DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 373-387 UDK 630* 822 (Fagus sylvatica L.) PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ BEECH (Fagus Sylvatica L.) SAWMILL PROCESSING IN CROATIA* Josip 1ŠTVANIĆ** SAŽETAK: Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu, glede količine proizvedenih pilanskih trupaca, od velikog značenja za pilansku industriju Hrvatske. Bukovina ima niz pozitivnih, ali i negativnih svojstava, glede izradbe piljene građe. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost, pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, ponajprije česta prisutnost tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti, relativno veliko utezanje kod sušenja i podložnost raspucavanju prilikom manipulacije i sušenja. Razvoj tehnologije i tehnike, posebice u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim s ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani, uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina s mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.) te trupci i oblo- vina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati. Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane ima različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimentima koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Ovisno o primijenjenim normama, razvrstavanje bukove pilanske sirovine izvodi se prema krite- rijama namjene, uporabe, promjera i kakvoće. Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke, kao najkvalitetniji i najvrjedniji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice, odnosno visokokvalitetne neokrajčene, poluokrajčene i okrajčene piljenice. Uz ove piljenice izrađuju se i piljenice nešto niže kvalitete tzv. doradne piljenice. Sekundarnom obradbom ponajprije doradnih bukovih piljenica, izrađuju se najčešće drvni elementi, popruge i lamel građa. Iz bukovine se još izrađuju pragovi i srčanice. Bukovi se trupci u našim pilanama najčešće raspiljuju tehnikama piljenje u cijelo, prizmiranjem i kružno, dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih i niže kvalitetnih bukovih trupaca sa dispergiranim greškama Rad je proširena verzija poglavlja Pilanska obradba Bukve u Hrvatskoj, monografije Bukva u Hrvatskoj This paper is extension part of Beech sawmill processing in Croatia, monograph Beech in Croatia * Mr. se. Josip Ištvanić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE {Fagus svlvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski liši br. 7-8, CXXVI1 (2003), 373-387 (kvrgama). Nasuprot tomu, za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca s pojedinačnim rasporedom grešaka mogu se uspješnije koristiti za ras- piljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju. U radu su izneseni i rezultati istraživanja određenih pokazatelja uspješnosti pilanske obradbe bukovine. Može se očekivati daljnji razvoj pi- lanske obradbe bukovine u nas, i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe (blanjanje, brušenje i dr.). Već sada neke pilane izrađuju i proizvode višeg stadija obradbe od drvnih elemenata, kao što su gotovi parket i masivne lijepljene ploče. Za dalji razvoj pilanske obradbe bukovine, a i ostalih vrsta drva, trebat će više pozornosti posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca, čime bi se racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), pilanska tehnologija, pilanska sirovina, pilanskiproizvodi, kvantitativno i vrijednosno iskorištenje KRATKI POVIJESNI PRIKAZ PILANSKE OBRADBE BUKVE U HRVATSKOJ Short overview of beech sawmill processing in Croatia Kada je pred I. svjetski rat engleski trgovac Ching- ford od jednog bečkog trgovca za probu zatražio vagon neokrajčene neparene bukove piljene građe, ovaj je odbio daje isporuči iz straha da će se pokvariti (Oreš- čanin 1980). Naime bukovina je uz svoje male prirodne trajnosti, tj. podložnosti razgradnji mikroorganizmima, podložna i zatiljavanju. Te su pojave u našoj praksi i stručnoj literaturi poznate pod nazivom piravost, odnosno zagušenost bukve. Ove greške bukvi znatno smanjuju mehanička svojstva i permeabilnost, a time uvelike onemogućuju uporabu za izradbu proizvoda koji će se upotrebljavati na otvorenom prostoru, kao što je čest slučaj sa željezničkim pragovima. Uzrok toj pojavi je zakašnjela sječa i dugotrajno zadržavanje bukovine na pomoćnim šumskim ili pilanskim stovarištima. Naime da bi se u bukovini pojavile spomenute greške, potrebna je optimalna temperatura i sadržaj vlage. Obično se događa da zbog zakašnjele sječe temperatura drva postigne optimum u isto vrijeme kada i drvo sušenjem postigne optimalnu vlagu, što neminovno uzrokuje pojavu zagušenosti i piravosti (P e t r i ć 1986). Stoga se bukovina nekada u nas smatrala manje vrijednim drvom, a služila je uglavnom kao ogrjevno drvo. Iako u sjeni hrastovine, slavonska bukovina, tzv. bijela bukva bez ili tek s malom nepravom srži, fine strukture i dobre obradljivosti, počela se na pilanama obrađivati krajem XIX. stoljeća. Velike površine obrasle bukovim šumama u Slavoniji (Papuk, Psunj, Krndi- ja i Dilj-gora) bile su pravi rudnik u početku za mehaničku obradbu, a kasnije sve više i za kemijsku preradu (Klepac, Dekanić i Rauš; Oreščanin 1980). U to doba, racionalno korištenje bukovine, odnosno prvo piljenje bukovine počela je firma "Solyva, Holz- verkohlung A. G." na nekoliko malih pilana u tadašnjoj Ugarskoj. Iskustvo Solyve preuzela je firma "Holzhan- dels". Ona je počela pravilno piliti i manipulirati bukovinom. Prva je pokušala naći način da "umiri" bukovinu te ju je počela pariti. Firma je uvela strogo sortiranje, pravilno piljenje i prirodno