DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK630*569 Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402 PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE U PANONSKIM ŠUMAMA BUKVE I JELE THE CONTRIBUTION TO DETERMINING BASIC NORMALS FOR MIXED SELECTION FOREST OF BEECH AND SILVER FIR IN PANNONIAN MOUNTAINS Juraj ZELIĆ*, Berislav PUAČA** SAŽETAK: Biološke i ekološke karakteristike bukve i jele ukazuju na mogućnost gospodarenja šumskim sastojinama prebornim načinom i u panonskim bukovo-jelovim šumama. Takve sastojine ekološki su stabilnije odjedno- dobnih sastojina, a bolje se koriste edafski i klimatski uvjeti staništa. U gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II", u odjelu 56a, u mješovitoj sastojini bukve i jele kojom se gospodarilo po načelima jednodobnih regural- nih sastojina, utvrđene su normale za mješovitepreborne sastojine. Za određivanje dominantnih visina bukve i jele korištenje "švedski model", po kojemu je dominantna visina definirana srednjim prsnim promjerom vrste drveče u sastojini, uvećanim za standardnu devijaciju (ddom = ds + a). Za utvrđivanje normale volumena, temeljnice i prsnog promjera za dimenziju fiziološke zrelosti i Liocourtovog koeficijenta regresije (oj, korištene su Sussmelove koralacije za jelu i Colletove za bukvu. Pomoću utvrđenih dominantnih visina i određenih koeficijenata geometrijske progresije (q) za bukvu (1,4693) i jelu (1,3651) određeni su osnovni nizovi stabala po debljinskim stupnjevima do fiziološke zrelosti i sječne zrelosti. Osnovni niz broja stabala po debljinskim stupnjevima sječne zrelosti za bukvu i jelu prikazan je Mayerovom funkcijom (N = k e "d). Sastojinska visinska krivulja za bukvu i jelu izjednačena je po funkciji Mihajlova, a lokalni volumni nizovi (tarife) utvrđeni su po Spirančevim 1975, 1976 funkcijama za bukvu i jelu. Normala volumena za bukvu i jelu određena je pomoću normale broja stabala i lokalnog volumnog niza (tarife). Normala broja stabala i normala volumena po debljinskim stupnjevima mješovite preborne sastojine bukve i jele do sječne zrelosti 60 cm (njemački debljinski stupanj 57,5 cm) utvrđena je na temelju omjera smjese bukve (53 %) i jele (47 %). Izmjereno vrijeme prijelaza po debljinskim stupnjevima za bukvu i jelu izjednačeno je eksponencijalnom funkcijom (T = a d b), a postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta logaritamskom jednadžbom (p; = a - b logj. Utvrđene normale za mješovitu prebornu sastojinu predloženim načinom neznatno se razlikuje od normala za mješovite preborne sastojine bukve i jele * Mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", d.o.o., Požega ** Mr. sp. Berislav Puača, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", d.o.o., Požega |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Zclić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402 utvrđene Klepčevim (1961) "Novim sistemom ..."uz pomoć III. Surićevog boniteta. Ključne riječi: Srednji prsni promjer, dominantna visina, švedska metoda, normala, Liocourtova distribucija, tarife, vrijeme prijelaza, periodički prijelaz volumena, 10-godišnji volumni prirast, normalni volumen prije i poslije sječe. UVOD - Introduction U važećem Pravilniku za uređivanje šuma (Meš- trović iFabijanić 1995) navode kako se kod pre- bornih šuma normalitet iskazuje normalama ili tablicama po ekološko-gospodarskim tipovima, a može se odrediti korelacijama ili obračunati formulama. S u s s m e 1 je eksperimentalno utvrdio da se volumen jele po hektaru u prebornim sastojinama može prikazati kao zavisna varijabla u eksponencijalnoj funkciji oblika: V= a * h ´´, u kojoj su a i b parametri, a h je srednja visina dominantnih stabala. Isti autor je utvrdio da se navedenom funkcijom može izračunati i temeljnica po hektaru, G- a* hb. Sussmel daje za sve jelove preborne sastojine srednje Europe funkcije za optimalan volumen po hektaru i optimalnu temeljnicu: volumen, V= 0,345 hdom ´", temeljnica, G = 0,92 hdom l015, te maksimalni prsni promjer za fiziološku (fizičku) zrelost stabla dmax = 2,64 hdom. Collette je, analogno Sussmel-u, izračunao funkcije za utvrđivanje optimalnog volumena i temeljnice po hektaru za bukvu: volumen, V= hdom 14,23, temeljnica, G = 0,73 hdom, te maksimalni prsni promjer za fiziološku (fizičku) zrelost stabla dmax = 2,33 hdom. Na temeljem navedenih korelacija i Šurićevih bonitetnih razreda, Klepac (1961) izrađuje osnovne normale za bukvu i jelu, uz fiziološku (fizičku) zrelost i za dimenziju zrelosti 60 cm. Normale iskazuju stanje u sredini ophodnjice. Pojam dominantne visine šumske sastojine medu prvima je definirao We i se, kao srednju visinu najjačeg debljinskog razreda. Prema Eras lanu, dominantna visina je aritmetička sredina najviših stabala u sastojini, a Badoux kaže daje dominantna visina u prebornoj šumi definirana visinom koju mogu postići najdeblja stabla glavne vrste drveća. Zanimljiv je način određivanja dominantne visine švedskih šumara prema srednjem prsnom promjeru sastojine d$ i njegovoj standardnoj devijaciji Praktički, dominantna se visina primjenjuje u gospodarenju prebornim sastojinama. Prema Schaeffe- ru,Gazinu iD´Alvernyju, optimalna drvna zaliha po hektaru u prebornim šumama jele (izražena u sil- vama) jednaka je deseterostrukoj visini dominantnih stabala, V= 10* H. Pranjić i Lukić (1997) dominantnom visinom smatraju srednju visinu 20 % najdebljih stabala sastojine, odnosno srednju visinu nekoliko izmjerenih visina dominantnih stabala, ako nije izvršena izmjera sastojine. Dominantna visina je pod manjim utjecajem