DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Utvrđene normale za bukvu i jelu te mješovitu nor- malu za prebomu sastojinu bukve i jele razlikuju se od određenih normala u Osnovi gospodarenja Gospodarske jedinice "Zapadni Papuk II". Normala u Osnovi gospodarenja određena je na temelju Sussmel-ovih i Co- llette-ovih korelacija, uz odabranu dominantnu visinu bukve i jele, 33 m i tarifni niz III. Šurićevog boniteta za sječnu zrelost 60 cm. Za sve preborne mješovite sastojine bukve i jele određena je ista normala 321 mVha. Budući da se normale utvrđuju za konkretne mješovite preborne sastojine bukve i jele kojima se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao jednodobnim regularnim sastojinama i u kojima se obnova provodila po načelima oplodne sječe, to je potrebno uvažiti sljedeće: 1. Za određivanje dominantnih visina bukve i jele odabrati dozrijevajuće i zrele sastojine u kojima će se moći utvrditi relevantan srednji prsni promjer (ds) sa standardnom devijacijom (o), te pomoću izjednačene visinske krivulje definirati dominantnu visinu (hdom), koja se nalazi u debljinskom stupnju ddom = ds + a. Na dominantnu visinu znatno utječe prethodno gospodarenje sastojinom, kao i horizontalna struktura sastojine. 2. Pomoću utvrđenih dominantnih visina za bukvu i jelu, te Sussmel-ovih i Collette-ovih korelacija, utvrdi se temeljnica (G), Liocourtov geometrijski koeficijent progresije (q) i dimenzija fiziološke zrelosti (dmax). Normalni broj stabala po debljinskim stupnjevima i ukupno po hektaru utvrdi se svođenjem broja stabala i temeljnice na definiranu sječnu zrelost (ds:) 60 cm prsnog promjera. Navedenim postupkom svođenja na sječnu zrelost povećava se broj stabala po hektaru za istu temeljnicu, ali se smanjuje srednji prsni promjer i srednji volumen stabla, te u konkretnom slučaju utvrđivanja normla za bukvu iznosi 0,62 m3, a za jelu 0,69 m\ Srednji volumen stabla bukve u konkretnoj sastojini je 0,90 m3, a jele 1,87 m3. Utvrđenom normalom za mješovitu sastojinu bukve i jele promijenila se horizontalna struktura sastojine u odnosu na konkretnu, to jest distribucija prsnih promjera, te srednji prsni promjer za bukvu iznosi 22,09 cm, a za jelu 23,86 cm. Međutim, vertikalna struktura sastojine, odnosno visinska krivulja ostaje ista (izjednačena po funkciji Mihajlova), kao i dominantne visine po kojima su određene temeljnice (G), dimenzije fiziološke zrelosti i Liocourtovi koeficijenti geometrijske progresije za bukvu i jelu. Ako bi se konkretnom sastojinom prethodno gospodarilo kao mješovitom normalnom, uravnoteženom prebornom sastojinom, ne bi se za utvrđivanje dominantnih visina mogla primijeniti "švedska metoda" za ddom = ds + G, nego npr. Weise-ova metoda. 400 - Discusion and conclusions 3. Na normalu volumena bukve i jele, te mješovitu nor- malu bukve i jele, osim omjera smjese i dominantnih visina, znatno utječu tarifni niz, koji je za konkretnu sastojinu utvrđen kao lokalni tarifni niz pomoću Špi- rančevog dvoulaznog volumnog niza za bukvu i jelu i visina izjednačenih po funkciji Mihajlova. Utvrđeni lokalni volumni nizovi (lokalne tarife) znatno se razlikuju od Šurićevog tarifnog niza za III. bonitet bukve i jele primijenjenog u Osnovi gospodarenja. Lokalni tarifni nizovi približni su Šuri- ćevim tarifnim nizovima za II. bonitet bukve i II. bonitetjele. Primjenom lokalnog tarifnog niza na konkretni broj stabala po hektaru u odjelu 56a, kojih je iznad sje- čive zrelosti (60 cm) 8 više za bukvu, odnosno 55,13 mVha, te 17 više za jelu, odnosno 96,53 mVha. Dakle, u konkretnom odjelu ima 151,66 mVha iznad sječive zrelosti, s promjerom 60 cm, što bi trebalo prema stanišnim uvjetima i prostornom rasporedu posjeći s ciljem prevođenja jednodobne mješovite sastojine u mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele. Iako je za obračun mješovite normale bukve i jele u konkretnoj sastojini primijenjen lokalni tarifni niz blizak II. normali po Šuriću, utvrđena mješovita normala 330,18 mVha neznatno se razlikuje od postavljene normale za sve mješovite sastojine bukve i jele 321,00 mVha u Osnovi gospodarenja. 4. Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima ovisi o vremenu prijelaza, koje je relativno dugo za bukvu i jelu do debljinskog stupnja 22,5 cm. Utvrđeni godišnji tečajni volumni prirast za mješovitu normalu bukve i jele 330,18 mVha iznosi 8,99 mVha, što je gotovo istovjetno prijelazu volumena 9,10 m3/ha. Za utvrđenu mješovitu normalu preborne sastojine bukve (53 %) i jele (47 %) može se zaključiti kako je uravnotežena, te se može odrediti sječivi etat za ophodnjicu (10 godina) jednak periodičnom tečajnom prirastu, oko 90 mVha. 5. Utvrđivanje mješovite normale za prebornu sastojinu bukve i jele približno jednakog omjera smjese (50 %), odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II", primjenom "švedske metode" za određivanje dominantnih visina i Sussmel-Collette-ovih korelacija, uz primjenu lokalnog tarifnog niza, jedan je od modela kojima se mogu utvrditi mješovite normale za preborne sastojine u panonskim bukovo-jelovim šumama, kojim se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao jednodobnim. Za utvrđenu mješovitu normalu za prebornu sastojinu bukve i jele 330 mVha, s peridičnim vo- lumnim tečajnim prirastom i prijelazom volumena |