DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fogus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 štenje bukovih trupaca jako opada s pojavom grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti trupaca. Na kvantitativno iskorištenje bukovih piljeni- ca pri njihovoj obradbi u drvne elemente najviše pak utječe veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost od relativno manjeg značenja. Tablica 4. Utjecaj karakterističnih grešaka bukovih trupaca na kvalitativnu strukturu ispiljenih piljenica Table 4 Influence of characteristic faults of beech logs on the grade of produced boards (Palovič 1973) Karkteristika bukove pilanske sirovine /Characteristic log faults/ Struktura ispiljenih piljenica obzirom na njihovu klasu kakvoće /Structure of board in relation to the quality of the produced boards/ [%] Karkteristika bukove pilanske sirovine /Characteristic log faults/ A I 11 III I Bez neprave srži /Without fault heart/ 7,71 18,98 48.33 24.98 100 S malom nepravom srži /With small fault heart/ 7,42 15,33 45,63 31,62 100 S velikom nepravom srži /With big fault heart/ 4,49 13,38 22,61 59,52 100 Bez kvrga /Without knots/ 9,33 19,09 45,70 25,88 100 S kvrgama /With knots/ 5,15 14,04 41,54 39,27 100 Bez zakrivljenosti /Without crook) 7,87 17,56 43,5 1 31,06 100 Sa zakrivljenošću /With crook/ 6.45 13,51 44,38 35,66 100 Gregić je (1979) utvrdio da se pilanskom obradbom bukovih trupaca III. klase radijalnim načinom raspirivanja prizama postižu bolji učinci nego uobičaje nim tangencijalnim načinom, što se posebno ogleda u većem vrijednosnom iskorištenju pri radijalnom raspi- ljivanju prizama (tbl. 5). Tablica 5. Prosječno kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve III. klase radijalnim i tangentnim načinom prizmiranja (Gregić 1979) Table 5 Average quantity, quality and value yield of 3rd grade beech logs of common (tangential) and radial cant sawing (Gregić 1979) Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Iskorištenja obzirom na mjesto i primjenjeni način piljenja /Yields in relation to the parts of sawmilling plant and log machininig methods/ Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Primarna pilana /Primary sawmill/ Doradna pilana /Secondary sawmill/ Konačni asortiman /Total/ Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ 34-39 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ |koef.J 68,99 0,451 0,310 71,61 0,461 0,232 51,11 1,221 0,623 51,74 1,268 0,656 43,04 0,932 0,401 39,80 1,162 0,462 40-45 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ [koef] 70,00 0,443 0,310 73,36 0,465 0.339 58,07 1,302 0,756 51,29 1,323 0,679 49,43 0,927 0,458 42,56 1,135 0,483 46-50 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno Value/ |koef.| 68,66 0,467 0,323 69,80 0,473 0.330 53,54 1,203 0,644 58,89 1,303 0,767 48,43 0,833 0,403 50,53 0,942 0,476 50-54 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ [koef] 65,85 0,451 0,298 73,94 0,444 0.329 57,61 1,282 0,739 51,77 1,368 0,708 48,32 0,858 0,414 46,60 1,014 0,473 Zubčević je u istraživanju (1972 i 1983) razmatrao odnose iskorištenja bukovih trupaca I, II, i III. klase promjera preko 34 cm prilikom njihova raspirivanja na tračnim pilama prizmiranj em i kružno u oba slučaja paralelno s osi i plastom trupca. Utvrdio je daje kvantitativno iskorištenje za trupce I. i II. klase bilo najveće kada su raspiljivani prizmiranjem paralelno s osi. Kod trupaca III. klase najveće kvantitativno iskorištenje je dalo kružno piljenje paralelno s osi trupca. Vrijednosno iskorištenje za I. klasu trupaca bilo je najveće kada su trupci raspiljeni paralelno sa osi. Trupci II. klase dali su najveće iskorištenje kada su raspiljeni kružnim piljenjem paralelno sa plaštem trupca. III. klasa trupaca dala je najbolje rezultate kada su trupci raspiljeni prizmiranjem paralelno s plaštem trupca. Općenito gledano bukovi trupci s nepravom srži I. klase promjera preko 34 cm, daju veće vrijednosno iskorištenje ako se na tračnim pilama trupčarama prerađuju prizmiranjem. Trupci II. i III. klase daju pak veće iskorištenje uz kružno piljenje (tbl. 6). Rezultati istraživanja (Krute 1 1983) prikazani u tablici 7, pokazali su daje i kvantiteta i kakvoća pilan- 383 |