promjena u sastojini, koje se događaju starenjem jedno- dobne sastojine, njegom sastojina putem prorednih sječa ili sječom stabala u tijeku ophodnjice. Utvrđivanjem dominantne i kodominantne visine u određenoj dobi sastojine moguće je bonitirati sastojine. Slično se ponašaju srednje i dominantne visine pre- bornih sastojina bukve, odnosno mješovitih sastojina bukve i jele. Visinska krivulja u prebornoj sastojini, odnosno dominantne visine po kojima se određuje optimalna drvna zaliha i temeljnica po hehtaru stalne su, ako je postignuta preborna ravnoteža. Tek u takvoj sastojini može se primijeniti isti tarifni niz pri obračunu volumena preborne sastojine za nepromjenjivu dob. U kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala, uzrokovano različitim definiranjem dominantne visine ili gospodarenjem pri određenom promjeru sječive zrelosti, utječu na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu ..." konstruiranih normala istražuju Božić iČavlović (2001), na dvije izgospo- darene preborne sastojine i dvije sastojine prijelaznog oblika. Autori za jednu od sastojina prijelaznog oblika koriste lokalni volumni tarifni niz izračunat na temelju srednjeg prsnog promjera sastojine i pripadajuće dominantne visine. Pomoću dominantne visine bukve i jele u prebornim sastojinama mogu se uz primjenu Sussmel-ove korelacije za jelu i Collette-ove za bukvu izračunati koeficijenti geometrijska progresije (q) za normalan broj stabala, temeljnicu i volumen preborne sastojine po funkcijama: q = 4,3 / H h za jelu i q = 4,54 / 3V h za bukvu. Budući za normale iskazuju stanje u sredini ophodnjice, osim poznavanja normale važno je poznavati prijelaz broja stabala i volumena iz nižih u više debljinske stupnjeve. Za određivanje prijelaza broja stabala i volumena koristi se vrijeme prijelaza. 390 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Zelić. B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003), 389-402 Vrijeme prijelaza je broj godova na izvrtku dugom 2,5 cm, a označuje broj godina koji je potreban da stablo naraste u prsnoj debljini 5 cm ili da prijeđe iz jednog debljinskog stupnja u drugi. Na temelju određenih normala za bukvu i jelu Skopač je, prema Klepcu (1965), uz pomoć omjera smjese bukve i jele odredio normale za mješovite preborne sastojine bukve i jele. Osnovom gospodarenja gospodarskom jedinice "Zapadni Papuk II" (Naj vi rt iPuača 1996)zamje- Za određivanje normale u mješovitoj prebornoj sastojim bukve i jele, na Papuku odabran je odjel 56a u Gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II". Izbor navedene konkretne sastojine, kao modelne, je iz razloga što se smjernicama gospodarenja u prevođenju jedno- dobne u prebornu strukturu nastoji postići omjer smjese bukve i jele u približno istom omjeru (50 % : 50 %) i što je sastojina "dozrijevajuća", starosti 95 godina. U Osnovi gospodarenja navedene gospodarske jedinice odjel 56a opisan je kako slijedi: Odjel 56, odsjek a Površina: 15,10 ha, EGT : II - C - 10. Bonitet III. Fitocenoza:panonska bukovo-jelova šuma. Obrast: 1,13. Sklop prekinut. Omjer smjese: bukva 40,27 %, jela 58,45 %, OTB 1,28 %. Temeljnica: 28,45 m\ Srednje plošno stablo: 35,10 cm. Broj stabala po hektaru: 294. Drvna zaliha: 363,12 mVha. Godišnji tečajni prirast: 10,41 mVha, postotak tečajnog godišnjeg prirasta: 2,86 %. Sječivi etat u I./l polurazdoblju: 61,99 mVha. Intenzitet sječe: 9,34 %. Za određivanja mješovite normale bukve i jele te utvrđivanja realnog omjera smjese bukve i jele, u sastojim je obavljena totalna klupaža od debljinskog stupnja 12,5 do 82,5 cm. Stabla javora, brijesta i jasena (oko 1,50 %) pribrojena su stablima bukve. Omjer smjese određenje udjelom temeljnice bukve i jele u ukupnoj temeljnici cijele sastojine. Za konstrukciju visinske krivulje i određivanje lokalnog volumnog niza (tarife) snimljeno je hipsomet- šovite sastojine bukve i jele (Abieti - Fagetum panno- nicum R a u š 1969), kojima se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao visokim jednodobnim regularnim sas- tojinama propisuje se jedinstvena normala, 321 mVha za sve mješovite sastojine bukve i jele. Konstrukcija normala temeljena je na Klepčevom "Novom sistemu...", III. Šurićevim bonitetima za bukvu jelu i visini dominantnih stabala 33,0 m za bukvu i jelu. Sječna zrelost određena je na 60 cm (njemački debljinski stupanj 57,5 cm). Tarifni niz: Posebno je izračunat za preborne sastojine bukve i jele prema III. Surićevom bonitetu i dominantnim visinama za bukvu 33 m, jelu 33 m. Opis staništa i sastojine: Sjemenjača bukve i jele, mjestimično gorskog javora, jasena i brijesta, dosta dobre kakvoće, djelomično progaljenog sklopa. Tlo je smeđe distrično, lesivirano na granitu i tipično. Ima u manjem opsegu pomlatka i mladika jele i javora, u progaljenim dijelovima pomladak jele je obilan, ali zastarčen. Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata: U I./l polurazdoblju izvršiti prebornu sječu. Odabrati za sječu zrela stabla bukve i jele te prekobrojna u debljin- skim stupnjevima od 32,5 do 47,5 cm. Dimenzija sječne zrelosti određena je za 60 cm (njemački debljinski stupanj 57,5 cm). U pomladnim grupama izvršiti njegu mladika. Prilikom prelaska na preborno gospodarenje mješovita sastojina bukve i jele bila je stara 95 godina, te bi u slučaju gospodarenja kao jednodobnom sastojinom započela faza prirodne obnove oplodnom sječom. rom 40-tak visina (u svim debljinskim stupnjevima) bukve i isto toliko jele. Za utvrđivanje vremena prijelaza i debljinskog prirasta bukve i jele uzeto je Presslerovim svrdlom u svim debljinskim stupnjevima 50-tak izvrtaka bukve i isto toliko jele. Za biometrijsku obradu podatka korišteni su sljedeći postupci i funkcije: CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Cilj istraživanja je prikazati način određivanja nor- Na temelju rezultata istraživanja cilj je predložiti mala u mješovitim prebornim sastojinama bukve i jele korištenje normala u praksi, kojima se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao s visokim jednodobnim regularnim sastojinama. METODA RADA - The resarch method MJERENJE STABALA - Measurement of trees 391 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 62 <-- 62 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402 a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je formula: ds=Inidi/Ini (1) b) Za izračunavanje varijance primijenjen je postupak, &=I((nidi//InJ-(Inldl/InJ2, a= c) Visine bukve i jele u sastojini izjednačene su funkcijom Mihajlova, h = (b0*e~h´ V 1,30 (3) d) Dominantne visine, hdom bukve i jele određene su očitanjem na izjednačenoj visinskoj krivulji po Mi- hajlovu za srednji prsni promjer uvećan za standardnu devijaciju {ddom = ds + a). (4) e) Temeljnica, Liocourtov kvocijent (q) i maksimalni prsni promjer za fiziološku zrelost određene su pomoću Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collette- ovih za bukvu: Jela, V=(hdomm (5) G = 0,97hdom (6) dmax = 2,64 hdom (7) q = 4,3 / 3V h (8) Bukva, V={hdomyil (9) Totalnom klupažom mješovite sastojine bukve i jele, odsjek 56a, G. j. "Zapadni Papuk II", kojom je gospodareno po načelima oplodne sječe, utvrđeno je kako se prsni promjeri bukve i jele kreću u rasponu od 12,5 do 82,5 cm, broj stabala po hektaru bukve je 204, a jele 97, ukupno 301 stablo. Pripadajuća temeljnica po hektaru za bukvu je 18,49 m2, a za jelu 16,24 m2. Ukupna temeljnica u mješovitoj sastojin bukve i jele je 34,73 m2/ha. Iz udjela temeljnica bukve i jele u ukupnoj temeljnici utvrđenje omjer smjese, koji je za bukvu 53 %, a za jelu 47 %. Broj stabala i temeljnica u odsjeku 56a, površine 15,10 ha i po 1 ha za bukvu i jelu prikazani su u Tablici 1., a u Grafikonu 1. prikazana je distribucija broja stabala po hektaru za bukvu i jelu. G = 0,73hdom (10) dmax = 2,33 hdom (11) q = 4,54/^h (12) f) Na temelju Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collet- te-ovih za bukvu, utvrđeni su osnovni nizovi broja stabala za fiziološku i tehničku zrelost, koji su predstavljeni Mayerovom funkcijom: N=ke ´´. " (13) g) Lokalni volumni niz (tarifa) određen je pomoću visinskih krivulja za bukvu i jelu i Spirančevih (1975, 1976) dvoulaznih volumnih tablica za bukvu i jelu, izraženih funkcijama Schumacher - Hall -a : v = 0,00003468 d2 024425 h 1032212, za bukvu (14) v = 0,00005015 d´*™17 h ,054306, za jelu (15) h) Vrijeme prijelaza za bukvu i jelu metodom izvrtaka i na dužini 2,5 cm izjednačeno je funkcijom: T=adh (16) i) Postotak tečajnog volumnog godišnjeg prirasta određenje po formuli: A = ((1000/(d-5))*l/r, (17) a izjednačen je funkcijom: p,= a-b logd (18) U Grafkonu 1. vidljivo je kako je raspodjela stabala bukve po debljinskim stupnjevima slična Liocourtovoj raspodjeli. Najveći broj stabala nalazi se u nižim debljinskim stupnjevima. Raspodjela stabala jele ima oblik normalne distribucije, te se najveći broj stabala nalazi oko debljinskog stupnja 42,5 cm. Takva raspodjela ukazuje nam na horizontalnu i vertikalnu strukturu sastojine, to jest kako se gotovo polovica stabla bukve nalazi u podstojnoj i nuzgrednoj etaži mješovite sastojine bukve i jele. Srednji prsni promjer (ds) bukve u mješovitoj sastojini bukve i jele iznosi 29,97 cm, uz standardnu devijaciju (a) 16,10, srednji prsni promjer (ds) jele iznosi 42,65 cm, uz standardnu devijaciju (a) 17,87. KOMPJUTORSKA PODRŠKA Snimljeni podaci na terenu obrađeni su aplikacijskim programom Excel 97 - SR -1 i Statistica 5.0. Funkcije za izjednačavanje visina, vremena prijelaza, debljinskog tečejnog godišnjeg prirasta i postotka volumnog tečajnog godišnjeg prirasta testirane su sa svim izmjerenim podacima u aplikacijskom programu Statistica 5.0 radi odabiranja najpovoljnije funkcije. Computer backing Izjednačenje visina po funkciji Mihajlova i vremena prijelaza utvrđeni su na "klasičan način", metodom najmanjih kvadrata, obrađeni su u aplikacijskom programu Excel 97, a funkcije za debljinski tečajni godišnji prirast i postotak tečajnog godišnjeg volumnog prirasta obrađene su u aplikacijskom programu Statistica 5.0. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results 392 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 Prsni promjeri (ddom) za određivanje dominantnih visina iznose za bukvu 46,07 cm, a za jelu 60,52 cm. Izmjerene visine bukve i jele po debljinskim stupnjevima od 12,5 do 87,5 cm izjednačene su po funkciji Mihajlova. Funkcije za izjednačene visine glase: h = 38,6264 e l4"56" + 1,3, za bukvu (19) h = 37,2016 e-n3™ld+ 1,3, za jelu (20) Dominantne visine za bukvu i jelu (hdom) određene su očitanjem s visinskih krivulja za srednje prsne promjere bukve i jele, uvećane za pripdajuće standardne devijacije. Utvrđena je dominantna visina za bukvu (hdom) 29,60 m, a za jelu 31,12 m. Tablica 1. Broj stabala i temeljnica bukve i jele u odsjeku 56a, G,j. "Zapadni Papuk II", površina 15,10 ha Table 1 Number of trees and basal area (beech and silver fir) in forest department 56a, menagement unit "Zapadni Papuk II", plot area 15,10 ha bukva{beech) jela (fir) d cm N bukva G m2 N TV/ha G mVha N jela G m2 N /V/ha G nf/ha 12.5 757 9.29 50 0.61 97 1.19 6 0.08 17.5 454 10.91 30 0.72 113 2.72 7 