DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINALSCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003). 335-346


UDK 630* 462 (001)


OSTECIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA


ZGLOBNIM TRAKTOROM TIMBERJACK 240C


U PREBORNIM SASTOJINAMA


DAMAGING TREES IN TIMBER SKIDDING BY


TIMBERJACK 240C IN SELECTION


FOREST STANDS


Anton SABO*


SAŽETAK: U članku su prikazani rezultati istraživanja oštećivanja dube-
ćih stabala u dva odsjeka pri privlačenju jelove oblovine iz prebornih sastoji-
na traktorom Timberjack 240C, opremljenim dvobubanjskim vitlom tipa
Konrad Adler HY 16. Prvi odsjek pripada ekološko-gospodarskom tipu
(EGT) I - C - 11, koji zauzima 8 % od ukupne površine šuma Uprave šuma
Delnice, a drugi s 23 % površinskim udjelom pripada EGT-u I-C- 10b.


Obilježja oštećenih stabala prikazana su: veličinom oštećenja kore, lokacijom
oštećenog stabla u sastojini, mjestom oštećenja, vrstom oštećenja,
uzrokom oštećenja, gospodarskim značajem i stanjem oštećenog stabla.
Intenzitet oštećivanja iskazan je kvocijentom brojeva oštećenih i preostalih
stabala u sastojini. Također je izmjerena udaljenost oštećenih stabala od
traktorskog puta, nagib mikroterena oko oštećenog stabla te intenzitet oštećenog
pomlatka i mladika.


Ključne riječi: privlačenje drva, oštećivanje sastojine, ozljede na
stablima, gospodarski značaj oštećenih stabala


1. UVOD - Introduction


Privlačenje drva važan je radni proces u iskorišta- vidjeti mjere za što manje oštećenje sastojine i tla.


vanju šuma ako ga promatramo s gledišta troškova i/ili Valja težiti da se pri obavljanju šumskih radova mini-


s gledišta oštećivanja stabala i tla. Oštećivanje sastoji- miziraju troškovi zaštite sastojine i tla. Martinić


ne i tla pri privlačenju drva predmet su mnogobrojnih (1991) navodi prema Kulušiću (1990) daje poneg-


istraživanja, kao i različitih rasprava u mnogim zemlja- dje procijenjena šteta veća od troškova privlačenja


ma. U cilju smanjenja oštećivanja poduzimaju se mno- drva, a ponegdje čak i veća od vrijednosti pridobive-


ge odgovarajuće mjere. Obavljanje šumskih radova nog drva. Različiti čimbenici utječu na oštećenje sasto-


bez oštećivanja sastojine i tla ne postoji, bez obzira na jine pri šumskim radovima, a najvažniji su: značajke


sprovodenje mnogih mjera zaštite. Postavljeni cilj za terena i sastojine, vrste i značajke tehničkih sredstava,


izvršavanje radnih zadataka treba obuhvaćati i pred- tehnologija i metoda rada te odnos čovjeka prema radu.


2. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Site of research
2.1 Značajke mjesta istraživanja - Characteristics of research sites


Istraživanja su provedena na području Uprave šu- nosi 96 468 ha, drvna zaliha 26 291 543 m3, godišnji


ma Delnice (US DE). Površina šuma toga područja iz- prirast 510 797 m3 i godišnji etat oko 385 658 m\


Primarna otvorenost iznosi 22 mha1, a sekundarna


TT7 TZ—č~li. u , i - A 71 m-ha1. Na području Šumarije Delnice izabrana su


* Mr. se. Anton Sabo, Hrvatske sume d.o.o., r j J


Uprava šuma - podružnica Delnice dva istraživačka obj ekta.


335




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM


Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003), 335-346


2.1.1 Objekt A - Odsjek 31b - Object A - Subcompartment 31b


Objekt A ili odsjek 31b nalazi se u Gospodarskoj jedinici
Delnice, šumskog predjela Doren vrh. Odsjek
31b ima ploštinu 24,59 ha, drvnu zalihu 501,3 m3- ha"1
sa 338 stabala po hektaru. Sastojinu karakteriziraju: dinarska
šuma bukve i jele EGT -1 - C - 11 (Omphalo-
do-Fagetum Marinček i dr. 1992), obrast 0,97, S - ekspozicija,
inklinacija 10° - 25°, nadmorska visina od
770 do 805 m i vrtačasta razvedenost zemljišta.


EGT I-C-ll pokriva 7805,53 ha ili 8 % ukupne
površine šuma UŠ DE. Geološka je podloga vapnenac
i dolomitizirani vapnenci. Najzastupljenije je ilimeri-
zirano tlo i rendzina.


Etat obične jele (Abies Alba Miller) realiziran je
stablimičnom sječom (bolesna /oštećena/ i nekvalitetna
stabla) i grupimičnom sječom (iniciranje prostora
za prirodno pomlađenje). Ukupna drvna zaliha i broj
doznačenih stabala po vrstama drveća za oba objekta
prikazana je na slikama 2 i 4.