sušenje. Rezultat je bio daje dobivena piljena grada koja se nije vitoperila imala i jednoličnu boju. U statističkom popisu iz 1898. godine poimenično su imenovane četiri pilane u Slavoniji, odnosno Hrvatskoj, koje su obrađivale bukovinu (Oreščanin 1980). Po ugledu na francusko poduzeće "Societe d´im- portation de chene" koje je nastalo oko 1871. godine i prvo uvelo piljenje hrastovine po određenim normama, tek pred kraj I. svjetskog rata firma Holzexploatation A. G. iz Beča, Wiener Bankverein i firma Binder & Polgar iz Zemuna osnovale su u Budimpešti firmu "Slovex", koja je postala vodeći proizvođač slavonske bukove piljene građe. To poduzeće imalo je vlastitu pilanu za piljenje bukovine u Pakracu. Njezino sortiranje bilo je vodeće i osnovica današnjeg sortiranja. Tada su se od bukovine počeli proizvoditi i željeznički pragovi. (Oreščanin 1980). Prva velika pilana u Gorskom Kotaru bila je Thurn Tahisova parna pilana u Lokvama, a pilila je 15 000 m3 jelovine i smrekovine i 5 000 m3 bukovine godišnje (Oreščanin 1980). Godine 1884. francuska firma Charlesa Chevaliera izgradila je tvornicu bukovog namještaja u Vratima. Glavnu sirovinu, bukovu oblovinu, tvornica je dobavljala iz fužinskih šuma. Proizvodnja bukove piljene građe u nas postigla je pun zamah pred kraj I. svjetskog rata, koji se nastavio još više polovicom XX. stoljeća, te danas zauzima vodeće mjesto po količini proizvedene piljene građe. 374 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 373-387 VAŽNIJA OBILJEŽJA BUKOVINE ZA PILANSKU OBRADBU Some important characteristics of beech for sawmill processing Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu, glede količine proizvedenih pilanskih trupaca od velikog značenja za pilansku industriju Hrvatske (graf. 1 i tbl. 1). Bukovina ima niz pozitivnih ali i negativnih Ostale listače Other bwadleaved trees 11% Jasen -Ash J 4% Grab Hornbeam 8% Ostale vrste borova Other pines 2% Ostale četinjače Other coniferous 1%´ i Bukva Beech 36% L Hrast lužnjak Pedunculate oak 15% Grafikon 1. Drvna zaliha po količini najvažnijih vrsta drva za pilansku obradbu u Republici Hrvatskoj Graph 1 Quantity of wooden raw material important for the Croatian sawmilling industry (Sumskogospodarska osnova područja, 1996) svojstava glede izradbe piljene grade. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost, pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, ponajprije veličina tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti dimenzionalna nestabilnost i raspucavanje prilikom manipulacije i sušenja (Brežnj ak 1977). Razvoj tehnologije i tehnike, posebice u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim s ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina s mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.), te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati (Brežnj ak 1977). Tablica 1. Proizvodnja trupaca najvažnijih vrsta drva za pilansku obradbu u Republici Hrvatskoj Table I Production of logs most important for the Croatian sawmilling industry (JP Hrvatske šume, 2000) Vrst drva /Wood species/ Klasa kvalitete trupaca /Log grade/ Vrst drva /Wood species/ I II III Tanki /Thin/ I (I+ 11 +III) Hrast /Oak/ 122 464 133 800 129 747 9 849 386011 Bukva /Beech/ 173 878 190 255 140 259 3 992 504 392 Jasen /Ash/ 41 985 57 348 - 2310 99 333 Grab /Hornbeam/ 13611 24 588 - 37 38 199 Topola /Poplar/ 36 828 42 844 - 5 983 79 672 Jela-Smreka /Fir-Spruce/ 85 142 101 553 84 740 6 122 271 435 PILANSKA SIROVINA - Sawmilling raw material Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane može imati različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimenti- ma koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Treba napomenuti da su hrvatske norme (standardi), koji u najvećem dijelu trenutno vrijede, sačinjeni na način da pilansku sirovinu, i općenito oblo drvo dijele ponajprije prema namjeni, uporabi i promjeru, pa od tuda dolaze nazivi i za pojedine oblike oblovine (pi- lanski trupci, furnirski trupci, trupci za ljuštenje, pra- govska oblovina, itd). Nove norme za oblo drvo i piljenu gradu, koje nastaju s tendencijom pristupanju Europskoj uniji, koncipirane su na način da oblo drvo dijele prema kakvoći, debljinskim razredima i podrazredima, a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradbu izdvaja prema preradbenoj namjeni. S obzirom da se sa prilagođavanjem HRN europskim u ovom području tek započelo, ovdje će biti date napomene za oba slučaja. Prema europskim normama bukovi trupci razvrstavaju se u četiri klase kakvoće: F-A, F-B, F-C i F-D s podjelom na 10 debljinskih razreda. Klase F-A i F-B imaju i dvije podklase F-A crvena i F-B crvena koje dozvoljavaju 100% homogenu zdravu nepravu srž. 375 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 46 <-- 46 --> PDF |
J. Išivanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus xylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8. CXXV11 (2003), 373-3X7 Uzevši u obzir do sada važeće hrvatske norme, pi- lanska sirovina se na hrvatske pilane doprema najčešće neokorana u obliku standardnih pilanskih trupaca i iz- vanstandardnih trupaca, odnosno oblog drva. Standardni pilanski trupci su trupci koji su po svojoj kakvoći, dimenzijama i nekim drugim karakteristikama predodređeni za obradbu u pilanske proizvode na pilanama (si. 1). Prema HRN-u postoje tri razreda kvalitete bukovih trupaca za piljenje i to: I, II. i III. klasa s podjelom na 7 debljinskih razreda. Dimenzije tru- Slika 1. Pilanski trupci obične bukve Figure I Sawmilling logs of beech paca za piljenje ovise o dimenzijama i kvaliteti debla iz kojeg se izrađuju. Najmanja je duljina trupaca za piljenje 2 m, a najmanji promjer na polovici duljine trupca 25 cm (trupci II. i III. klase). Osim navedenih pilanskih trupaca na pilanama se obrađuje i bukova pragovska oblovina. Oblovina za izradu pragova može biti lošije kvalitete od pilanskih trupaca, ali zdrava i ravna. Kod ove oblovine bitan je odnos promjera i smještaj neprave srži s obzirom na poprečni presjek praga. Najmanji promjer na tanjem kraju pragovske oblovine iznosi 30 cm. Minimalna du- Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke ili bul kao najkvalitetniji i najvrjed- niji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice, odnosno visokokvalitetne neokrajčene i poluokrajčene piljenice (si. 2). Samice se obično izrađuju u standardnim dimenzijama ili prema dogovoru. Kvaliteta samica propisana je normama. Prema HRN-u razlikuje se 1, II, III. i IV. klasa, a prema EN-u F-BA (exceptional), F-Bl, F-B2 i F-B3. Ako se na piljenicama nalazi i zdrava neprava srž u velikom obujmu, tada se piljenice razvrstavaju u ljina pragovske oblovine iznosi 2,5 (2,6) m te nadalje dvokratnik, odnosno višekratnik ove duljine. Prema dogovoru (u praksi ponekad i bez takvog dogovora) na pilanu se katkada dopremaju i trupci koji ne odgovaraju propisima za pilanske trupce. Najčešće se pri tomu radi o trupcima koji su ispod ili iznad nonnom propisane kakvoće ili dimenzija (promjera ili duljine). Jedna od takvih vrsta pilanske sirovine je tzv. tanka oblovina. Kod ovog oblika pilanske sirovine dimenzije su promjera, a najčešće i kakvoća, ispod propisane pilanske sirovine (pilanskih trupaca) HRN-om. Promjeri tanke oblovine za bukovinu kreću se od 15 do 25 cm, a duljine od 2 m na više. Kao ulazna sirovina može se javiti i vrlo kvalitetno bukovo prostorno drvo u obliku cjepanica ili oblica i drugih vrsta šumskih sortimenata (celulozno drvo, ogrjevno drvo, drvo za drvne ploče itd.). Takav oblik sirovine rjeđe se koristi u većim industrijskim pilanama, zbog u najmanju ruku problematične rentabilnosti takve pilanske obradbe i posebne pilanske tehnološke osnove. U suvremenoj pilanskoj praksi se na pilanu, odnosno na središnja mehanizirana stovarišta oblovine doprema bukova oblovina u duljinama većim od duljine standardnih pilanskih trupaca. Katkada je ta oblovina u duljini cijele deblovine. Na središnjim se stovarištima duga oblovina prikraja, prema kvaliteti i standardnim duljinama (ili drugim, određenim duljinama) na oblo- vinu za pilansku obradu te eventualno za obradu u furnir ili celulozu i si. Trupci duge oblovine se na pilanu dopremaju na središnje mehanizirano stovarište pod korom, pa se tamo obavlja i njihovo mehanizirano otkoravanje. Ima dosta slučajeva da se na pilani prerađuju i trupci kvalitete koja je iznad one propisane za pilanske trupce, na način da se na pilanama raspili i određena količina trupaca za proizvodnju rezanog ili ljuštenog furnira. Takvim se trupcima koji put na pilanama nastoji popuniti proizvodni asortiman piljenicama najbolje kvalitete. F-BAR (exceptional), F-B1R ili F-B2R klasu. Na hrvatskim se pilanama za razvrstavanje po klasama koriste tržišni kriteriji bazirani na dogovorima s tradicionalnim kupcima takvih proizvoda, koji se donekle razlikuju od onih propisanih normama. Prema tim kriterijima samice se razvrstavaju na I/II, M (merkantil), III. i IV. klasu (si. 3). Samice se izrađuju na više načina, najčešće primarnim raspiljivanjem tehnikom piljenja u cijelo. Prvi je kada se neki trupac ispili u kladarke, a piljenice kladar- ki razvrstavaju po kvaliteti, zatim se one piljenice koje PILANSKI PROIZVODI - Sawmilling products 376 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
J. Ištvanić: PII.ANSKA OBRADBA BUKVH (Fugus sylvarica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003). 373-387 Slika 2. Bukove samice i polusamice Figure 2 High quality unedged and half edged beech hoards po kvaliteti ne zadovoljavaju za kladarke svrstavaju u samice. Samice se izrađuju i neposredno piljenjem trupaca koji po kvaliteti ne bi dali kladarke, ali bi se iz njih mogle izraditi samice. Pri tom u kategoriju samica mogu biti uvrštene sve one neokrajčene piljenice koje se dobivaju iz središnje i bočne zone trupca, ako odgovaraju po kvaliteti i ako nisu kraće od normom propisane duljine. Samice se izrađuju i iz duljih nekrajčenih piljenica koje kao takve kvalitativno ne zadovoljavaju, ali dodatnim poprečnim krojenjem (prikračivanjem) jedan dio tih piljenica se svrsta pod samice. Polusamice se najčešće proizvode sekundarnim ras- piljivanjem neokrajčenih piljenica na kružnim pilama na način da se piljenicama iz zone srca ili središnjim piljenicama odstrani srce, greške oko srca ili neprava srž. Također se mogu izraditi i jednostranim okrajčiva- njem piljenica zbog odstranjivanja rubnih grešaka ili zbog tehnoloških zahtjeva. Primarnim raspiljivanjem proizvode se tehnikom kružnog piljenja ili nekim drugim namjenskim modificiranim načinom piljenja. Kvaliteta polusamica propisana je normama i odgovara onoj za samice. Slika 4. Detalj bukovih neokrajčenih piljenice sa Figure 4 Example of unedged beech boards with Sekundarnom obradbom doradnih bukovih piljenica izrađuje se najčešće popruge, lamel građa i drvni Slika 3. Razvrstavanje i preuzimanje bukovih samica i polusamica Figure 3 Classification and hangling of the high quality unedged and halfedged beech boards Iz bukovine se najčešće sekundarnim raspiljivanjem u doradnim pilanama izrađuju i paralelno okrajčene piljenice. Predstavljaju tradicionalni bukovi pilanski proizvod specifičnih dimenzionalnih i kvalitativnih karakteristika. Obično se izrađuju u standardnim debljinama (25 mm naviše), širinama (8 cm naviše) i duljinama (0,5 m naviše). Kvalitativno se različito razvrstavaju u ovisnosti o normi. Prema HRN-u razvrstavaju se u I, II, III. i IV. klasu, a prema EN-u F-FA (sve četiri strane čiste), F-Fl (tri do četiri strane čiste) i F-F2 (do tri strane čiste). Na hrvatskim pilanama koriste se pak tržišni kriteriji (I/II, M. (merkantil) i III. klasa). Bukove samice, polusamice te okrajčene piljenice vrlo često nazivamo i komercijalnim piljenicama. Za razliku od toga, one bukove piljenice koje predstavljaju lošiju kvalitetu građe od standardne IV. klase samica i polusamica, odnosno ostatke komercijalne građe nakon odvajanja standardne klase kvalitete I/IV. i preuzimanja od strane kupca, nazivamo doradne piljenice. Doradne piljenice najčešće su namijenjene daljoj obradbi za izradu popruga i drvnih elemenata u našim pilanama (si. 4). karakterističnom nepravom srži characteristical fault heart elementi. Popruge su tradicionalni pilanski proizvod pravilnog prizmatičnog oblika, uglavnom manjih di- 377 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J. Ištvanić: t´ILANSKA OBRADBA BUKVK (Fa^iis xylvuiica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 373-387 menzija namijenjene za daljnju obradbu u parket. U klasičnim pilanama uglavnom se izrađuju od ostatka zaostalog pri izradbi krupnijih neokrajčenih i okrajče- nih piljenica. Popruge se mogu izrađivati i namjenski, osobito iz tanjih i nisko kvalitetnih trupaca, odnosno nekvalitetnih piljenica. Prema hrvatskim normama bukove popruge klasiraju se u I, II. i III klasu, a prema europskim normama u F-FA (sve četiri strane čiste), F- Fl (tri do četiri strane čiste) i F-F2 (do tri strane čiste). U našim pilanama popruge se obično klasiraju na I/III. (izvoznu), te popruge za vlastitu obradbu koje su u pravilu lošije kvalitete (si. 5). Slika 5. Bukove popruge Figure 5 Beech floorings Iz spomenutih bukovih piljenica lošije kvalitete obično se u kombinaciji s izradbom popruga izrađuje i građa za lamel parket. Lamel grada je pravilnog pri- zmatičnog oblika, a dimenzije su joj podređene tehnologiji proizvodnje lamel parketa kojom raspolaže proizvođač ili kupac građe. Grada za lamel parket obično se ne klasira, no mora biti određene kvalitete koja će omogućavati zadovoljavajuće odvijanje tehnološkog procesa i postizanje optimalnog iskorištenja pri izradbi lamel parketa. Namjenski piljeni bukovi elementi su kao i popruge pravilnog prizmatičnog (pravokutnog ili kvadratnog- četvrtače) oblika jednakih ili većih dimenzija poprečnog presjeka i duljine od popruga (si. 6). To su namjenski proizvodi za izradbu odgovarajućih dijelova raznih finalnih proizvoda (namještaja). Kod nas nisu standardizirani, pa se proizvode prema posebnim specifikacijama, kojima je utvrđena i kvaliteta (redovito vrlo visoki zahtjevi) stupanj obrađenosti elemenata, njihova suhoća i dimenzije. Prema europskim normama drvni elementi razvrstavaju se kao i popruge i okra- jčene piljenice u F-FA (sve četiri strane čiste), F-Fl (tri do četiri strane čiste) i F-F2 (do tri strane čiste). U praksi se obično klasiraju s obzirom na teksturu i određene greške na I/II. i I/III. klasu. Slika 6. Bukovi pareni grubi drvni elementi Figure 6 Steamed beech dimension stocks Osim ove klasifikacije piljenih drvnih elemenata obično se koristi i klasifikacija s obzirom na vrstu i stupanj obrade. Prema toj klasifikaciji, obično se klasificiraju kao grubi, poludovršeni i gotovi. Grubi elementi okarakterizirani su izradom pilama s odgovarajućim nadmjerama, radi sušenja i daljnje obrade. Mogu biti u sirovom, prosušenom ili željenom suhom stanju. Poludovršeni elementi su prosušeni ili suhi te obrađeni, pored pila, u većem stupnju i drugim strojevima (npr. blanjanjem ili brušenjem). Gotovi elementi su osušeni na željeni konačni sadržaj vode, te obrađeni do te mjere da ih je manje ili više moguće ugrađivati u gotov finalni proizvod. Željeznički pragovi su posebna vrsta pilanskih proizvoda iz bukovine, koji se izrađuju za potrebe izgradnje željezničkih pruga. S obzirom na namjenu dijele se na: obične, pragove za skretnice, pragove za mostove i za industrijske i druge kolosijeke (si. 7). U zavisnosti od promjera trupca iz jednog trupca pragovske oblo- vine, najčešće se izrađuje jedan prag (samac) ili dva praga (dupljak). Potražnja za drvenim željezničkim pragovima općenito je u opadanju. Specifičan pilanski proizvod iz bukovine su i srča- nice. Srčanicama se obuhvaća srce trupaca bukve s nepravom srži. Na primarnim pilanskim strojevma sr- čanice se izrađuju tehnikom piljenja prizmiranjem ili kružnog piljenja. Mogu se izrađivati i piljenjem bukovih trupaca tehnikom piljenja u cijelo, te sekundarnim odstranjivanjem neprave srži na kružnim pilama za uzdužno piljenje. Srčanice se mogu izrađivati u uobičajenim standardnim debljinama piljenica, greda ili prema zahtjevu (si. 8). Ukoliko kvalitativno zadovoljavaju upotrebljavaju se za izradbu kostura za tapecirani namještaj, paleta, držalica i si. U pilanama se često koriste za pokrivanje složajeva vrednije građe, te za izradbu podloga za složajeve piljenica. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. IStvanić: P1LANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 373-387 Slika 8. Bukove srčanice Figure 8 Beech heart-boards TEHNOLOGIJE OBRADBE - Technological process vački rad na području pilanarstva praktički i nije postojao (Br ežnjak 1977). Padom kakvoće i dimenzija bukovih trupaca, uz povećanje cijene sirovine i troškova radne snage te izmijenjenih odnosa na tržištu piljene grade (potražnja za piljenicama bolje kakvoće), tradicionalna pilanska obrada bukovine posebno one lošije kakvoće postala je nerentabilna. To je dovelo do smišljenog nastojanja da se pilanska obradba bukovine unaprijedi u smislu veće finalizacije proizvodnje u samoj pilani. Organizirana je potpuno nova pilanska tehnologija bukovine tzv. namjenska proizvodnja drvnih elemenata, namijenjenih ponajprije sve razvijenijoj domaćoj i stranoj industriji namještaja. Tom tehnologijom pilane više ne proizvode ("po napadu") neokrajčene i okrajčene piljenice za nepoznati finalni proizvod i za nepoznatog kupca. Radi se o proizvodnji drvnih elemenata posve određenog oblika, dimenzija, specificiranog sadržaja vode, redovno visoke kakvoće drva i suvremeno zapakiranih. U takvoj tehnologiji, dotadašnji kriterij što većeg kvantitativnog iskorištenja trupaca prestaje biti najvažnijim pokazateljem uspješnosti pilanske proizvodnje. Kao najvažniji pokazatelj dolazi sada u prvi plan vrijednosno iskorištenje trupca kao rezultat i kvantitativnog i vrijednosnog iskorištenja te produktivnost rada. Treba napomenuti da još uvijek većina bukovih pilana koje su kod nas prešle na tehnologiju drvnih elemenata, dio proizvodnje prodaje u obliku najkvalitetnijih piljenica - samica i polusamica, dok se samo lošije doradne piljenice obraduju u drvne elemente (Br ežnj ak 1977). Tehnologija drvnih elemenata zahtijevala je ili uzrokovala niz značajnih promjena u pilanskoj obradbi bukovine. Ponajprije primarna i sekundarna obradba su tehnološki i prostorno odvojene tako da se trupci U Hrvatskim se pilanama bukovina do polovice XX. stoljeća obrađivala tradicionalnim načinom, tj. manje više na način kakav je bio uveden s početkom razvoja većih industrijskih parnih pilana. Osnovna je karakteristika tradicionalne tehnologije izrada uglavnom nespecificiranih piljenica, za nepoznati finalni proizvod (iznimka su bile samo popruge) i za nepoznatog kupca "prema napadu" pilanskih proizvoda. Proizvodna linija u takvoj nemehaniziranoj pilani bila je u kontinuitetu (prostorno i tehnološki) i sastojala se redovito od vertikalne jarmače i niza kružnih pila za poprečno i uzdužno piljenje (si. 9). Kod raspiljivanja vodilo se računa pretežito o kvantitativnom iskorištenju. Imajući u vidu da su se tada raspiljivali trupci uglavnom visoke kakvoće i većih promjera, relativno jeftini i uz niske plače radnika, ovakva proizvodnja bila je rentabilna. Proizvodnjom su upravljali uglavnom stručnjaci, praktičari, koji su se istakli i razvili u samoj proizvodnji. Organizirani znanstveno - istraži- Slika 9. Tradicionalna slavonska proizvodna linija obradbe bukovih trupaca s jednom jarmačom za trupce i prizme Figure 9 Traditional Slavonian processing flow of beech logs on one frame saw for live and cant sawing 379 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
J. Išlvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVK (Fagu.s xylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 373-387 raspiljuju u piljenicc u primarnoj pilani, dok se raspirivanje piljenica u drvne elemente izvodi u sekundarnoj (doradnoj) pilani (si. 10. i 11). Slika 10. Primjer tehnološkog tijeka u primarnoj pilani za bukvu, uz mogućnost proizvodnje standardnih piljenica i do- radnih piljenica za daljnju obradbu u elemente, uključivši tu i popruge Figure 10 Example of the processing flow of beech in the main mill, for the production of standard sawn wood, as well as lower quality boards for further re-sawing into dimension stocks and floorings često potrebno i korisno određeno sortiranje trupaca prema promjeru, duljini, kakvoći pa čak i prema karakteru grešaka trupaca. Također se došlo do spoznaja i potvrde u praksi o mjestu i ulozi tračnih pila (trupčara i paralica) i jarmača kao primarnih strojeva u pilanskoj proizvodnoj liniji. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih bukovih trupaca sa dispergiranim NAČINI PILJENJA Kao načini piljenja bukovih trupaca u našim pilanama primjenjuje se najčešće piljenje u cijelo, prizmira- nje i kružno piljenje, dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Na način piljenja bukovih trupaca te na izbor primarnih pilanskih strojeva jako utječe, osim kvrga i sljepica, veličina i kakvoća nepra- ve srži, kao specifična i jako značajna greška bukovih trupaca. Piljenje u cijelo normalan je način piljenja bukovih trupaca bez nepravc srži ili tek s malom i zdravom ne- pravom srži na tračnim pilama ili jarmačama. Na taj se način proizvode neokrajčene piljenice, bilo kao gotov pilanski proizvod, bilo kao doradne piljenice. Ponekad se ovom tehnikom raspiljuju i trupci s većom nepra- vom srži. Pri tomu treba voditi računa o položaju tzv. granične piljenice da neprava srž djelomično ulazi u pi- ljenicu, ali ne probija na drugu stranu (maksimalno do 2/3 debljine). Da bismo se u praksi što više približili tom zahtjevu, obično se granične piljenice ispiljuju u većim debljinama. Piljenica s ovakvim smještajem ne usvojene su i nove koncepcije pripreme trupaca za raspiljivanje. Istraživanja su pokazala daje i uz korištenje tračnih pila kao primarnih pilanskih strojeva, Slika 11. Primjer uzdužno - poprečne visokomehaniziranc proizvodne linije bukovih piljenih elemenata, djelomično s kompjuterskom optimizacijom iskorištenja sirovine Figure 11 Example of dimension stocks sawmill with the rip-cross sawing highly mechanized flow for the production of dimension stocks, with computerized optimization of raw material greškama (uglavnom kvrgama). Nasuprot tomu za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca sa zo- nalnim rasporedom grešaka (npr. kvrge samo na jednoj strani, trupci sa nepravom srži i si.) mogu se uspješnije koristiti za raspiljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju (Brež- njak 1967). - Method of sawing prave srži redovito ima veću vrijednost od one na kojoj srž probija na obje strane (si. 12). Prizmiranje bukovih trupaca dolazi u obzir u pravilu samo ako trupci sadrže nepravu srž većeg promjera. Smisao je prizmiranja bukovine taj da se prizmom obuhvati neprava srž (kao najlošiji dio trupca) i to tako, da se uz naknadno raspiljivanje prizme, proizvedu i odvoje kvalitetnije piljenice bez neprave srži od onih koje - uglavnom sadrže samo nepravu srž. Veličina visine prizme već određuje širinu okrajčenih piljenica koje će se kasnije dobiti raspiljivanjem prizme. Stoga se nastoji da visina prizme što više odgovara traženoj širini budućih okrajčenih piljenica. Poseban način prizmiranja je tzv. radijalno prizmiranje. Ovaj način piljenja pogodan je za izradbu poluokrajčenih piljenica teksture po- lublistaće i blistače namijenjenih daljnjoj obradbi u drvne elemente (Gregić, M. 1979). Prizmiranje se redovito izvodi na tračnim pilama (si. 13a i b). Piljenje željezničkih pragova iz bukovine također se izvodi tehnikom prizmiranja. Pri izradbi jednog pra- 380 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus syhatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003). 373-387 a) b) Slika 12. Primjer piljenja bukovih trupaca u cijelo: a) bez neprave srži, b) sa nepravom srži Figure 12 Example of live sawing beech sawmilling logs: a) without fault heart, b) with fault heart ga iz trupca prvo se ispili prizma, čija visina odgovara s trupcima čije dimenzije i karakteristike kakvoće od- visini praga. Pri raspiljivanju prizme iz središnjeg dije- govaraju izradbi dvaju pragova dva se praga pile prema la ispili se prag prema slici (si. 13c). Ako raspolažemo slici (si. 13c). a) b) c) Slika 13. Piljenje bukovih trupaca prizmiranjem: a) obično (tangencijalno), b) radijalno, c) primjeri izrade pragova (samac i dvojak) Figure 13 Example of cant sawing beech sawmilling logs: a) common (tangential), b) radial, c) sawing of railway sleepers (one and two railway sleepers) Kružni način piljenja bukovine pogodan je za raspi- ljivanje debelih trupaca (promjera 60 cm i više) s velikom nepravom srži. Piljenje se obavlja tračnim pilama. S piljenjem se započinje sjedne strane, a zatim se ostatak trupca u svakom od iduća tri položaja raspili u pi- ljenice prema slici (si. 14). Središnji, najlošiji dio može se ostaviti u obliku grede ili se raspili u sračanice. Za raspiljivanje bukovih piljenica koriste se uobičajeni načini piljenja kao i za druge tvrde vrste drva. Dio pilana proizašao iz tradicionalne pilanske obradbe koristi poprečno - podužni način piljenja (si. 9). Dobar dio pilana, poglavito onih s novijom tehnologijom obavlja pak obradbu piljenica podužno - poprečnim načinom piljenja uz djelomično optimiranje proizvodnog procesa računalom (si. 11). iL9 x r Slika 14. Primjer piljenja bukovih trupaca kružnim načinom piljenja Figure 14 Example of round sawing beech sawmilling logs 381 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 ISKORIŠTENJE PRI PILANSKOJ OBRADBI BUKVE Recovery in the sawmill processing of beech Interesantna je činjenica da je u nekim pilanama koje obraduju bukovinu pretežito loše kakvoće, količinsko iskorištenje uvođenjem tehnologije drvnih elemenata ostalo podjednako onomu ranije tehnologije izradbe standardne piljene grade. Obrazloženje se može naći u većem korištenju tračnih pila kao primarnih i sekundarnih strojeva, kao i tomu da su i u klasičnoj tehnologiji napadali pretežito "sitni" sortimenti (po- pruge). Ipak je uzimajući u obzir sve bukove pilane prosječno količinsko iskorištenje bukovine uvođenjem tehnologije drvnih elemenata nešto opalo (tbl. 2). To je logično, uzimajući u obzir da se tom tehnologijom skoro sve primarne piljenice (osim najkvalitetnijih samica i polusamica te najlošijih srčanica) dalje u samoj pilani obraduju u, pretežito, sitne elemente za proizvodnju namještaja (B r e ž n j ak 1977). Tablica 2. Približna prosječna struktura kvantitativnog iskorištenja pilanskih bukovih trupaca te općenito pilanskih trupaca tvrdih listača klasičnom tehnologijom i tehnologijom drvnih elemenata Table 2 Approximately average quantity yield of beech logs and other hardwoods in traditional and dimension stocks technology (Brežnjak 1977) Struktura proizvoda /Products/ Prosječna struktura iskorištenja obzirom na primjenjenu pilansku tehnologiju /Log yield in relation to the technology application/ [%] Struktura proizvoda /Products/ Klasična tehnologija /Traditional technology/ Namjenska tehnologija /Dimension stocks technology/ Struktura proizvoda /Products/ Bukva /Beech/ Ostale tvrde listače /Other hardwoods/ Bukva /Beech/ Ostale tvrde listače /Other hardwoods/ Piljenice, odnosno drvni elementi /Standard boards and dimension stocks/ 50 52 45 40 Krupni pilanski ostatak /Coarse residues/ 23 20 25 27 Piljevina /Sawdust/ 18 15 19 17 Nadmjere /Oversizes/ 9 13 11 16 Zubčević (1973) je utvrdio da je ukupno količinsko iskorištenje bukovih trupaca III. klase manje pri namjenskoj pilanskoj tehnologiji nego klasičnoj pilan- skoj tehnologiji. Kvantitativno iskorištenje prati pove ćanje srednjeg promjera. Kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri namjenskoj tehnologiji redovito je veće nego pri klasičnoj pilanskoj tehnologiji (tbl. 3). Tablica 3. Prosječno kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve III. klase, uz klasičnu i namjensku tehnologiju Table 3 Average quantity, quality and value yield of 3"1 grade beech logs in traditional and dimension stocks technology (Zubčević 1973) Promjer trupaca /Log diameter/ [cm] Iskorištenja obzirom na primijenjenu