0.18 22.5 249 9.90 16 0.66 92 3.66 6 0.24 27.5 233 13.83 15 0.92 96 5.70 6 0.38 32.5 249 20.65 16 1.37 112 9.29 7 0.62 37.5 248 27.38 16 1.81 119 13.14 8 0.87 42.5 229 32.47 15 2.15 144 20.42 10 1.35 47.5 240 42.51 16 2.82 162 28.69 11 1.90 52.5 174 37.65 12 2.49 144 31.16 10 2.06 57.5 107 27.77 7 1.84 115 29.85 8 1.98 62.5 67 20.54 4 1.36 93 28.52 6 1.89 67.5 37 13.23 2 0.88 78 27.90 5 1.85 72.5 17 7.01 1 0.46 44 18.16 3 1.20 77.5 8 3.77 1 0.25 47 22.16 3 1.47 82.5 2 1.07 0 0.07 4 2.14 0 0.14 87.5 2 1.20 0 0.08 1 0.60 0 0.04 3073 279.18 204 18.49 1461 245.27 97 16.24 60 _ 50 B _L 40 tx> 51 i 30 a a ´L 20 10 20 30 40 50 60 Prsni promjer - D.b.h. (cm) bukva jela 70 80 90 Grafikon 1. Broj stabala po hektaru u mješovitoj sastojini bukve i jele, G. j. "Zapadni Papuk II", odjel 56a Graph 1 Number of trees per hectare in mixed forest assotiation (beech and silver fir) in Megament unit "Zapadni Papuk II", department 56a 393 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 Pomoću utvrđenih dominantnih visina za bukvu i jelu te Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collette-ovih korelacija za bukvu, utvrđeni su normalan volumen po hektaru (V), optimalna temeljnica po hektaru (G), dimenzija fiziološke zrelosti (dmax) i koeficijent geometrijske progresije normalnog niza stabla (q). Utvrđeni biometrijski parametri i Susmel-ove i Co- llette-ove korelacije u mješovitoj sastojim bukve i jele, odjel 56a, G.j. "Zapadni Papuk II", prikazani su u Tablici 2., a Grafikon 2. prikazuje rasipanje visina bukve po debljinskim stupnjevima. Grafikon 2a prikazuje izjednačene krivulje visina bukve i jele po funkciji Mihajlova. Tablica 2. Biometrijski parametri i Susmel - Collette - ove korelacije u odjelu 56a, G.j. "Zapadni Papuk II" Table 2 The biometrical paramaters and Susmel s and Collete s correlations in forest compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" Vrsta drveća bukva - beech jela -fir Raspon - Range, od ... do, (cm) 12,5 - 82,5 12,5-82,5 Omjer smjese - Mixture - % 53 47 ds (cm) 29.97 42.65 a 16.10 17.87 ddom (cm) 46.07 60.52 hdom m 29.60 31.12 V (mVha) 207.13 322.82 G (m7ha) 21.61 30.19 dmax (m) 68.97 82.16 q 1.4693 1.3651 Sječiva zrelost - Crop maturity, cm 60.00 60.00 ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( Rasipanje visina bukve po debljinskim stupnjevima ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ? .be i rcS a > 40 34- 28 - 22 - 16 - 10 ( ) 10 20 30 40 50 60 70 80 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 9 0 Grafikon 2. Rasipanje visina bukve po debljinskim stupnjevima u odsjeku 56a, G.j. "Zapadni Papuk II" Graph 2 Dissipation of beech heights in different diamater degrees in forest compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" UTVRĐIVANJE NORMALNOG BROJA STABALA I NORMALA PO HEKTARU ZA BUKVU I JELU The determining of normal number trees nnd normal volume per hectare for beech and silver fir Za određivanje normalnog broja stabala bukve i jele po Sussmel-ovim i Collette-ovim korelacijema potrebno je definirati dimenzije fiziološke i sječne zrelosti (dmax, dsz), koeficijente geometrijske progresije (q) i temeljnice (G) po hektaru. 394 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 > 40 35 30 ^ E 25 25 -c bfi 5: 20 10 h - bukva h-jela 10 20 30 40 50 60 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 70 80 90 Grafikon 2.a Izjednačene visine bukve i jele u odsjeku 56a, G. j. "Zapadni Papuk II" Graph 2a The equalising of the heights for beech and silver fir in forest compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" Navedeni parametri prikazani su u Tablici 2. Broj stabala za niz geometrijske progresije fiziološke zrelosti bukve započinje od debljinskog stupnja 12,5 do 67,5 cm, a za jelu od 12,5 do 82,5 cm. Broj stabala u debljinskim stupnjevima odredi se tako da se koeficijent geometrijske progresije (q°, q\ q2, ... q" ´, q") potencira eksponentima 0, 1, 2,.. .do najnižeg deblijnskog stupnja (12,5). Za bukvu je n= 11, a za jelu, n = 14. Za utvrđeni niz stabala odredi se temeljnica za svaki debljinski stupanj i ukupno po formuli: G0 = Z ((CPK) /4 * /V)). Temeljnica po hektaru za svaki debljinski stupanj i ukupno odredi se tako da se umnoži koeficijentom (k) koji je izračunat iz odnosa normalne temeljnice po hektaru po Sussmelo-ovim i Collette-ovim korelacijama i izračunate temeljnice (k = G/G0). Iz na taj način utvrđenih normalnih temeljnica odredi se normalan broj stabala po hektaru, koji se treba svesti na dimenziju tehničke (sječne) zrelosti. Postupak se provede tako da se ukupna razlika temeljnica od debljinskog stupnja fiziološke zrelosti do debljinskog stupnja sječne zrelosti rasporedi proporcionalno na normalne temeljnice preostalih debljinskih stupnjeva, od najnižeg (12,5 cm) do debljinskog stupnja sječne zrelosti (57,5). Normalan broj stabala bukve i jele po hektaru, određen po korelacijama Collette-a i Sussmela, prikazanje u Tablici 3. Iz tablice je vidljivo kako je normalan broja stabala po hektaru za bukvu 460, a za jelu 546. Za iste normalne nizove, broj stabala po debljinskim stupnjevima, utvrđen je i pomoću Mayerovih funkcija gustoće, koje glase: N= 385,2748 e-°J("5-<, za bukvu, (21) N = 334,4691 e-M244d, za jelu (22) Lokalni volumni nizov (tarife) utvrđeni su na temelju dvoulaznih volumnih funkcija (Spiranac 1975, 1976) za bukvu i jelu, koje glase: v = 0,00003468 d2024425 h ´°32212, za bukvu (23) v = 0,00005015 d K877477 h ´ 054,°6, za jelu (24) Lokalni tarifni nizovi za bukvu i jelu prikazani su u Tablici 3. Za srednji prsni promjer bukve ds = 29,97 cm i srednju visinu hs = 23,94 m, utvrđenje srednji volumen v, = 0,896 m\ Za srednji prsni promjer jele ds = 42,65 cm i srednju visinu hs = 27,17 m, utvrđenje srednji volumen v,= 1,8723 m\ Na Grafikonu 3. pokazana je usporedba lokalnog volumnog tarifnog niza za bukvu, s 13. Spirančevim jednoulaznim volumnim nizom za bukvu i Šurićevim tarifnim nizom za II. bonitet bukve. Pomoću lokalnog tarifnog niza za bukvu i jelu te broja stabala po debljinskim stupnjevima određene su normale za bukvu 285,72 mVha, za jelu 380,33 mVha, te za mješovitu sastojinu bukve (53 %) i jele (47 %) 330,18 mVha, kako to prikazuju Tablice 3. i 3.a, te Grafikon 4. 