Slika 1. Odsjek 31b


Figure 1 Subcompartment 31 b


10-30 31-50 51< 10-30 31-50


Debljinski razred - Diameter class, cm


51 <


Slika 2. Struktura drvne zalihe
Figure 2 Structure of the growing stock


U odjelu je bilo posječeno i izrađeno 421 stablo
jele, bruto obujma drva 1413,48 m3, a srednji obujam
posječenog stabla bio je 3,36 m3. Sječna gustoća iznosila
je 57,05 m3- ha1, odnosno 17 stabala po ha. Srednja
udaljenost privlačenja bila je oko 200 m. Primarna


otvorenost odjela je 39 mha1, a sekundarna 96 m-ha1.
Uzdužni nagib vlaka kretao se od +32 % do -34 %.


Terenska mjerenja provedena su od 3. do 16. svibnja
2000. godine. Snimljeno je 8 traktor-dana ili 143
traktorska turnusa privlačenja drva.


2.1.2 Objekt B - Odsjek 74b - Site B - Subcompartment 74b


Objekat B ili odjel 74b također se nalazi se u Šumariji
Delnice, u gospodarskoj jedinici Delnice, u šumskom
predjelu Gornji Javornik. Odjel ima 12 ha, drvna
zaliha je bila 504 m3 ha"´ odnosno 408 stabala po hektaru.
Sastojina pripada dinarskoj šumi bukve i jele
(Omphalodo-Fagetum Marinček i dr. 1992), ekološko-


-gospodarskom tipu I - C - 10b. Sastojinu karakterizira:
obrast 1,03, ekspozicija SZ, inklinacija 0° - 20°,
nadmorska visina od 690 do 760 m, a zemljište (teren)
također je vrtačaste razvedenosti.


Ekološko-gospodarski tip I - C - 10b pokriva 21 669
ha ili 23 % od ukupne površine UŠ DE. U tom podtipu


336




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 7     <-- 7 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ...


Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 335-346


površinska skeletnost tla oscilira od 25 do 50 %. Kamen
je u obliku niskih i srednje visokih gromada, a djelomično
u manjim i većim komadima. Dominantan tip tla je
smeđe tlo na vapnencu, pretežito plitko, a rjeđe je srednje
duboko.


Etat obične jele realiziranje s manjim grupama stabala
radi oslobađanja kvalitetnog prirodnog pomlatka.


U odjelu je posječeno 212 stabala jele, bruto obujma
drva 839,62 m3 i srednjeg obujma posječenog stabla
od 3,96 m3. Sječna gustoća iznosila je 70 m3 ili 18
stabala po hektaru. Srednja udaljenost privlačenja bila
je 200 m. Otvorenost je šumskim cestama 25 m-ha1, a
traktorskim putovima (vlakama) 112 m ha1. Uzdužni
se nagib traktorskih putova kretao od +8 % do -16 %.


Snimanja i mjerenja obavljena su od 17. svibnja do
8. lipnja 2000. godine. Snimljeno 8 traktor-dana ili 118
traktorskih ciklusa privlačenja drva.


Slika 3. Odsjek 74b
Figure 3 Subcompartment 74b


Šumski zglobni traktor Timberjack 240C namijenjen
je privlačenju drva po traktorskim putovima, vlakama
i šumskom bespuću (po terenu). Vitlo je ugrađeno
na stražnjem kraju te služi za privitlavanje drva od
mjesta sječe do traktora. Masa neopterećenog traktora
je 8 409 kg (58 % - 42 %). Motor je diesel, četveroci-
lindarski, radne zapremine 3 900 cm3, snage 75 kW pri


2 200 okretaja-min ´. Ima spremnik goriva od 113 L. Dimenzije
traktora: dužina 5 258 mm, širina 2 500 mm i
visina 2 961 mm. Najveća brzina kretanja je 25 km h1.
Vitlo je dvobubanjsko, mase 560 kg i vučne sile od 80
do 48 kN. Promjer je vučnog užeta 16 mm, s 50 m
duljine na svakom bubnju.


500


m^m Odsjek 3 lb - Subcompartment 3 lb —r


10-30 31-50 51<


Listače - Broadleaf trees
Četinjače - Coniferes


10-30 31-50 51<


Debljinski razred -Diameter class, cm


Slika 4. Struktura doznake
Figure 4 Structure of marking


3. TRAKTOR TIMBERJACK 240C I NAČIN RADA
Timberjack 240C and its operating features


337




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 8     <-- 8 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ...


Šumarski list br. 7- 8, CXXVII (2003). 335-346


Na početku radnoga dana traktorist je pregledao
traktor i opremu. Vožnjom po traktorskom putu dolazi
do mjesta formiranja prvog tovara. Zauzima položaj,
kopčaš izvlači uže do tovara te ga veže - komad po komad.
Po završetku privitlavanja, tovar se poravnava i
traktor vuče tovar po traktorskom putu do pomoćnog
stovarišta. Na pomoćnom stovarištu traktorista odve-
zuje tovar, namotava uže i uhrpava privučenu oblovi-
nu. Novi traktorski turnus započinje završetkom rado-


Intenzitet oštećenja stabala iskazan je odnosom
oštećenih stabala i preostalih stabala u odsjeku. U tablici
1 dan je pregled oštećenih stabala po objektima i
vrsti drveća. Na objektu A udio oštećenih stabala prema
preostalim stablima iznosi 1,84 % i veći je nego na
objektu B za 0,07 %. Udio oštećenih stabala četinjača


va na pomoćnom stovarištu. Kopčaš nakon formiranog
tovara ostaje u sječini radi pripreme novog tovara. Po
završetku radnog dana traktorista pregleda traktor, čisti
i podmazuje sklopove prema uputama o dnevnom održavanju
traktora.