pilansku tehnologiju /Log yield in relation to the technology application/ Promjer trupaca /Log diameter/ [cm] Primijenjena pilanska tehnologiju /Technology application/ Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef.] Vrijednosno /Value/ [koef.] 25-30 Klasična pilanska tehnologija /Traditional technology/ 39,66 1,028 0,407 31 -35 Klasična pilanska tehnologija /Traditional technology/ 43,85 1,047 0,458 36-45 Klasična pilanska tehnologija /Traditional technology/ 44,23 1,076 0,475 >46 Klasična pilanska tehnologija /Traditional technology/ 47,82 1,025 0,490 25-30 Namjenska pilanska tehnologija /Dimension stocks technology/ 38,23 1,497 0,560 31-35 Namjenska pilanska tehnologija /Dimension stocks technology/ 40,15 1,503 0,558 36-45 Namjenska pilanska tehnologija /Dimension stocks technology/ 42,02 1,412 0,581 >46 Namjenska pilanska tehnologija /Dimension stocks technology/ 46,53 1,429 0,651 Palovič je (1973) došao je do zaključka da kvantitativno iskorištenje u obliku bukovih piljenica raste linearno od oko 64% za trupce promjera 20 cm do oko 80 % za trupce 60 cm promjera. Također je utvrdio da se povećanjem promjera trupaca povećava i kvantitati vno iskorištenje trupaca u obliku piljenih drvnih elemenata. Nadalje je utvrdio je da na kvalitativno iskorištenje u obliku bukovih piljenica najveće značenje imaju kvrge, neprava srž i zakrivljenost trupaca. Kao stoje vidljivo u tablici 4. prosječno kvalitativno iskori- 382 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fogus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 štenje bukovih trupaca jako opada s pojavom grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti trupaca. Na kvantitativno iskorištenje bukovih piljeni- ca pri njihovoj obradbi u drvne elemente najviše pak utječe veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost od relativno manjeg značenja. Tablica 4. Utjecaj karakterističnih grešaka bukovih trupaca na kvalitativnu strukturu ispiljenih piljenica Table 4 Influence of characteristic faults of beech logs on the grade of produced boards (Palovič 1973) Karkteristika bukove pilanske sirovine /Characteristic log faults/ Struktura ispiljenih piljenica obzirom na njihovu klasu kakvoće /Structure of board in relation to the quality of the produced boards/ [%] Karkteristika bukove pilanske sirovine /Characteristic log faults/ A I 11 III I Bez neprave srži /Without fault heart/ 7,71 18,98 48.33 24.98 100 S malom nepravom srži /With small fault heart/ 7,42 15,33 45,63 31,62 100 S velikom nepravom srži /With big fault heart/ 4,49 13,38 22,61 59,52 100 Bez kvrga /Without knots/ 9,33 19,09 45,70 25,88 100 S kvrgama /With knots/ 5,15 14,04 41,54 39,27 100 Bez zakrivljenosti /Without crook) 7,87 17,56 43,5 1 31,06 100 Sa zakrivljenošću /With crook/ 6.45 13,51 44,38 35,66 100 Gregić je (1979) utvrdio da se pilanskom obradbom bukovih trupaca III. klase radijalnim načinom raspirivanja prizama postižu bolji učinci nego uobičaje nim tangencijalnim načinom, što se posebno ogleda u većem vrijednosnom iskorištenju pri radijalnom raspi- ljivanju prizama (tbl. 5). Tablica 5. Prosječno kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve III. klase radijalnim i tangentnim načinom prizmiranja (Gregić 1979) Table 5 Average quantity, quality and value yield of 3rd grade beech logs of common (tangential) and radial cant sawing (Gregić 1979) Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Iskorištenja obzirom na mjesto i primjenjeni način piljenja /Yields in relation to the parts of sawmilling plant and log machininig methods/ Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Primarna pilana /Primary sawmill/ Doradna pilana /Secondary sawmill/ Konačni asortiman /Total/ Promjer trupaca /Diameter of log/ [cm] Iskorištenja /Type of yield/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ Tangenti /tangential/ Radijalni /radial/ 34-39 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ |koef.J 68,99 0,451 0,310 71,61 0,461 0,232 51,11 1,221 0,623 51,74 1,268 0,656 43,04 0,932 0,401 39,80 1,162 0,462 40-45 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ [koef] 70,00 0,443 0,310 73,36 0,465 0.339 58,07 1,302 0,756 51,29 1,323 0,679 49,43 0,927 0,458 42,56 1,135 0,483 46-50 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno Value/ |koef.| 68,66 0,467 0,323 69,80 0,473 0.330 53,54 1,203 0,644 58,89 1,303 0,767 48,43 0,833 0,403 50,53 0,942 0,476 50-54 Kvantitativno /Quantity/ [%] Kvalitativno /Quality/ [koef] Vrijadnosno /Value/ [koef] 65,85 0,451 0,298 73,94 0,444 0.329 57,61 1,282 0,739 51,77 1,368 0,708 48,32 0,858 0,414 46,60 1,014 0,473 Zubčević je u istraživanju (1972 i 1983) razmatrao odnose iskorištenja bukovih trupaca I, II, i III. klase promjera preko 34 cm prilikom njihova raspirivanja na tračnim pilama prizmiranj em i kružno u oba slučaja paralelno s osi i plastom trupca. Utvrdio je daje kvantitativno iskorištenje za trupce I. i II. klase bilo najveće kada su raspiljivani prizmiranjem paralelno s osi. Kod trupaca III. klase najveće kvantitativno iskorištenje je dalo kružno piljenje paralelno s osi trupca. Vrijednosno iskorištenje za I. klasu trupaca bilo je najveće kada su trupci raspiljeni paralelno sa osi. Trupci II. klase dali su najveće iskorištenje kada su raspiljeni kružnim piljenjem paralelno sa plaštem trupca. III. klasa trupaca dala je najbolje rezultate kada su trupci raspiljeni prizmiranjem paralelno s plaštem trupca. Općenito gledano bukovi trupci s nepravom srži I. klase promjera preko 34 cm, daju veće vrijednosno iskorištenje ako se na tračnim pilama trupčarama prerađuju prizmiranjem. Trupci II. i III. klase daju pak veće iskorištenje uz kružno piljenje (tbl. 6). Rezultati istraživanja (Krute 1 1983) prikazani u tablici 7, pokazali su daje i kvantiteta i kakvoća pilan- 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