395 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 Tablica 3. Volumni prijelaz po debljinskim stupnjevima i normale po hektaru (prije i poslije sječe) za bukvu i jelu po lokalnom volumnom nizu (tarifi) Table 3 Transition of volume in different diameter degrees and normals per hectare (before ana after felling) of beech and silver fir by local tariffs d N AN=Nd-Nd+5 V AN*v T AN * v/T ((AN*v)/T))*5 V M N, m N2 d N AN=Nd-Nd+5 V AN*v T AN * v/T ((AN*v)/T))*5 pnje sjece (before felling) poslije sječe (after felling) cm NAa N/ha m´ m´/ha godina m´/ha m´/ha m´/ha m´/ha Nl/ha m´/ha N2/ha bukva (beech) 12.5 150 48 0.085 4.08 30 0.14 0.68 12.75 13.43 158 12.07 142 17.5 102 32 0.229 7.33 23 0.32 1.61 23.36 24.97 109 21.75 95 22.5 70 23 0.454 10.44 19 0.56 2.82 31.78 34.60 76 28.96 64 27.5 47 15 0.762 11.43 16 0.73 3.64 35.81 39.45 52 32.18 42 32.5 32 10 1.156 11.56 14 0.84 4.22 36.99 41.21 36 32.77 28 37.5 22 7 1.636 11.45 12 0.94 4.70 35.99 40.70 25 31.29 19 42.5 15 5 2.204 11.02 11 1.00 5.02 33.06 38.08 17 28.04 13 47.5 10 3 2.859 8.58 10 0.86 4.28 28.59 32.87 11 24.31 9 52.5 7 2 3.602 7.20 9 0.78 3.90 25.21 29.12 8 21.31 6 57.5 5 5 4.433 22.17 9 2.59 12.94 22.17 35.10 8 9.23 2 I 460 150 105.26 8.76 43.81 285.72 329.52 500 241.91 420 jela (fir) 12.5 153 41 0.093 3.81 36 0.11 0.53 14.23 14.76 159 13.70 147 17.5 112 30 0.236 7.08 27 0.26 1.31 26.43 27.74 118 25.12 106 22.5 82 22 0.447 9.83 22 0.45 2.24 36.65 38.89 87 34.42 77 27.5 60 16 0.762 12.19 19 0,64 3.21 45.72 48.93 64 42.51 56 32.5 44 12 1.070 12.84 16 0.80 4.01 47.08 51.09 48 43.07 40 37.5 32 8 1.479 11.83 14 0.85 4.23 47.33 51.55 35 43.10 29 42.5 24 7 1.952 13.66 13 1.05 5.26 46.85 52.10 27 41.59 21 47.5 17 4 2.487 9.95 12 0.83 4.15 42.28 46.42 19 38.13 15 52.5 13 4 3.084 12.34 11 1.12 5.61 40.09 45.70 15 34.48 11 57.5 9 9 3.741 33.67 10 3.37 16.83 33.67 50.50 14 16.83 5 2 546 153 127.21 9.47 47.36 380.33 427.70 584 332.97 508 5,0 4,5 4,0 5 3.5 5 a 1 3,0 2,5 c u L 3 1 2.0 1,5 1.0 0,5 0,0 13. Špirančeva tarifa II. Surićev bonitet lokalni tarifni niz 10 20 30 40 50 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 60 70 Grafikon 3. Usporedba lokalnog volumnog niza za bukvu s 13.Špirančevom tarifom za bukvu i Šurićevom tarifom za II. bonitet bukve Graph 3 The comparison between local tariff series for beech, 13. Spiranac s tariff series and Šurić s tariff series for II. bonitet of beech 396 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
J. Zelić. B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 Tablica 3.a Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima i normala po hektaru (prije i poslije sječe) za mješovitu prebornu sastojinu bukve (53 %) i jele (47 %) Table 3a Transition of volume in different diameter degrees and normal per hectare (before and after felling) in the mixed selection forest of beech (53 %) and silver fir (47 %) d N ((AN*v)/T))*5 V M N, m N, d N ((AN*v)/T))*5 V prije sječe (before felling) poslije sječe {after felling) cm N/ha m´ m´ (m3) Nl/ha ms N2/ha 12.5 151 0.61 13.45 14.05 158 12.84 145 17.5 107 1.46 24.80 26.27 113 23.34 100 22.5 76 2.55 34.07 36.62 81 31.52 70 27.5 53 3.48 40.47 43.95 58 36.99 49 32.5 38 4.12 41.73 45.85 41 37.62 34 37.5 27 4.45 41.32 45.77 30 36.87 24 42.5 19 5.17 39.54 44.71 22 34.37 17 47.5 13 4.28 35.02 39.30 15 30.75 12 52.5 10 4.78 32.21 36.99 11 27.42 8 57.5 7 14.86 27.57 42.43 11 12.71 3 2 500 45.75 330.18 375.94 540 284.43 462 normala - bukva normala-jela mješovita normala 10 20 30 40 50 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 60 70 Grafikon 4. Lokalne normale za bukvu, jelu i mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele, odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II" Graph 4 Local normals for beech, silver fir and mixed selection forest of beech and silver fircopartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" UTVRĐIVANJE VREMENA PRIJELAZA I PRIJELAZA VOLUMENA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA The determining of transition time and transition of volume in different diameter degrees Vrijeme prijeleza bukve i jele utvrđeno je na temelju pedesetak izvrtaka po svakoj vrsti u svim debljinskim stupnjevima. Utvrđen je broj godova na dužini 2,5 cm te podaci izjednačeni po formuli: 7= 2,3789 J °-8218, za bukvu (25) T= 2,4922 d -o.85w za jelu (26) Izjednačene vrijednosti vremena prijelaza za bukvu i jelu prikazane su u Tablici 3., a na Grafikonu 5. prikazano je izjednačenje vremena prijelaza za jelu. Koeficijent korelacije vremena prijelaza za bukvu je 0,81 (R2), a za jelu 0,80 (R2). 397 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 68 <-- 68 --> PDF |