Na oba objekta radili su: isti traktor, traktorista i
kopčaš. Traktorista i kopčaš su iskusni, dugogodišnji
radnici na privlačenju drva zglobnim traktorom.


na objektu B veći je za 0,43 %, a kod listača manji za
0,49 %. Sabo (2000) istraživanjem oštećenja stabala
pri privlačenju traktorom LKT 81 u sastojinama EGT
I - C - 10b navodi udio od 2,27 % do 2,31%. U tom se
radu, za oštećene četinjače, navodi raspon od 1,18 %
do 1,77 %, a za listače raspon od 3,46 % do 3,63 %.


4. CILJ ISTRAŽIVANJA - Scope of research


Cilj je istraživanja utvrđivanje različitih pokazatelja
oštećenja dubećih stabala pri privlačenju jelove oblovi-
ne iz jelovo-bukovih prebornih sastojina Gorskog kotara.
Pokazatelji oštećenja prikazat će se sljedećim obi


lježjima oštećenih stabala: veličinom oštećenja kore,
lokacijom stabla u sastojini, mjestom oštećenja, vrstom
oštećenja, uzrokom oštećenja, gospodarskim značajem
i stanjem oštećenog stabla.


METODA ISTRAŽIVANJA I OBRADA PODATAKA


Method of research and data analysis


Pri istraživanju oštećenja sastojine istraživači se koriste
različitim metodama. Tom an i ć i dr. 1989. navode
da se oštećenje stabala može utvrditi na tri načina:


- tijekom pojedinih radova,


po završetku pojedine faze rada ili fazno,


nakon obavljenih svih faza rada ili ukupno.


Oštećenje stabala utvrdili smo tijekom privlačenja
drva zglobnim traktorom Timberjack 240C. Prednosti
su tog načina prepoznavanje okolnosti pod kojim su
oštećenja nastala, uočava se odnos radnika prema ošte-
ćivanju. Na temelju tako dobivenih podataka jednostavnije
se može oblikovati način rada sa smanjenim
oštećivanjem. Nedostaci mjerenja in vivo proizlaze iz:
angažiranja većeg broja snimatelja tijekom cijelog radnog
dana, složenosti i zahtjevnosti istodobnog praćenja
traktora i utvrđivanja uzroka nastanka oštećenja, većih
troškova snimanja i mjerenja.


Snimatelji su za svako oštećeno stablo u poseban
obrazac upisivali sljedeće značajke oštećenja: vrstu drveća,
prsni promjer, gospodarsku važnost stabla, prostornu
lokaciju oštećenog stabla, visinu oštećenja od tla,
položaj oštećenja na stablu, mjesto oštećenja, veličinu
oštećenja kore, vrstu oštećenja, uzrok oštećenja i stanje
oštećenog stabla.


Razlike ili jednakosti izračunatih aritmetičkih sredina
ispitivali smo testiranjem nul-hipoteze:
Hg: Xj — x2 = 0, odnosno H0: x, = x2. Da lije apsolutna
vrijednost razlika aritmetičkih sredina uzoraka ( JČ, -x2)
značajna ili slučajna ispitali smo usporedbom izračunate
standardne greške s kritičnom vrijednošću za
95 % vjerojatnosti. Nul-hipotezu (H) prihvaćamo i
smatramo daje razlika slučajna na razini od 5 % signi-


fikantnosti ako je Z <
nul-hipotezu (Č a v a 1


1,96. U protivnom odbacujemo
992).


6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research


Rezultati predstavljaju dio sustavnog istraživanja
pri privlačenju drva šumskim zglobnim traktorom
Timberjack 240C u prebornim šumama Gorskog kotara.
Osim utvrđivanja oštećenja dubećih stabala, utvrđi


vala se i proizvodnost traktora primjenom studija tijeka
rada. Slijede rezultati nastali obradom podataka o oštećenju
dubećih stabala.


6.1. Vrsta drveća oštećenih stabala - Species of damaged trees


338




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 9     <-- 9 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ...


Šumarski list br. 7-8. CXXVI1 (2003). 335-346


Tablica 1. Pregled oštećenih stabala
Table 1 Survey of damaged trees


Objekt - Site


A


B


Vrsta drveća
Tree species


Četinjače
Coniferes


Listače
Broadleaft.


Ukupno
Total


Četinjače
Coniferes


Listače


Broadleaft.


