DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
J. Ištvanić: P1LANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 Tablica 6. Prosječno kvantitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve I, II. i III. klase tračnim pilama trupčarama tehnikama piljenja prizmiranjem i kružno (Zubčević 1983) Table 6 Average quantity and value yield of Is´, 2"J and 3rd grade beech logs of cant and round sawing with log band saw (Zubčević 1983) Kvantitativno i vrijednosno iskorištenje obzirom na način piljenja i duljinu trupca Promj. trupca Klasa /Quantity and value yield in ´elation to the log machininig methods and length of log/ Promj. trupca Klasa Prizmiranje /Cant sawing/ Kružno piljenje /Round sawing / Promj. trupca Klasa Kv antitativno iskorištenje [%] Vrijednosno Kvantitativno iskorištenje [%] Vrijednosno /Diam. /Grade/ obzirom na duljinu trupaca [m] iskorištenje obzirom na dulljina trupaca [m] iskorištenje of log/ /Quantity yield in relation to the /Value yield/ /Quantity yield in relation to the /Value yield/ length of log/ [koef.] length of log/ [koef] 2 3 4 5 2-5 [koef.] 2 3 4 5 2-5 [koef] 1 58,46 67,70 63,07 52,30 60,38 0,426 59,23 60,77 57,70 63,84 60,38 0,417 34 - 35 11 53,84 55,00 53,07 55,38 54,32 0,386 55,38 59,31 51,54 59,23 56,36 0,389 III 47,69 47,31 43,07 45,38 45,86 0,366 53,07 52,31 46,92 49,61 50,47 0,372 1 61,92 63,84 69,23 68,07 65,76 0,427 61,54 66,15 67,69 64,61 64,99 0,423 44-45 II 57,69 55,38 58,46 52,31 55,96 0,391 56,92 56,54 61,15 53,84 57,11 0,403 111 46,92 52,69 51.54 50,76 50,47 0,373 54,61 51,54 52.69 52,21 52,76 0,387 I 57,69 59,23 57,69 58,20 0,424 53,84 56,92 58.84 56,53 0,418 54-55 II 48,46 51,54 56,92 52,30 0,385 50,76 56,92 59,23 55,63 0,392 III 33,84 39,61 43.07 38,84 0,369 38,46 41,92 46,15 42,17 0,373 Tablica 7. Struktura kvantitativnog iskorištenja bukovih trupaca i piljenica iz stabala starosti 80 i 140 godina (Krutel 1983) Table 7 Quantity yield of beech boards and logs from the tree 80 and 140 year old (Krutel 1983) Iskorištenje obzirom na /Yield from/ Životna dob stabla iz kojeg su izrađeni trupci /Age of tree/ [godina /year/] Struktura kvantitativnog iskorištenje obzirom na vrstu pilanskih proizvoda /Yield structure in relation to the type of sawmill products/ [%] Iskorištenje obzirom na /Yield from/ Životna dob stabla iz kojeg su izrađeni trupci /Age of tree/ [godina /year/] Drvni elementi /Dimension stocks/ Samice /Unedged high quality boards/ Popruge /Floorings/ Ostalo /Other/ X Piljenice /Boards/ 80 140 32,2 17,7 8,2 8,7 24,1 14,4 2,1 3,2 66,6 44,0 Trupce /Logs/ 80 140 23,6 13,5 6,0 6,6 17,7 11,1 1,5 2,4 48,8 33,5 skih proizvoda izrađenih iz bukovih trupaca opadala s povećanjem vijeka života stabla iznad 80 godina. Rezultati istraživanja (Gotycz i Hruzik 1996) pokazali su da je vrijednosno iskorištenje ukoliko se razmatraju samo elemenati teksture blistače za 3 do 8 % veće prilikom primarnog piljenja izvedenog kružnim načinom paralelno s izvodnicama trupca. Ovo iskorištenje ima tendenciju rasta porastom promjera. Sveukupno gledano vrijednost elemenata je ipak veća uobičajenim načinom kružnog piljenja paralelno s osi trupca, no razlike su vrlo male i imaju težnju ka izjednačenju porastom promjera. Škaljić (2002) je istraživao utjecaj rasprostiranja neprave srži po duljini trupca te njen značaj na kvantitativno iskorištenje torusa (čiste bjeljike) trupca ovisno o načinu simuliranog piljenja. Utvrdio je da na uzorku koji je istraživao postoji značajna razlika između promjera neprave srži na tanjem kraju trupca i na polovici duljine, dok ne postoji značajna razlika promjera neprave srži na debljem kraju trupca i na polovici duljine. S porastom promjera trupaca rastao i porast promjera neprave srži kako na tanjem tako i na debljem kraju trupca. Kod simuliranog raspiljivanja trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku trupca piljenje u cijelo dalo je najveće iskorištenje torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u cijelo daje najveće iskorištenje su pritom iznosile od 10 % za trupce promjera 40 cm, do 50 % za trupce promjera 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 40% za trupce promjera 40 cm do 60 % za trupce promjera 70 cm. Za slučajeve većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji je kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 50% za trupce promjera 40 cm, do 70% za trupce promjera 70 cm. Istraživanja iskorištenja pri pilanskoj obradbi tanke bukove oblovine promjera 16 - 20 cm i 21 - 24 cm (Brežnjak i dr. 1978) pokazala su da iskorištenje pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iznosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu 71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradbi tanke bukove ob- 384 |