J. Zelić, B. Puaća: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402 Izjednačenje vremena prijelaza za jelu u odjelu 56a log T= 2,4922 - 0,8509 log d 45 45 .5 40 R ´i 35 - 30 - 25 - : . * 1 a N — "3 C Q. O s 20 - 15 - 10- 5 - 0 **««-* A 1 a N — "3 C Q. O s 20 - 15 - 10- 5 - 0 111111 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 Prsni promjer - D.b.h. (cm) Grafikon 5. Izjednačenje vremena prijelaza za jelu u odjelu 56a, G. j. "Zapadni Papuk II" Graph 5 The equalising of the transition time for beech in forest compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima prikazanje u Tablici 3., a utvrđenje tako daje razlika broja stabala višeg i nižeg debljinskog stupnja bukve i jele pomnožena s pripadajućim volumenom lokalne tarife. Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima i ukupno za bukvu i jelu na polovici ophodnjice (5 godina) određenje tako daje prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima podijeljen s pripadajućim vremenom prijelaza i pomnožen s 5 (brojem godina na polovici ophodnjice od 10 godina). U Tablici 3. vidljivo je daje ukupni prijelaz volumena za bukvu na polovici ophodnjice 43,81 mVha, a za jelu 47,36 mVha. U Tablici 3. prikazan je za bukvu i jelu volumen i broj stabala prije i poslije sječe po debljinskim stupnjevima i ukupno u polovici ophodnjice. Ako se normali za bukvu doda prijelaz volumena po hektaru za polovicu ophodnje, volumen bukve prije sječe iznosit će 329,52 mVha, a poslije sječe 241,91 m3/ha. Istim postupkom određeni su volumen jele po hektaru, prije sječe 427,70 mVha, poslije sječe 332,97 mVha, te ukupan prijelaz volumena za ophodnjicu (10 godina) 94,70 mVha. Tablica 3.a, u kojoj su prikazni normala broja stabala, prijelaz volumena i normala volumena za mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele omjera smjese 53 % bukve i 47 % jele, izvedena je iz podataka Tablice 3. Normala broja stabala u konkretnoj prebornoj mješovitoj sastojini omjera smjese 53 % bukve i 47 % jele je 500, normala volumena 330,18 mVha, a prijelaz volumena na polovici ophodnje 45,18 mVha. Volumen prije sječe utvrđen je na 375,94 mVha, poslije sječe 284,43 mVha, a ukupan prijelaz volumena za ophodnjicu (10 godina) 91,50 mVha. POSTOTAK VOLUMNOG TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA BUKVE I JELE The percent of anually curent volume increase of beech and silver fir Postotak tečajnog godišnjeg volumnog prirasta određenje za bukvu i jelu na temelju istih izvrtaka koji su korišteni za određivanje vremena prijelaza (T) po formuli: Pi, = ((1000/(d-5))* l/T Utvrđeni postoci volumnog godišnjeg prirasta po debljinskim stupnjevma za bukvu i jelu izjednačeni su logaritamskim funkcijama: p,, = 7,525- 2,996 logd, za bukvu, (27) p,, = 5,955- 2,235 logd, za jelu (28) Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta po debljinskim stupnjevima za bukvu i jelu prikazan je u Tablici 4. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta za jelu prikazanje na Grafikonu 6. 398 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMAl.A ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE Šumarski list br. 7 8. CXXVI1 (2003), 389-402 Tablica 4. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta bukve i jele, te ukupni volumni tečajni godišnji prirast u mješovitoj prebornoj sastojini, odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II" Table 4 The percent ofanually curent volume increase of beech and silver fir, and total anually volume curent increament in mixed selection forest, comprtment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II" bukva (beech) jela (fir) (bukva 53%+ jela 47%) d Pi V Pi AN * v/T Pi V Pi AV* v/T Pi AN * v/T cm % m3 m3 m3/ha % m3 m3 m3/ha m3 m´/ha 12.5 4.24 12.75 0.54 0.14 3.50 14.23 0.50 0.11 0.52 0.13 17.5 3.80 23.36 0.89 0.32 3.18 26.43 0.84 0.26 0.87 0.29 22.5 3.47 31.78 1.10 0.56 2.93 36.65 1.07 0.45 1.09 0.51 27.5 3.21 35.81 1.15 0.73 2.74 45.27 1.24 0.64 1.19 0.69 32.5 3.00 36.99 1.11 0.84 2.58 47.08 1.21 0.8 1.16 0.82 37.5 2.81 35.99 1.01 0.94 2.44 47.33 1.15 0.85 1.08 0.90 42.5 2.65 33.06 0.87 1.00 2.32 46.85 1.08 1.05 0.97 1.02 47.5 2.50 28.59 0.72 0.86 2.21 42.28 0.93 0.83 0.82 0.85 52.5 2.37 25.21 0.60 0.78 2.11 40.09 0.85 1.12 0.71 0.94 57.5 2.25 22.17 0.50 2.59 2.02 33.67 0.68 3.37 0.58 2.96 I 285.71 8.49 8.76 379.88 9.56 9.48 8.99 9.10 Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta jele, odjel 56a p= 5,955 -2,235 log d ^ 6,5 ^ 6,5 SS ^> « 5 5- SJ s; ^ 4,5 - s; ?j 5 3 5- 1 1 2,5 - s- : : ^-—4-*-_ Q. —1—r * _ B 1>S - o i —— . o »-< 0,5 »-< 0,5 1 ´ i i r F i i ( ) 10 20 30 40 50 60 70 80 Prsni promjer - D.b.h. (cm) 90 Grafikon 6. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta jele u odjelu 56a, G. j. "Zapadni Papuk II´ Graph 6 The percent ofanually curent percent increase of silver fir in compartment 56a,M. u. "Zapadni Papuk 11" Koeficijent korelacije postotka volumnog tečajnog godišnjeg prirasta za bukvu je 0,65 (R2), a za jelu 0,48 (R2). U Tablici 4. prikazanje i apsolutni volumni tečajni godišnji prirast po debljinskim stupnjevima i ukupno za normale bukve i jele, te uspoređen s prijelazom volumena do sjecne zrelosti 60 cm (njemački debljinski stupanj 57,5 cm). Za mješovitu sastojinu bukve i jele utvrđenje ukupni volumni tečajni godišnji prirast 8,99 mVha, odnosno za ophodnjicu od 10 godina 89,90 mVha. Prijelaz volumnog priraštaje gotovo istovjetan navedenom godišnjem prirastu, to jest 9,10 mVha. Za uravnoteženu prebornu sastojinu moguće je odrediti sječivi etat u količini volumnog tečajnog periodičnog prirasta, što bi u konkretnom slučaju bilo oko90mVna. 399 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402 RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Utvrđene normale za bukvu i jelu te mješovitu nor- malu za prebomu sastojinu bukve i jele razlikuju