Ukupno
Total


Broj stabala u odjelu


Number of trees in Compartment


3342


4967


8309


2500


2399


4899


Broj posječenih stabala
Number of felled trees


421


421


212


212


Broj preostalih stabala
Number of remaining trees


2921


4967


7888


2288


2399


4687


Broj ozljedenih stabala
Number of damaged trees


50


95


145


49


34


83


Postotni udio prema preostalom
broju stabala, %
Percentual share against the
number of remaining trees, %


1,71


1,91


1,84


2,14


1,42


1,77



6.2. Prsni promjer oštećenih stabala - Breast height diameter of damaged trees


U tablici 2 prikazana su oštećena stabla u odsjeku
31b i 74b po vrstama drveća i prsnom promjeru stabala.
U odsjeku 31b prosječni promjer oštećenog stabla


Tablica 2. Oštećenja stabla prema prsnome promjeru
Table 2 Damaged trees by breast height diameter


iznosio je 33,98 cm, a u odsjeku 74b je 34,54 cm.
Kod četinjača prosječni promjer je 49,62 cm (31b) i
42,76 cm (74b), a kod listača 25,75 cm i 22,71 cm.


Objekt - Site


Vrsta drveća
Tree species


Najveći promjer
Max. diameter


Najmanji promjer
Min. diameter


Prosječni promjer
Average diameter


Objekt - Site


Vrsta drveća
Tree species


cm


A


Četinjače - Conifers


82


12


49,62


A


Listače - Broadleaft.


47


11


25,75


Ukupno - Total


82


11


33,98


B


Četinjače - Conifers


80


15


42,76


B


Listače - Broadleaft.


42


14


22,71


Ukupno


- Total


80


14


34,54



5


O


i-


Listače - Broađleaf trees
Četinjače - Coniferes


12,5 17.5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5


Debljinski stupanj - Thickness degree, cm


Slika 5. Pregled oštećenih stabala po debljinskim stupnjevima, objekt A
Figure 5 Survey of damaged trees by thickness degree, Site A


339




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 10     <-- 10 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 335-346


Najveći broj oštećenih stabala je u debljinskim stupnjevima
12,5 crni 17,5 crnu odsjeku 31b te u 17,5 cm i
22,5 cm na odsjeku 74b.


Na slici 5 danje pregled oštećenih stabala po vrsti i
debljinskim stupnjevima za objekt A, iz kojega vidimo
daje najveći broj oštećenih stabala u debljinskom stup-


Na objektu A najmanja visina ozljeda od tla iznosi
10 cm, a najveća 275 cm te 16 cm i 178 cm na objektu
B. Prosječna visina ozljeda od tla je na objektu A manja
za 12 cm ili 16,0 %. Sabo (2000) istraživanjem utvrđuje


Tablica 3. Pregled visina ozljeda od tla


Table 3 Survey of damage heights from the ground


Pregled veličina ozljeda na stablima prikazan je u
tablici 4. Ukupna veličina ozljeda je na objektu A veća
za 2,4 puta od objekta B. Na objektu A prosječna veličina
ozljede na stablima četinjača 1,7 puta je veća od
prosječne ozljede na stablima listača. Jednaka karakte-


nju 12,5 cm i 17,5 cm. Manja su oštećenja u većim
debljinskim stupnjevima.


Na slici 6 prikazanje broj oštećenih stabala po debljinskim
stupnjevima i vrsti drveća za objekt B, iz koje
se uočava daje najveći broj oštećenih stabala u debljinskim
stupnjevima 17,5 cm i 22,5 cm.


prosječne visine ozljeda privlačenjem drva traktorom
LKT na radilištu Mrkopalj 62 cm i Crnom Lugu 64 cm.
Pregled visina ozljeda od tla prikazanje u tablici 3.


ristika s 40 % razlikom bila je na objektu B. Najveća
veličina ozljede je na objektu A veća za 2020 cm2 ili
62,5 % od objekta B. Krpan (1993) navodi kod hrastovih
stabala prosječnu ploštinu ozljede od 425 cm2 i za
bukvu 327 cm2.


5J


5


O


12,5 17,5 22,5 27.5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5
Debljinski stupanj - Thickness degree, cm


Slika 6. Pregled oštećenih stabala po debljinskim stupnjevima, Objekat B
Figure 6 Survey of damaged trees by thickness degrees, Site B


6.3. Visina ozljeda od tla - Damage height from the ground


Objekt - Site


Vrsta drveća
Tree species


Najveća visina od tla


Max. height


from the ground


Najmanja vtsma od tla


Min. height from


the ground


Prosječna visina od tla
Average height
from the ground


Vrsta drveća
Tree species


cm


A


Četinjače - Conifers
Listače - Broadleaft.


275
167


10
11


64
62


Ukupno - Total


275


10


63


B


Četinjače - Conifers


178


16


80


B


Listače - Broadleaft.


185


18


68


Ukupno - Total


185


16


75



6.4. Veličina ozljeda - Surface of the damage


340




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 11     <-- 11 -->        PDF

A. Sabo: OSTECIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ...


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 335-346


Tablica 4. Pregled ploština ozljeda
Table 4 Survey of damage surfaces


Objekt - Site


Vrsta drveća
Tree species


Ukupna ploština
Total surfaces


Najveća
ploština


Max.
surface


Najmanja
ploština


Min.
surface


Prosječna
ploština
Average
surface


Objekt - Site


Vrsta drveća
Tree species


cm2


%


cm2


A


Četinjače - Conifers


59711


47,8


5250


28


1128


A


Listače - Broadleaft.


