DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 74 <-- 74 --> PDF |
HRVATSKI SABOR PREDSJEDNIK Klasa: 130-03/03-01/72 Urbroj: 611/1-03-02 Zagreb, 12. kolovoza 2003. Poštovani gospodine Matić, Primio sam Vaš dopis od 21. srpnja 2003. godine kojim ste me ukratko izvijestili o zaključcima ovogodišnje 107. redovite skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Želim naglasiti da u potpunosti razumijem iznesene stavove koji su naznačeni kao zaključci 107. skupštine HŠD-a te ih držim načelno opravdanim, ali smatram da bi prije donošenja konačne odluke trebalo sprovesti ozbiljnu raspravu u okviru ukupnog preoblikovanja Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave. IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ŠTO NAM SE Početak ozbiljnih, nesuvislih ali agresivnih aktivnosti prema šumama i šumskom zemljištu, dogodio seje još 20. lipnja 2002., kada je Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom otvorila mogućnost eksploatacija mineralnih sirovina u šumama i na šumskom zemljištu kroz institut prava služnosti. Unatoč našem argumentiranom suprotstavljanju, provedba toga zaključka ipak je u primjeni. Nije dvojbeno da su za realizaciju ovako ozbiljnih programa izgradnje autocesta nužni kamenolomi, no mogu li se, tko će i s koliko novca sanirati te 404 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik U tom smislu predlažem Vam, da organizirate radni sastanak sa svim dužnosnicima kojima ste predmetni dopis uputili, a na koji sam se voljan odazvati. Ukoliko to ne bude moguće, spreman sam primiti na razgovor Vas i Vaše kolege iz Hrvatskog šumarskog društva. Sa poštovanjem, Zlatko Tomčić, v. r. TO DOGAĐA? silne površine nakon korištenja i ponovno privesti šumskoj kulturi ili ima i racionalnijih rješenja? Trenutno, vrlo ozbiljne opožarene površine u priobalju i zahuktala predizborna kampanja, pogoduju nastavku sličnih aktivnosti. Nisu nepoznate činjenice kako su podaci o požarima naša tužna istina, koja jasno govori kako prosječno godišnje u razdoblju od 1992-2001. g. opožarena površina iznosi 17.622 ha, a 45,7 % požara nastaje na privatnom zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. Treba reći da prosječno godišnje 402 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Korčula, opožareno 1998., snimak srpanj 1999. godine (Foto: T. Starčević) stola Hrvatskoga šumarskog društva o problematici šumskih požara iz 1998. nisu odjeknuli kod onih koji odlučuju, a zaključci su i danas aktualni. Nakon svih tih godina u kojima smo se svi javno zaklinjali kako ćemo požare "gasiti" zimi, kroz vrlo jasne, programirane i sveobuhvatne aktivnosti, i dakako osigurana financijska sredstva, situacija se nija bitno promijenila niti poboljšala. Radi smirivanja trenutnih napetosti, država priznaja kako lokalna samouprava ipak nije u stanju financirati vatrogastvo, iako gaje ona sama, iz istih razloga i spustila na lokalnu zajednicu. Treba li reći kako je prosječna godišnja obračunata šteta od šumskih požara veća od jedne milijarde kuna. Kada bi tom skromnom obračunu šteta dodali još iznose stvarnih a uništenih općekorisnih funkcija šume, ili još izgubljenu vrijednost uništenog staništa koje se mora više desetljeća obnavljati, vrlo brzo bi se i s lakoćom opredjelili za ozbiljnu i sveobuhvatnu preventivu. Ne bi li trebali krenuti od kućnog odgoja i obrazovanja, od predškolske dobi pa kroz cijeli život, stalno i svugdje podučavati i podsjećati na značaj i vrijednost šuma. Ne bi li se trebalo i moralo izmijeniti mentalni sklop našeg čovjeka u kojemu stanuje uvjerenje kako je država, pa onda i državna imovina, nešto strano, od pamtivjeka tuđe i u rukama tuđina. To državno dobro nije sramno potkradati, zakidati, a državu za sve svoje nedaće kažnjavati, uništavati, pa i osvećivati joj se paležom njenih (zapravo naših) šuma. Vatrogasna oprema je stara, no nisam siguran da ćemo požare riješiti samo kupnjom kanadera, jer dobro je znana misao koja kaže kako je glupa država koja na pojavu kriminala reagira samo zapošljavanjem policajaca. Sada, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva želi kroz izmjene i dopune Pravilnika o uređivanju šuma, zapravo njegovom dodatku u kojemu se utvrđuju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, u članku 89., izbjeći ili bitno umanjiti 405 imamo u tom istom razdoblju 327 požara, od kojih je 75 % na kršu. Isto tako treba znati daje prosječna godišnja opožarena površina na kršu 71,6 ha, a na kontinentu 15,3 ha, iako je u tom razdoblju izgrađeno 3.163,6 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Unatoč velikim ulaganjima u protupožarnu preventivu, ispada daje uzrok pojave šumskih požara u čak 73,1 % slučajeva ostao nepoznat. Zaključci Okruglog Pomladak alepskog bora, Korčula, snimak 2000. godine (Foto: T. Starčević) |