da bi se na taj način smanjila
opasnost od izbijanja i širenja požara, no ostaje
pitanje; što je država učinila da se silne površine zapuštenih
maslinika i vinograda, koje su stalno najveća izvorišta
pojave požareva, vrate proizvodnji, da se ozbiljno
počnu rješavati zemljišno knjižna stanja? Jesu li
sadašnji vlasnici zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
odgovarali za to stanje, nisu li i oni kao i drugi gospodari
površina odgovorni za sve zakonske, gospodarske
i protupožarne mjere? No, to su već odavna znani problemi,
čije se rješavanje stalno odgađa.


Zastrašujuća je naime pojava kako se olako, ad hoc
potezima želi "riješiti" problem podizanja maslinika i
vinograda na državnom šumskom zemljištu, a o opasnostima
za dugoročnu sudbinu tih površina ili koincidenciju
rješavanja s predizbornim vremenima ne bih želio komentirati.
Pred "snagom" države padaju sve naše stručne,
moralne i argumentirane misli i prijedlozi.


Ipak, moram reći po ne znam koji puta; Država, kao
vlasnik šuma i šumskog zemljišta ima pravo i obvezu
prema šumi, da tom dobru od svog interesa, na temelju
članka 52. Ustava Republike Hrvatske, osigura i osobi


tu zaštitu. Na tom tragu, prvo i temeljno načelo očuvanja
i zaštite šuma je njihova potrajnost po površini i
produktivnosti, kako drvne tvari, tako i još značajnijih
općih dobara. Država u Strategiji i dugoročnoj politici
razvoja šumarstva mora reći koja je to naša ciljana šu-
movitost. Prostorni plan Republike Hrvatske, respektirajući
te odredbe Strategije, ne smije improvizirati ili
dovoditi ta strateška opredjeljenja u pitanje. On se
mora dugoročno odrediti, kako prema osiguranju površina
pod šumama, tako isto i prema površinama pod
poljoprivrednim kulturama ili površinama za stočarstvo.
Isto tako, kada je riječ o našem priobalju i strategiji
razvoja turizma, taj razvoj obvezuje na osiguranje
površina za izgradnju turističkih objekata, hortikultur-
nih objekata i svu drugu prometnu i inu infrastrukturu.


Nema dvojbe oko toga treba li nam razvoj bilo koje
od ovih gospodarskih djelatnosti, no nerješavanje postojećeg
stanja zapuštenih poljoprivrednih površina, uz
istovremeno improvizirano izdvajanje šumskih površina
površina iz proizvodnje, nije pravi ni regularan put.
Pomisao kako se sve to može riješiti zaobilaznim pute-
vima, bez jasnih prostorno planskih okvira, nije i ne
smije biti rješenje. Kada Prostorni plan jasno odredi
namjenu površina, tada ga država može, u skladu sa
Strategijom, sustavno provoditi. Za sve ove aktivnosti
ostaje nam samo upitati se;


Što nam se to događa?


Tomislav Starčević


ZAŠTITA PRIRODE


LIVADNA GUŠTERICA (Lacerta agilis L.)


Leđa su joj sivo-smeda s uzdužnim redovima pjega,
koje su na mužjaku crne, a na ženki smeđe boje, unutar
kojih su najčešće bijele točke. Leđna pruga je uzdužna
i bijele boje. Mužjak je na gornjoj strani tijela zelen-
kast, a ženka je sivo-smeđa. Postoje brojne varijante u
obojenosti tijela. Rep je u oba spola smeđi i pri vrhu tanak.
Na određenom mjestu rep se lako otkida (međusobne
borbe mužjaka, zavaravanje prirodnih neprijatelja)
nakon čega se gotovo u potpunosti regenerira.
Noge su dobro razvijene s po pet prstiju. Tijelo je izduženo
i valjkasto s jasno izraženom glavom i plosnatim
jezikom koji je duboko rascijepljen. Naraste do 24
centimetre dužine, od čega oko polovice otpada na rep.


406