65101


52,2


4800


30


671


Ukupno - Total


124812


100,0


5250


28


827


B


Četinjače - Conifers


35785


68,5


3230


72


688


B


Listače - Broadleaft.


16480


31,5


1926


80


485


Ukupno - Total


52265


100,0


3230


72


608



6.5. Broj ozljeda Number of damages


Na objektu A oštećeno je 145 stabala ili svako 57
stablo, a na B objektu 83 stabla ili svako 59 stablo. Na
objektu A oštećeno je više za 62 stabla ili 74,7 % nego
na objektu B. Na objektu A je nastala 151 ozljeda ili
približno jedna (1,04) ozljeda po stablu. Na objektu B


bilo je 87 ozljeda s približno jednom ozljedom (1,05)
po stablu. Na objektu A više od jedne ozljede nastale su
na 5 % ozlijeđenih stabala. Na objektu B više od jedne
ozljede nastalo je na 4 % stabala.


6.6. Mjesto oštećenja - Place of damage


Najveći broj oštećenja bio je na žilištu 91 % (A) i 84
% (B) dok su manje bili oštećivani ostali dijelovi stabla
(korijen, deblo). Vondra i Bogojević (1994) utvr-


Tablica 5. Pregled mjesta oštećenja
Table 5 Survey of place damage


duju da od svih ozljeda na visini do 1 m od tla ima 78 %
ozljeda. U tablici 5 dat je pregled mjesta oštećenja za
objekte A i B.


Objekt
Site


Korijen
Root


Žilište


Root collar


Deblo
Stem


Korijen, žilište.
Root, root collar


Žilište, deblo
Root collar, stem


Ukupno
Total


Objekt
Site


Broj ozljeda -


Number of damages


A


%


2
1,3


137
90,7


7
4,6


2
1,3


3
2,0


151
100,0


B


%


2


2,3


73
83,9


5


5,7


1


1,1


6
6,9


87
100,0


Ukupno - Total


%


4
1,7


210


88,2


12
5,0


3
1,3


9
3,8


238
100,0



6.7. Položaj oštećenog stabla


Traktor se kretao isključivo po traktorskim putovima
i vlakama, pa je uz njih zbog toga broj oštećenih
stabala veći nego u sastojini pri privitlavanju tovara i
uhrpavanju drva na pomoćnom stovarištu. U odsjeku


- Location of damaged trees


31b uz traktorske putove bilo je oštećeno 70 %, u sastojini
28 % i na pomoćnom stovarištu nešto manje od
2 % stabala. U odsjeku 74b bilo je oštećeno 76 % uz
traktorske putove i vlake, a u sastojini 24 % stabala.


6.8. Vrsta oštećenja - Type of damage


Najučestaliji oblik oštećivanja stabala bila je oguljena
kora. U odsjeku 31b od 145 oštećenih stabala na
97 % njih bila je oguljena kora, na 2 % prignječena
kora. Dva su stabla ili nešto više od 1 % bila izvaljena.


U 74b odsjeku na 94 % stabala bila je oguljena kora, na
3 stabla (4 %) prignječena kora, a dva su stabla bila izvaljena
(2 %).


341




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 12     <-- 12 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBN1M TRAKTOROM ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 335-346


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


Objekt A -Site A
m Objekt B - Site B


^


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


/


/


Objekt A -Site A
m Objekt B - Site B


fcc


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


Objekt A -Site A
m Objekt B - Site B


3


5


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


su


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


1


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


1


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


/


/


(U


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


N


O


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


1



CO


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -


1


A A X


120 -
100 -
80 -
60 -
40 -
20 -



Sastojina
Forest stand


Slika 7. Položaj oštećenog stabla
Figure 7 Location of damaged trees


Traktorski put
Strip road


Pomoćno stovarište
Roadside landing


6.9. Uzrok oštećenja - Cause of damage


U tablici 6 dat je pregled uzroka oštećenja, ploština
nastalih oštećenja i visina ozljede od tla. Najveći broj
ozljeda uzrokovan je tovarom 97 % u A i 92 % u B.
Na objektu A najveća srednja ploština ozljede je uzrokovana
traktorom, a na objektu B vučnim uzetom.
Na objektu A najveća srednja visina ozljede od tla
(205 cm) uzrokovana je traktorom, srednja visina
ozljede od 90 cm uzrokovana je vučnim uzetom, a najmanja
tovarom - 60 cm. Na objektu B najveća prosječna
visina od tla uzrokovana je traktorom 120 cm,
vučnim uzetom 119 cm i tovarom 71 cm. Sabo (2000)
navodi srednje visine ozljeda od tla za traktor 73 cm,
vučnim uzetom 111 cm i tovarom 47 cm.