se od određenih normala u Osnovi gospodarenja Gospodarske jedinice "Zapadni Papuk II". Normala u Osnovi gospodarenja određena je na temelju Sussmel-ovih i Co- llette-ovih korelacija, uz odabranu dominantnu visinu bukve i jele, 33 m i tarifni niz III. Šurićevog boniteta za sječnu zrelost 60 cm. Za sve preborne mješovite sastojine bukve i jele određena je ista normala 321 mVha. Budući da se normale utvrđuju za konkretne mješovite preborne sastojine bukve i jele kojima se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao jednodobnim regularnim sastojinama i u kojima se obnova provodila po načelima oplodne sječe, to je potrebno uvažiti sljedeće: 1. Za određivanje dominantnih visina bukve i jele odabrati dozrijevajuće i zrele sastojine u kojima će se moći utvrditi relevantan srednji prsni promjer (ds) sa standardnom devijacijom (o), te pomoću izjednačene visinske krivulje definirati dominantnu visinu (hdom), koja se nalazi u debljinskom stupnju ddom = ds + a. Na dominantnu visinu znatno utječe prethodno gospodarenje sastojinom, kao i horizontalna struktura sastojine. 2. Pomoću utvrđenih dominantnih visina za bukvu i jelu, te Sussmel-ovih i Collette-ovih korelacija, utvrdi se temeljnica (G), Liocourtov geometrijski koeficijent progresije (q) i dimenzija fiziološke zrelosti (dmax). Normalni broj stabala po debljinskim stupnjevima i ukupno po hektaru utvrdi se svođenjem broja stabala i temeljnice na definiranu sječnu zrelost (ds:) 60 cm prsnog promjera. Navedenim postupkom svođenja na sječnu zrelost povećava se broj stabala po hektaru za istu temeljnicu, ali se smanjuje srednji prsni promjer i srednji volumen stabla, te u konkretnom slučaju utvrđivanja normla za bukvu iznosi 0,62 m3, a za jelu 0,69 m\ Srednji volumen stabla bukve u konkretnoj sastojini je 0,90 m3, a jele 1,87 m3. Utvrđenom normalom za mješovitu sastojinu bukve i jele promijenila se horizontalna struktura sastojine u odnosu na konkretnu, to jest distribucija prsnih promjera, te srednji prsni promjer za bukvu iznosi 22,09 cm, a za jelu 23,86 cm. Međutim, vertikalna struktura sastojine, odnosno visinska krivulja ostaje ista (izjednačena po funkciji Mihajlova), kao i dominantne visine po kojima su određene temeljnice (G), dimenzije fiziološke zrelosti i Liocourtovi koeficijenti geometrijske progresije za bukvu i jelu. Ako bi se konkretnom sastojinom prethodno gospodarilo kao mješovitom normalnom, uravnoteženom prebornom sastojinom, ne bi se za utvrđivanje dominantnih visina mogla primijeniti "švedska metoda" za ddom = ds + G, nego npr. Weise-ova metoda. 400 - Discusion and conclusions 3. Na normalu volumena bukve i jele, te mješovitu nor- malu bukve i jele, osim omjera smjese i dominantnih visina, znatno utječu tarifni niz, koji je za konkretnu sastojinu utvrđen kao lokalni tarifni niz pomoću Špi- rančevog dvoulaznog volumnog niza za bukvu i jelu i visina izjednačenih po funkciji Mihajlova. Utvrđeni lokalni volumni nizovi (lokalne tarife) znatno se razlikuju od Šurićevog tarifnog niza za III. bonitet bukve i jele primijenjenog u Osnovi gospodarenja. Lokalni tarifni nizovi približni su Šuri- ćevim tarifnim nizovima za II. bonitet bukve i II. bonitetjele. Primjenom lokalnog tarifnog niza na konkretni broj stabala po hektaru u odjelu 56a, kojih je iznad sje- čive zrelosti (60 cm) 8 više za bukvu, odnosno 55,13 mVha, te 17 više za jelu, odnosno 96,53 mVha. Dakle, u konkretnom odjelu ima 151,66 mVha iznad sječive zrelosti, s promjerom 60 cm, što bi trebalo prema stanišnim uvjetima i prostornom rasporedu posjeći s ciljem prevođenja jednodobne mješovite sastojine u mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele. Iako je za obračun mješovite normale bukve i jele u konkretnoj sastojini primijenjen lokalni tarifni niz blizak II. normali po Šuriću, utvrđena mješovita normala 330,18 mVha neznatno se razlikuje od postavljene normale za sve mješovite sastojine bukve i jele 321,00 mVha u Osnovi gospodarenja. 4. Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima ovisi o vremenu prijelaza, koje je relativno dugo za bukvu i jelu do debljinskog stupnja 22,5 cm. Utvrđeni godišnji tečajni volumni prirast za mješovitu normalu bukve i jele 330,18 mVha iznosi 8,99 mVha, što je gotovo istovjetno prijelazu volumena 9,10 m3/ha. Za utvrđenu mješovitu normalu preborne sastojine bukve (53 %) i jele (47 %) može se zaključiti kako je uravnotežena, te se može odrediti sječivi etat za ophodnjicu (10 godina) jednak periodičnom tečajnom prirastu, oko 90 mVha. 5. Utvrđivanje mješovite normale za prebornu sastojinu bukve i jele približno jednakog omjera smjese (50 %), odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II", primjenom "švedske metode" za određivanje dominantnih visina i Sussmel-Collette-ovih korelacija, uz primjenu lokalnog tarifnog niza, jedan je od modela kojima se mogu utvrditi mješovite normale za preborne sastojine u panonskim bukovo-jelovim šumama, kojim se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao jednodobnim. Za utvrđenu mješovitu normalu za prebornu sastojinu bukve i jele 330 mVha, s peridičnim vo- lumnim tečajnim prirastom i prijelazom volumena |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 71 <-- 71 --> PDF |
