DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 373-387 VAŽNIJA OBILJEŽJA BUKOVINE ZA PILANSKU OBRADBU Some important characteristics of beech for sawmill processing Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu, glede količine proizvedenih pilanskih trupaca od velikog značenja za pilansku industriju Hrvatske (graf. 1 i tbl. 1). Bukovina ima niz pozitivnih ali i negativnih Ostale listače Other bwadleaved trees 11% Jasen -Ash J 4% Grab Hornbeam 8% Ostale vrste borova Other pines 2% Ostale četinjače Other coniferous 1%´ i Bukva Beech 36% L Hrast lužnjak Pedunculate oak 15% Grafikon 1. Drvna zaliha po količini najvažnijih vrsta drva za pilansku obradbu u Republici Hrvatskoj Graph 1 Quantity of wooden raw material important for the Croatian sawmilling industry (Sumskogospodarska osnova područja, 1996) svojstava glede izradbe piljene grade. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost, pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, ponajprije veličina tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti dimenzionalna nestabilnost i raspucavanje prilikom manipulacije i sušenja (Brežnj ak 1977). Razvoj tehnologije i tehnike, posebice u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim s ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina s mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.), te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati (Brežnj ak 1977). Tablica 1. Proizvodnja trupaca najvažnijih vrsta drva za pilansku obradbu u Republici Hrvatskoj Table I Production of logs most important for the Croatian sawmilling industry (JP Hrvatske šume, 2000) Vrst drva /Wood species/ Klasa kvalitete trupaca /Log grade/ Vrst drva /Wood species/ I II III Tanki /Thin/ I (I+ 11 +III) Hrast /Oak/ 122 464 133 800 129 747 9 849 386011 Bukva /Beech/ 173 878 190 255 140 259 3 992 504 392 Jasen /Ash/ 41 985 57 348 - 2310 99 333 Grab /Hornbeam/ 13611 24 588 - 37 38 199 Topola /Poplar/ 36 828 42 844 - 5 983 79 672 Jela-Smreka /Fir-Spruce/ 85 142 101 553 84 740 6 122 271 435 PILANSKA SIROVINA - Sawmilling raw material Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane može imati različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimenti- ma koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Treba napomenuti da su hrvatske norme (standardi), koji u najvećem dijelu trenutno vrijede, sačinjeni na način da pilansku sirovinu, i općenito oblo drvo dijele ponajprije prema namjeni, uporabi i promjeru, pa od tuda dolaze nazivi i za pojedine oblike oblovine (pi- lanski trupci, furnirski trupci, trupci za ljuštenje, pra- govska oblovina, itd). Nove norme za oblo drvo i piljenu gradu, koje nastaju s tendencijom pristupanju Europskoj uniji, koncipirane su na način da oblo drvo dijele prema kakvoći, debljinskim razredima i podrazredima, a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradbu izdvaja prema preradbenoj namjeni. S obzirom da se sa prilagođavanjem HRN europskim u ovom području tek započelo, ovdje će biti date napomene za oba slučaja. Prema europskim normama bukovi trupci razvrstavaju se u četiri klase kakvoće: F-A, F-B, F-C i F-D s podjelom na 10 debljinskih razreda. Klase F-A i F-B imaju i dvije podklase F-A crvena i F-B crvena koje dozvoljavaju 100% homogenu zdravu nepravu srž. 375 |