Tablica 6. Pregled uzroka oštećenja prema veličini ozljede
Table 6 Survey of damage causes by damage size


i


Slika 8. Vožnja opterećenog traktora po traktorskom putu
Figure 8 Loaded skidder travel along the trial strip road


Opis ozljede
Descrption of damages


Traktor -


Tractor


Uže-


- Rope


Tovar -


-Load


Ukupno - Total


Opis ozljede
Descrption of damages


31b


74b


31b


74b


31b


74b


31b


74b


Broj ozljede
Number of damages


2


2


2


5


147


80


151


87


Udio, % - Share, %


1,3


2,3


1,3


5,7


97,4


92,0


100,0


100,0


Ukupna ploština, cm2
Total surface, cm2


3308


480


2045


6179


119459


45606


124812


52265


Srednja ploština, cm2
Mean surface, cm2


1654,0


480,0


1022,5


1235,8


812,7


570,1


826,6


607,7


Srednja visina, cm
Mean height, cm


205,0


120,0


90,0


119,4


60,0


71,1


62,8


75,4



342




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 13     <-- 13 -->        PDF

A. Sabo: OŠTECIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 335-346


6.10. Gospodarska važnost oštećenih stabala - Economic importance of damaged trees


Za svako oštećeno stablo ocjenjivala se njegova 30 % korisnih stabala i 24 % beznačajnih stabala. Na
gospodarska važnost (izabrano, korisno i beznačajno). objektu B bilo je 35 % izabranih stabala, 42 % koris-
Na objektu A bilo je oštećeno 46 % izabranih stabala, nih te 23 % beznačajnih stabala.


6.11. Stanje oštećenog stabla - State of damaged trees


Stanje oštećenog stabla utvrđivalo se po sljedećim
kriterijima:


1. Vrlo teško oštećeno - izvaljeno, polomljeno i ploš-
tina oguljotine veća od 501 cm2.


2. Teško oštećeno - prijelomi debljih grana i ploština
oguljotine od 101 cm2 do 500 cm2.


3. Neznatno oštećenje - prijelomi sitnih grana, zgnječena
kora i ploština oguljotina do 100 cm2.


Na objektu A bilo je 53 % vrlo teško oštećenih stabala,
41 % teško oštećenih stabala i 6 % neznatno oštećenih
stabala. Na objektu B bilo je 47 % vrlo teško
oštećenih stabala, 47 % teško oštećenih i 6 % neznatno
oštećenih stabala.


Vrlo teška oštećenja
Very hard damage


Slika 9. Stanje oštećenih stabala
Figure 9 State of damaged trees


Teška oštećenja
Hard damage


Neznatna oštećenja
Minor damage


6.12. Udaljenost oštećenog stabla od traktorskog puta
Distance of damaged trees from strip road


Najveća udaljenost oštećenog stabla od traktorskog B. Prosječna udaljenost iznosila je 7 m (A) i 6 m (B).
puta iznosila je 40 m na objektu A, a 25 m na objektu


6.13. Nagib terena oštećenog stabla - Sloping ground of damaged trees


Pri utvrđivanju oštećenja mjerio se i nagib mikrote- na objektu A te na objektu B prosječni nagib terena je
rena na kojem se nalazilo oštećeno stablo. Prosječni 8 %, a najveći 30 %.
nagib terena oštećenog stabla je 11 %, a najveći 26 %


6.14. Oštećenost pomlatka i mladika - Damaged of seedling and young growth


U tablici 7 dat je pregled oštećenog pomlatka i mladika
za objekt A i B. Na objektu A je više za 2,6 puta
oštećeno pomlatka i mladika do visine 1,3 m i od 1,3 m
do 3 m. Na objektu Bje za 1,2 puta više oštećen pomla


dak i mladik iznad 3 m visine nego na objektu A.
UkupnojenaobjektuAza 1,5 puta više oštećen pomladak
i mladik nego na objektu B.


343




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 14     <-- 14 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ...


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 335-346


Tablica 7. Pregled oštećenog pomladka i mladika


Table 7 Survey of damaged seedling and young growth


Objekt
Site


Vrsta drveća
Tree species


Visina pomlatka i mladika
Height of seedling and young growth


Ukupno
Total


Objekt
Site


Vrsta drveća
Tree species


>1.3m


1.3-3.0m


<3.0m


Ukupno
Total


Objekt
Site


Vrsta drveća
Tree species


Broj - Number


Ukupno
Total


A


Četinjače - Conifers
Listače - Broadleaft.


29
28


3
26


8
34


40
88


Ukupno - Total


57


29


42


128


Postotni udio - Procentual share


44,5


22,7


32,8


100,0


B


Četinjače - Conifers
Listače - Broadleaft.


21
1


7
4


17


33


45


38


Ukupno - Total


22


11


50


83


Postotni udio - Procentual share


26,5


13,3


60,2


100,0



7. ZAKLJUČCI - Conclusions


Pri radovima privlačenja drva nastaju oštećenja
preostalih stabala koja je nemoguće izbjeći. Također
postoje oštećenja koja je moguće izbjeći primjenom
odgovarajućih tehnologija i metoda rada, izborom
sredstava rada, promjenom odnosa radnika i rukovoditelja
prema radu, šumi i oštećivanju sastojina.


