DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 74 <-- 74 --> PDF |
HRVATSKI SABOR PREDSJEDNIK Klasa: 130-03/03-01/72 Urbroj: 611/1-03-02 Zagreb, 12. kolovoza 2003. Poštovani gospodine Matić, Primio sam Vaš dopis od 21. srpnja 2003. godine kojim ste me ukratko izvijestili o zaključcima ovogodišnje 107. redovite skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Želim naglasiti da u potpunosti razumijem iznesene stavove koji su naznačeni kao zaključci 107. skupštine HŠD-a te ih držim načelno opravdanim, ali smatram da bi prije donošenja konačne odluke trebalo sprovesti ozbiljnu raspravu u okviru ukupnog preoblikovanja Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave. IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ŠTO NAM SE Početak ozbiljnih, nesuvislih ali agresivnih aktivnosti prema šumama i šumskom zemljištu, dogodio seje još 20. lipnja 2002., kada je Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom otvorila mogućnost eksploatacija mineralnih sirovina u šumama i na šumskom zemljištu kroz institut prava služnosti. Unatoč našem argumentiranom suprotstavljanju, provedba toga zaključka ipak je u primjeni. Nije dvojbeno da su za realizaciju ovako ozbiljnih programa izgradnje autocesta nužni kamenolomi, no mogu li se, tko će i s koliko novca sanirati te 404 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik U tom smislu predlažem Vam, da organizirate radni sastanak sa svim dužnosnicima kojima ste predmetni dopis uputili, a na koji sam se voljan odazvati. Ukoliko to ne bude moguće, spreman sam primiti na razgovor Vas i Vaše kolege iz Hrvatskog šumarskog društva. Sa poštovanjem, Zlatko Tomčić, v. r. TO DOGAĐA? silne površine nakon korištenja i ponovno privesti šumskoj kulturi ili ima i racionalnijih rješenja? Trenutno, vrlo ozbiljne opožarene površine u priobalju i zahuktala predizborna kampanja, pogoduju nastavku sličnih aktivnosti. Nisu nepoznate činjenice kako su podaci o požarima naša tužna istina, koja jasno govori kako prosječno godišnje u razdoblju od 1992-2001. g. opožarena površina iznosi 17.622 ha, a 45,7 % požara nastaje na privatnom zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. Treba reći da prosječno godišnje 402 |