DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 > 40 35 30 ^ E 25 25 -c bfi 5: 20 10 h - bukva h-jela 10 20 30 40 50 60 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 70 80 90 Grafikon 2.a Izjednačene visine bukve i jele u odsjeku 56a, G. j. "Zapadni Papuk II" Graph 2a The equalising of the heights for beech and silver fir in forest compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" Navedeni parametri prikazani su u Tablici 2. Broj stabala za niz geometrijske progresije fiziološke zrelosti bukve započinje od debljinskog stupnja 12,5 do 67,5 cm, a za jelu od 12,5 do 82,5 cm. Broj stabala u debljinskim stupnjevima odredi se tako da se koeficijent geometrijske progresije (q°, q\ q2, ... q" ´, q") potencira eksponentima 0, 1, 2,.. .do najnižeg deblijnskog stupnja (12,5). Za bukvu je n= 11, a za jelu, n = 14. Za utvrđeni niz stabala odredi se temeljnica za svaki debljinski stupanj i ukupno po formuli: G0 = Z ((CPK) /4 * /V)). Temeljnica po hektaru za svaki debljinski stupanj i ukupno odredi se tako da se umnoži koeficijentom (k) koji je izračunat iz odnosa normalne temeljnice po hektaru po Sussmelo-ovim i Collette-ovim korelacijama i izračunate temeljnice (k = G/G0). Iz na taj način utvrđenih normalnih temeljnica odredi se normalan broj stabala po hektaru, koji se treba svesti na dimenziju tehničke (sječne) zrelosti. Postupak se provede tako da se ukupna razlika temeljnica od debljinskog stupnja fiziološke zrelosti do debljinskog stupnja sječne zrelosti rasporedi proporcionalno na normalne temeljnice preostalih debljinskih stupnjeva, od najnižeg (12,5 cm) do debljinskog stupnja sječne zrelosti (57,5). Normalan broj stabala bukve i jele po hektaru, određen po korelacijama Collette-a i Sussmela, prikazanje u Tablici 3. Iz tablice je vidljivo kako je normalan broja stabala po hektaru za bukvu 460, a za jelu 546. Za iste normalne nizove, broj stabala po debljinskim stupnjevima, utvrđen je i pomoću Mayerovih funkcija gustoće, koje glase: N= 385,2748 e-°J("5-<, za bukvu, (21) N = 334,4691 e-M244d, za jelu (22) Lokalni volumni nizov (tarife) utvrđeni su na temelju dvoulaznih volumnih funkcija (Spiranac 1975, 1976) za bukvu i jelu, koje glase: v = 0,00003468 d2024425 h ´°32212, za bukvu (23) v = 0,00005015 d K877477 h ´ 054,°6, za jelu (24) Lokalni tarifni nizovi za bukvu i jelu prikazani su u Tablici 3. Za srednji prsni promjer bukve ds = 29,97 cm i srednju visinu hs = 23,94 m, utvrđenje srednji volumen v, = 0,896 m\ Za srednji prsni promjer jele ds = 42,65 cm i srednju visinu hs = 27,17 m, utvrđenje srednji volumen v,= 1,8723 m\ Na Grafikonu 3. pokazana je usporedba lokalnog volumnog tarifnog niza za bukvu, s 13. Spirančevim jednoulaznim volumnim nizom za bukvu i Šurićevim tarifnim nizom za II. bonitet bukve. Pomoću lokalnog tarifnog niza za bukvu i jelu te broja stabala po debljinskim stupnjevima određene su normale za bukvu 285,72 mVha, za jelu 380,33 mVha, te za mješovitu sastojinu bukve (53 %) i jele (47 %) 330,18 mVha, kako to prikazuju Tablice 3. i 3.a, te Grafikon 4. 395 |