Privlačenjem drva bilo je oštećeno 1,84 % (A) i
1,77 % (B) od preostalih stabala ili svako 57 stablo i
svako 59 stablo. Prosječni promjer oštećenog stabla je
34 cm u A i 35 cm u B. Najveći broj oštećenih stabala
nalazi se u debljinskim stupnjevima od 12,5 cm do
22,5 cm. Na objektu A prosječna visina ozljede od tla
manja je za 12 cm ili 16,0 %. Ukupna ploština ozljeda
na objektu A veća je za 2,4 puta od B objekta. Na
objektu A prosječna veličina ozljede na stablima četinjača
1,7 puta je veća od prosječne ozljede na stablima
listača. Na stablima četinjača prosječna ploština ozljede
je veća za 1,7 puta (A) i 1,4 puta (B) nego kod stabala
listača. Na objektu A bilo je 151 ozljeda na 145
stabala, a na objektu B 87 ozljeda na 83 stabla. Najveći
broj oštećenja prema mjestu oštećenja bio je na žilištu
stabla i to 90 % (A) i 85 % (B) dok su ostali dijelovi
manje oštećivani. Približno oko 2/3 oštećenja nastalo
je uz traktorske putove, jer su se traktori u većini kretali
po traktorskim putovima i nisu ulazili u sastojinu radi
formiranja tovara. Najučestalija vrsta oštećenja bila je


oguljena kora na objektu A 97 % i na objektu B 94 %.
Najveći broj ozljeda uzrokovan je tovarom 97 % (A) i
92 % (B). Prosječna visina ozljede od tla uzrokovane
traktorom kreću se od 120 cm do 205 cm, vučnim uzetom
90 cm do 119 cm i tovarom od 60 cm do 71 cm. S
obzirom na gospodarsku važnost pri privlačenju drva,
većinom su oštećivana izabrana i korisna stabla. Teško
i vrlo teško stanje oštećenog stabla iznosilo je 94,48 %
(A) i 93,98 % (B). Prosječna udaljenost oštećenog stabla
od traktorskog puta je na objektu A 7 m i 6 m na
objektu B. Nagib terena oštećenog stabla iznosio je
11 % (A) i 8 % (B). Na objektu A najviše je oštećenja
pomladka i mladika bilo do visine 1,3 m, dok je na
objektu B bilo iznad 3,0 m visine.


Nizom pokazatelja o oštećivanju i ozljedama sastojine,
potvrđena je pretpostavka da su sastojinski i terenski
uvjeti odlučujući čimbenici oštcćivanja, uz jednake
ostale uvjete - tehnologiju i metode, sredstva rada
i izvršitelje rada. Time je dodatno potvrđena potreba
izrade radne klasifikacije sastojina u svrhu modeliranja
standardiziranih dinamičkih mjera i mjerila za vrednovanje
kvalitete obavljenih radova u šumama. Bez tih
rješenja neće biti moguće unaprijediti (ili tek uvesti)
sustav vrednovanja kompleksne djelotvornosti (dobrote)
pridobivanja drva i drugih radnih (proizvodnih)
procesa u šumarstvu.


8. LITERATURA References


Berg, S., (1992): Terrain Classification System For
Forestry Work. Forest Operations Institute
"Skogsarbeten", str. 1-28.


Caval, J., (1992): Statističke metode u privrednim i
društvenim istraživanjima. Rijeka, str. 149-190


Doležal, B., (1984): Štete u šumi izazvane primjenom
mehanizacije. Dokumentacija za tehniku i
tehnologiju u šumarstvu 81 str. 1-47.


Ivanek, F., A. Krivec, (1974): Poškodbe v gozdu
pri sečnji in spravilu lesa. Gozdarski vestnik 10
str. 1-60.


i vanek, F., (1976): Vrednotenje poškodb pri spravilu
lesa v gozdovih na Pohorju. Institut za gozdno in
lesno gospodarstvo pri Biotehničkoj fakulteti,
194 Ljubljana.


344




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 15     <-- 15 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM


Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 335-346


Južnič, B., (1984): Poškodbe pri sečnji in spravilu
lesa v bukovih drogovnjakih. Biotehniška fakulteta,
VTOZD Gozdarstvo, Ljubljana str. 1-75.


Kosir, B., (2000): Primerjava rezultatov modela poškodbe
drevja v sestoju zaradi pridobivanja lesa
in rezultatov terenskih opazovanj. Zbornik goz-
darstva in lesarstva 62, str. 53-86.


Kosir, B., R. Robek, (2000): Značilnosti poškodb
drevja in tal pri redčenju sestojev s tehnologijo
strojne sečnje na primeru delovišča žekanc.
Zbornik gozdarstva in lesarstva 62 str. 87-115.


Krivec, A., (1975): Racionalizacia delovnih proce-
sov v sečnji in izdelavi ter spravljenju lesa od-
visnosti od delovnih pogojev in poškodb. Institut
za gozdno in lesno gospodarstvo pri Bioteh-
niški fakulteti, Ljubljana, 1-60.


Krpan, A., S. Petreš,Ž. Ivanović, (1993): Neke
fizičke štete u sastojini, posljedice i zaštita.
Glasnik za šumske pokuse 4 str. 271-280.