J. Zelić, B. Puaća: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 389-402 od 90 mVha može se prihvatiti daje uravnotežena te vertikalne strukture postići optimalni volumni prida će se na istoj jediničnoj površini s normalnim rast i obnova sastojine, brojem stabala i normalnom temeljnicom, stalne LITERATURA: - References Božić, M, J. Čavlović, 2001: Odnos dominantne Naj virt, Ž., B. Puača, 1996: Osnova gospodarenja visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drv- (1996. - 2005.), Gospodarska jedinica "Zapadni ne zalihe u prebornim sastojinama. Šum. list br. Papuk II". Požega. 1-2: 9-18, Zagreb. Pranj ić, A.,N. Lukić, 1997: Izmjera šuma. Sveuči- K1 e p a c, D., 1991: Novi sistem uređivanja prebornih liste u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hr- špiranec, M., 1975: Drvnogromadne tablice. Rad. vatske, Zagreb. šumar, inst, 262 str., Jastrebarsko. Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća špiranec, M, 1976: Tablice drvnih masa jele i smre- i sastojina. Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. ke Broj 29, Rad. Šumar, inst., 119 str., Jastre- Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod barsko. Znanje, Zagreb. Meštrović, Š., G. Fabijanić, 1995: Priručnik za uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske, Zagreb. SUMMARY: In the past, mixed stands of beech and fir on Papuk (Abieti- Fagetum panonicum Rauš 1969), were managed as regular high stands, while natural regeneration was done with the shelterwood cutting method. Biological and ecological properties of beech and fir indicate the possibility of selection management. Such stands are ecologically more stable and better capable of utilising soil and climatic characteristics. The high ecological stability and biological properties of beech and fir selections stands result in an optimal production of stem wood and in balanced management. Of all biometrical management characteristics, the following are of utmost importance: dominant tree heights, tariff series, crop maturity dimension and current annual stand increment. Compartment 56a, Management Unit "Zapadni Papuk II" covering an area of 15.10 ha, with a species mix of 53 % of beech and 47 % of fir was taken as an example of management with a mixed stand of beech and fir on Papuk. The distribution of beech and fir trees by hectare and diameter classes is shown in Table 1 and Graph 1. The dominant heights of mixed stand of beech and fir were defined using the "Swedish method" for mean breast diameters increased for standard deviation (ddom = ds + a). The crop maturity dimension was determined for 60 cm of breast diameter (German diameter degree 57.5 cm). The mean breast diameter of beech in a stand is 29.97 cm with standard deviation of 16.10 cm, while that of fir is 42.65 with standard deviation of 17.87. The stand height curves of beech and fir in Compartment 56a were equalised with exponential functions (Graph 2, a): h = 38,6264 e - l4´"56´d + 1,3, for beech h= 37,2016e 1W"° d+ 1,3, for silver fir 401 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 72 <-- 72 --> PDF |
.1. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003). 389-402 The geometric progression coefficient (q) of the number of trees from lower to higher diameter degrees is higher than 1 (q > I) and is called Liocourt´s progression coefficient. In the given mixed stand of beech and fir the geometric progression coefficient for beech was 1.4693 according to Collet and that for fir was 1.3651 according to Susmel. The normal tree number (N), the normal basal area (G) and the normal volume (V) per hectare were calculated using the stated geometric progression coefficients (q) for beech and fir (Table 2). The dominant height (hdom)for beech is 29.60 m and for fir 31.12 m. Normal tree number series for beech and fir in Compartment 56a were calculated using Mayer s function of tree number density per hectare: N = 385,2748 e °-76,5i,for beech ... 460 trees N = 334,4691 e °-6244d, for silverfir ... 546 trees The tariff volume series were constructed according to Spiranec s functions for beech and fir volume and Mihajlov s height curves: v = 0,00003468 d2024425 h u,i22,2,for beech v = 0,00005015 d IS77477 h umm\ for silver fir Local tariffs are given in Tables 3, 3a and Graph 3. The normal model for beech was determined at 285.72 m3/ha and for fir at 380.33 m3/ha. The normal model for a mixed stand of beech (53 %) and fir (47 %) was determined at 330.18 m3/ha (Table 3, 3a, Graph 4). The transition time for a mixed stand of beech and fir was determined on the basis of breast diameter, which decreases with an increase in breast diameter. The transition time for the stand in Compartment 56a was equalised with exponential functions: T = 2,3789 d °-82´8, for beech T = 2,4922 d ,mm,for silver fit- Equalised transition times for beech and fir in Compartment 56a, MU "Zapadni Papuk II", are given in Graph 5. The percentage of current annual volume increment for beech and fir was equalised with functions: Pi = 7,525 - 2,996 log A, for beech, p, = 5,955 - 2,235 log d, for silver fir Equalised percentage of current annual fir increment is given in Graph 6. A cutting cycle (10 years) of 90.00 m3/ha can be calculated on the basis of the normal model for a mixed stand of beech and fir of 330.18 m3/ha, current volume transition of 91.10 m3/ha and current volume stand increment (10 years) of 89.90 m3/ha. (Table 4) The difference between the normal volume per hectare before cutting (M) and after cutting (m) is determined on the basis of a 10-year increment or volume transition and is equal to the felling cycle (E = M - m). Key words: Mean breast diameter, dominant height, Swedish method, normal model, Liocourt´s distribution, tariffs, transition time, annual volume transition, 10-year volume increment, normal stand volume before and after cutting per hectare. 402 |