DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

HRVATSKI SABOR


PREDSJEDNIK


Klasa: 130-03/03-01/72
Urbroj: 611/1-03-02


Zagreb, 12. kolovoza 2003.


Poštovani gospodine Matić,


Primio sam Vaš dopis od 21. srpnja 2003. godine
kojim ste me ukratko izvijestili o zaključcima ovogodišnje
107. redovite skupštine Hrvatskog šumarskog
društva.


Želim naglasiti da u potpunosti razumijem iznesene
stavove koji su naznačeni kao zaključci 107. skupštine
HŠD-a te ih držim načelno opravdanim, ali smatram da
bi prije donošenja konačne odluke trebalo sprovesti
ozbiljnu raspravu u okviru ukupnog preoblikovanja
Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave.


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


ŠTO NAM SE


Početak ozbiljnih, nesuvislih ali agresivnih aktivnosti
prema šumama i šumskom zemljištu, dogodio seje
još 20. lipnja 2002., kada je Vlada Republike Hrvatske
svojim Zaključkom otvorila mogućnost eksploatacija
mineralnih sirovina u šumama i na šumskom zemljištu
kroz institut prava služnosti. Unatoč našem argumentiranom
suprotstavljanju, provedba toga zaključka ipak
je u primjeni. Nije dvojbeno da su za realizaciju ovako
ozbiljnih programa izgradnje autocesta nužni kamenolomi,
no mogu li se, tko će i s koliko novca sanirati te


404


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik


U tom smislu predlažem Vam, da organizirate radni
sastanak sa svim dužnosnicima kojima ste predmetni
dopis uputili, a na koji sam se voljan odazvati.


Ukoliko to ne bude moguće, spreman sam primiti
na razgovor Vas i Vaše kolege iz Hrvatskog šumarskog
društva.


Sa poštovanjem,


Zlatko Tomčić, v. r.


TO DOGAĐA?


silne površine nakon korištenja i ponovno privesti
šumskoj kulturi ili ima i racionalnijih rješenja?


Trenutno, vrlo ozbiljne opožarene površine u priobalju
i zahuktala predizborna kampanja, pogoduju nastavku
sličnih aktivnosti. Nisu nepoznate činjenice kako
su podaci o požarima naša tužna istina, koja jasno
govori kako prosječno godišnje u razdoblju od
1992-2001. g. opožarena površina iznosi 17.622 ha, a
45,7 % požara nastaje na privatnom zapuštenom poljoprivrednom
zemljištu. Treba reći da prosječno godišnje


402