Kulaš, J., (1979): Štete na pomlatku kod izvlačenja
debala clam bunk skidderom Osa 260. Mehanizacija
šumarstva 3, 219-222.


Loffer, H., J., (1991): Klasifikacija terena za šumarstvo.
Mehanizacija šumarstva 16 (1-4): 25-44.


Martinić, I., (1991): Oštećenje sastojine pri obaranju
stabala, izradi i privlačenju drva. Šumarski
list (1-2): 33-47.


Martinić, I., M., Jurišić i T. Hengl, (1999):
Neke ekološke posljedice uporabe strojeva u šumarstvu.
Strojarstvo 41 (3-4): 123-129.


Pes tal, E., (1970): Gozdne škode, kijih pozvročajo
zgibni traktorji in njihovo preprečanje. Gozdar-
ski vestnik 7-8.


Petreš, S., (1986): Štete kod privlačenja drva traktorom
kod oplodne sječe. Diplomski rad, Šumarski
fakultet u Zagrebu, 1-58.


Rebula, E., (1991): Posljedice gradnje vlaka u šumi.
Mehanizacija šumarstva 16 (1-4): 3-10.


Sabo, A., (2000): Oštećivanje drveća pri privlačenju
oblovine traktorom LKT 81 u gorskokotarskim
prebornim sastojinama različite otvorenosti.
Mehanizacija šumarstva 25 (1-2): 9-27.


Sabo, A., (2000): Privlačenje oblog drva zglobnim
traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim
sastojinama različitoga stupnja otvorenosti. Magistarski
rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
str. 1-131.


Serec, T., (1997): Poškodbe v sestoju pri zimski sečnji
in spravilu lesa z zgibnim traktorjem GT -
WOODY. Višješolska diplomska naloga, Ljubljana
str. 1-36.


Tomanić, S., V. Vondra, I. Martinić, (1989)
Oštećenje sastojina pri šumskim radovima. Mehanizacija
šumarstva 14 (3-4): 65-72.


Vondra, V., S. Bogoj ević, (1994): Prinos znanju o
uporabi srednjeg skidera Ecotrac V organizacijskim
i ekonomskim pokazateljima rada, Mehanizacija
šumarstva, 19 (4): 247-258.


Vuletić, D., (1996): Ekonomski gubici na vrijednosti
drva hrasta lužnjaka (Quercus robux L) kao
posljedica ozljeđivanja stabala. Magistarski rad,
Zagreb str. 1-87.


Zdj elar, M., (1989): Utjecaj metoda gradnje traktorskih
vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada,
oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Magistarski
rad, 1-128.


SUMMARY: This paper gives a survey of the data collected in investigating
the damage caused to the stand in skidding coniferous roundwood by
Timberjack 240C in the selection forests of Gorski Kotar. The research was
carried out at two sites (A, B) in Delnice Forest Administration. The indicators
of the damage caused to standing trees are as follows: the surface of the
damaged bark, location of the tree in the stand, place of damage, type of damage,
cause of damage, economic importance and state of the damaged tree.
The intensity of damaging is expressed by the ratio of damaged trees and the
number of the remaining trees. The distance between the damaged trees and
the strip road was measured as well as the slope of the damaged tree micro-
terrain and the volume of the damaged seedling and young growth.


Timber skidding caused damage to 1.84 % (A) and 1.77 % (B) of the remaining
trees. The thickness degree of the majority of the damaged trees
ranged between 12.5 cm and 22.5 cm. At the site A the average damage height
was 63 cm from the ground and at site B 75 cm. The average damage surface
was 1.7 times (A) and 1.4 times (B) larger on fir trees than on beech trees. The
highest number of damages occurred on root collars - 90 % in A and 85 % in


345




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 16     <-- 16 -->        PDF

A. Sabo: OŠTEČIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ... Šumarski list br. 7-8, CXXV11 (2003), 335-346


B. The most frequent type of damage in both stands was the peeled bark (97 %
in A and 94 % in B). The highest number of damages was caused by load -
97 % (A) and 92 % (B). In view of the economic importance, selected and useful
trees were mostly damaged in timber skidding. Hard and very hard condition
of damaged trees was found in 95 % (A) and 94 % (B). The average distance
of the damaged tree from the strip road was 7 m at the site A and 6.2 m
at the site B. The average slope of the damaged tree micro-terrain was 10.6%
(A) and 7.9% (B). At the site A, seedling and young growth were mostly damaged
up to the height of 1.3 m and at the site B above the height of 3.0 m.


By a series of indicators of stand damages it has been confirmed that stand
and terrain conditions are the crucial damaging factors, provided that other
conditions are equal - technology and methods, means of work and operators.
Thus the need has been confirmed again for developing the stand working
classification aimed at modeling the standardized dynamic weights and
measures for evaluating the quality of the work performed in forests. Without
such solutions it will be impossible to up-grade (or even to introduce) the
evaluation system for establishing the complex efficiency of wood production
and other working (production) processes in forestry.


Key words: timber skidding, stand damaging, damage, economic
importance, tree damage.


346