DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 53     <-- 53 -->        PDF

J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fogus sylvatica L.) U HRVATSKOJ


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387


štenje bukovih trupaca jako opada s pojavom grešaka u
srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti
trupaca. Na kvantitativno iskorištenje bukovih piljeni-


ca pri njihovoj obradbi u drvne elemente najviše pak
utječe veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost
od relativno manjeg značenja.


Tablica 4. Utjecaj karakterističnih grešaka bukovih trupaca na kvalitativnu strukturu ispiljenih piljenica
Table 4 Influence of characteristic faults of beech logs on the grade of produced boards (Palovič 1973)


Karkteristika bukove pilanske sirovine
/Characteristic log faults/


Struktura ispiljenih piljenica obzirom na njihovu klasu kakvoće
/Structure of board in relation to the quality of the produced boards/ [%]


Karkteristika bukove pilanske sirovine
/Characteristic log faults/


A


I


11


III


I


Bez neprave srži /Without fault heart/


7,71


18,98


48.33


24.98


100


S malom nepravom srži /With small fault heart/


7,42


15,33


45,63


31,62


100


S velikom nepravom srži /With big fault heart/


4,49


13,38


22,61


59,52


100


Bez kvrga /Without knots/


9,33


19,09


45,70


25,88


100


S kvrgama /With knots/


5,15


14,04


41,54


39,27


100


Bez zakrivljenosti /Without crook)


7,87


17,56


43,5 1


31,06


100


Sa zakrivljenošću /With crook/


6.45


13,51


44,38


35,66


100



Gregić je (1979) utvrdio da se pilanskom obradbom
bukovih trupaca III. klase radijalnim načinom raspirivanja
prizama postižu bolji učinci nego uobičaje


nim tangencijalnim načinom, što se posebno ogleda u
većem vrijednosnom iskorištenju pri radijalnom raspi-
ljivanju prizama (tbl. 5).


Tablica 5. Prosječno kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve III. klase


radijalnim i tangentnim načinom prizmiranja (Gregić 1979)
Table 5 Average quantity, quality and value yield of 3rd grade beech logs of common (tangential) and radial cant sawing


(Gregić 1979)


Promjer trupaca


/Diameter of log/


[cm]


Iskorištenja
/Type of yield/


Iskorištenja obzirom na mjesto i primjenjeni način piljenja


/Yields in relation to the parts of sawmilling plant and


log machininig methods/


Promjer trupaca


/Diameter of log/


[cm]


Iskorištenja
/Type of yield/


Primarna pilana
/Primary sawmill/


Doradna pilana
/Secondary sawmill/


Konačni asortiman
/Total/


Promjer trupaca


/Diameter of log/


[cm]


Iskorištenja
/Type of yield/


Tangenti
/tangential/


Radijalni


/radial/


Tangenti
/tangential/


Radijalni


/radial/


Tangenti
/tangential/


Radijalni


/radial/


34-39


Kvantitativno /Quantity/ [%]


Kvalitativno /Quality/ [koef]


Vrijadnosno /Value/ |koef.J


68,99
0,451
0,310


71,61
0,461
0,232


51,11
1,221
0,623


51,74
1,268
0,656


43,04
0,932
0,401


39,80
1,162
0,462


40-45


Kvantitativno /Quantity/ [%]
Kvalitativno /Quality/ [koef]
Vrijadnosno /Value/ [koef]


70,00
0,443
0,310


73,36
0,465
0.339


58,07
1,302
0,756


51,29
1,323
0,679


49,43
0,927
0,458


42,56
1,135
0,483


46-50


Kvantitativno /Quantity/ [%]


Kvalitativno /Quality/ [koef]


Vrijadnosno Value/ |koef.|


68,66
0,467
0,323


69,80
0,473
0.330


53,54
1,203
0,644


58,89
1,303


0,767


48,43
0,833
0,403


50,53
0,942
0,476


50-54


Kvantitativno /Quantity/ [%]


Kvalitativno /Quality/ [koef]


Vrijadnosno /Value/ [koef]


65,85
0,451
0,298


73,94
0,444
0.329


57,61
1,282
0,739


51,77
1,368
0,708


48,32
0,858
0,414


46,60


1,014
0,473



Zubčević je u istraživanju (1972 i 1983) razmatrao
odnose iskorištenja bukovih trupaca I, II, i III.
klase promjera preko 34 cm prilikom njihova raspirivanja
na tračnim pilama prizmiranj em i kružno u oba
slučaja paralelno s osi i plastom trupca. Utvrdio je daje
kvantitativno iskorištenje za trupce I. i II. klase bilo
najveće kada su raspiljivani prizmiranjem paralelno s
osi. Kod trupaca III. klase najveće kvantitativno iskorištenje
je dalo kružno piljenje paralelno s osi trupca.
Vrijednosno iskorištenje za I. klasu trupaca bilo je najveće
kada su trupci raspiljeni paralelno sa osi. Trupci


II. klase dali su najveće iskorištenje kada su raspiljeni
kružnim piljenjem paralelno sa plaštem trupca. III. klasa
trupaca dala je najbolje rezultate kada su trupci raspiljeni
prizmiranjem paralelno s plaštem trupca. Općenito
gledano bukovi trupci s nepravom srži I. klase promjera
preko 34 cm, daju veće vrijednosno iskorištenje
ako se na tračnim pilama trupčarama prerađuju prizmiranjem.
Trupci II. i III. klase daju pak veće iskorištenje
uz kružno piljenje (tbl. 6).


Rezultati istraživanja (Krute 1 1983) prikazani u
tablici 7, pokazali su daje i kvantiteta i kakvoća pilan-


383