DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. IStvanić: P1LANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 373-387 Slika 8. Bukove srčanice Figure 8 Beech heart-boards TEHNOLOGIJE OBRADBE - Technological process vački rad na području pilanarstva praktički i nije postojao (Br ežnjak 1977). Padom kakvoće i dimenzija bukovih trupaca, uz povećanje cijene sirovine i troškova radne snage te izmijenjenih odnosa na tržištu piljene grade (potražnja za piljenicama bolje kakvoće), tradicionalna pilanska obrada bukovine posebno one lošije kakvoće postala je nerentabilna. To je dovelo do smišljenog nastojanja da se pilanska obradba bukovine unaprijedi u smislu veće finalizacije proizvodnje u samoj pilani. Organizirana je potpuno nova pilanska tehnologija bukovine tzv. namjenska proizvodnja drvnih elemenata, namijenjenih ponajprije sve razvijenijoj domaćoj i stranoj industriji namještaja. Tom tehnologijom pilane više ne proizvode ("po napadu") neokrajčene i okrajčene piljenice za nepoznati finalni proizvod i za nepoznatog kupca. Radi se o proizvodnji drvnih elemenata posve određenog oblika, dimenzija, specificiranog sadržaja vode, redovno visoke kakvoće drva i suvremeno zapakiranih. U takvoj tehnologiji, dotadašnji kriterij što većeg kvantitativnog iskorištenja trupaca prestaje biti najvažnijim pokazateljem uspješnosti pilanske proizvodnje. Kao najvažniji pokazatelj dolazi sada u prvi plan vrijednosno iskorištenje trupca kao rezultat i kvantitativnog i vrijednosnog iskorištenja te produktivnost rada. Treba napomenuti da još uvijek većina bukovih pilana koje su kod nas prešle na tehnologiju drvnih elemenata, dio proizvodnje prodaje u obliku najkvalitetnijih piljenica - samica i polusamica, dok se samo lošije doradne piljenice obraduju u drvne elemente (Br ežnj ak 1977). Tehnologija drvnih elemenata zahtijevala je ili uzrokovala niz značajnih promjena u pilanskoj obradbi bukovine. Ponajprije primarna i sekundarna obradba su tehnološki i prostorno odvojene tako da se trupci U Hrvatskim se pilanama bukovina do polovice XX. stoljeća obrađivala tradicionalnim načinom, tj. manje više na način kakav je bio uveden s početkom razvoja većih industrijskih parnih pilana. Osnovna je karakteristika tradicionalne tehnologije izrada uglavnom nespecificiranih piljenica, za nepoznati finalni proizvod (iznimka su bile samo popruge) i za nepoznatog kupca "prema napadu" pilanskih proizvoda. Proizvodna linija u takvoj nemehaniziranoj pilani bila je u kontinuitetu (prostorno i tehnološki) i sastojala se redovito od vertikalne jarmače i niza kružnih pila za poprečno i uzdužno piljenje (si. 9). Kod raspiljivanja vodilo se računa pretežito o kvantitativnom iskorištenju. Imajući u vidu da su se tada raspiljivali trupci uglavnom visoke kakvoće i većih promjera, relativno jeftini i uz niske plače radnika, ovakva proizvodnja bila je rentabilna. Proizvodnjom su upravljali uglavnom stručnjaci, praktičari, koji su se istakli i razvili u samoj proizvodnji. Organizirani znanstveno - istraži- Slika 9. Tradicionalna slavonska proizvodna linija obradbe bukovih trupaca s jednom jarmačom za trupce i prizme Figure 9 Traditional Slavonian processing flow of beech logs on one frame saw for live and cant sawing 379 |