J. Ištvanić: P1LANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 Tablica 6. Prosječno kvantitativno i vrijednosno iskorištenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve I, II. i III. klase tračnim pilama trupčarama tehnikama piljenja prizmiranjem i kružno (Zubčević 1983) Table 6 Average quantity and value yield of Is´, 2"J and 3rd grade beech logs of cant and round sawing with log band saw (Zubčević 1983) Kvantitativno i vrijednosno iskorištenje obzirom na način piljenja i duljinu trupca Promj. trupca Klasa /Quantity and value yield in ´elation to the log machininig methods and length of log/ Promj. trupca Klasa Prizmiranje /Cant sawing/ Kružno piljenje /Round sawing / Promj. trupca Klasa Kv antitativno iskorištenje [%] Vrijednosno Kvantitativno iskorištenje [%] Vrijednosno /Diam. /Grade/ obzirom na duljinu trupaca [m] iskorištenje obzirom na dulljina trupaca [m] iskorištenje of log/ /Quantity yield in relation to the /Value yield/ /Quantity yield in relation to the /Value yield/ length of log/ [koef.] length of log/ [koef] 2 3 4 5 2-5 [koef.] 2 3 4 5 2-5 [koef] 1 58,46 67,70 63,07 52,30 60,38 0,426 59,23 60,77 57,70 63,84 60,38 0,417 34 - 35 11 53,84 55,00 53,07 55,38 54,32 0,386 55,38 59,31 51,54 59,23 56,36 0,389 III 47,69 47,31 43,07 45,38 45,86 0,366 53,07 52,31 46,92 49,61 50,47 0,372 1 61,92 63,84 69,23 68,07 65,76 0,427 61,54 66,15 67,69 64,61 64,99 0,423 44-45 II 57,69 55,38 58,46 52,31 55,96 0,391 56,92 56,54 61,15 53,84 57,11 0,403 111 46,92 52,69 51.54 50,76 50,47 0,373 54,61 51,54 52.69 52,21 52,76 0,387 I 57,69 59,23 57,69 58,20 0,424 53,84 56,92 58.84 56,53 0,418 54-55 II 48,46 51,54 56,92 52,30 0,385 50,76 56,92 59,23 55,63 0,392 III 33,84 39,61 43.07 38,84 0,369 38,46 41,92 46,15 42,17 0,373 Tablica 7. Struktura kvantitativnog iskorištenja bukovih trupaca i piljenica iz stabala starosti 80 i 140 godina (Krutel 1983) Table 7 Quantity yield of beech boards and logs from the tree 80 and 140 year old (Krutel 1983) Iskorištenje obzirom na /Yield from/ Životna dob stabla iz kojeg su izrađeni trupci /Age of tree/ [godina /year/] Struktura kvantitativnog iskorištenje obzirom na vrstu pilanskih proizvoda /Yield structure in relation to the type of sawmill products/ [%] Iskorištenje obzirom na /Yield from/ Životna dob stabla iz kojeg su izrađeni trupci /Age of tree/ [godina /year/] Drvni elementi /Dimension stocks/ Samice /Unedged high quality boards/ Popruge /Floorings/ Ostalo /Other/ X Piljenice /Boards/ 80 140 32,2 17,7 8,2 8,7 24,1 14,4 2,1 3,2 66,6 44,0 Trupce /Logs/ 80 140 23,6 13,5 6,0 6,6 17,7 11,1 1,5 2,4 48,8 33,5 skih proizvoda izrađenih iz bukovih trupaca opadala s povećanjem vijeka života stabla iznad 80 godina. Rezultati istraživanja (Gotycz i Hruzik 1996) pokazali su da je vrijednosno iskorištenje ukoliko se razmatraju samo elemenati teksture blistače za 3 do 8 % veće prilikom primarnog piljenja izvedenog kružnim načinom paralelno s izvodnicama trupca. Ovo iskorištenje ima tendenciju rasta porastom promjera. Sveukupno gledano vrijednost elemenata je ipak veća uobičajenim načinom kružnog piljenja paralelno s osi trupca, no razlike su vrlo male i imaju težnju ka izjednačenju porastom promjera. Škaljić (2002) je istraživao utjecaj rasprostiranja neprave srži po duljini trupca te njen značaj na kvantitativno iskorištenje torusa (čiste bjeljike) trupca ovisno o načinu simuliranog piljenja. Utvrdio je da na uzorku koji je istraživao postoji značajna razlika između promjera neprave srži na tanjem kraju trupca i na polovici duljine, dok ne postoji značajna razlika promjera neprave srži na debljem kraju trupca i na polovici duljine. S porastom promjera trupaca rastao i porast promjera neprave srži kako na tanjem tako i na debljem kraju trupca. Kod simuliranog raspiljivanja trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku trupca piljenje u cijelo dalo je najveće iskorištenje torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u cijelo daje najveće iskorištenje su pritom iznosile od 10 % za trupce promjera 40 cm, do 50 % za trupce promjera 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 40% za trupce promjera 40 cm do 60 % za trupce promjera 70 cm. Za slučajeve većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji je kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 50% za trupce promjera 40 cm, do 70% za trupce promjera 70 cm. Istraživanja iskorištenja pri pilanskoj obradbi tanke bukove oblovine promjera 16 - 20 cm i 21 - 24 cm (Brežnjak i dr. 1978) pokazala su da iskorištenje pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iznosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu 71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradbi tanke bukove ob- 384 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003). 373-3X7 lovine u drvne elemente prosječno iznosi za prvu skupinu 48 %, a za drugu skupinu 50 %. Razlog za dobiveno relativno visoko kvantitativno iskorištenje je bio taj što su za pokusna raspiljivanja uzimani trupci najbolje kakvoće, tj kakvoće kao standardni trupci I. klase. M i 1 i n o v i ć i dr. (1984) su utvrdili istraživanjem da kvantitativno iskorištenje pri obradbi tanke bukove ob- lovine promjera 21 do 24 cm iznosi 65,42 %, a u daljnjoj obradbi tako dobivenih piljenica iznosi 50,99 %. Za- Utvrdili su da oblik cjepanica vrlo malo utječe na povećanje postotka iskorištenja, dok krupniji a pravilniji oblici u pravilu imaju veći postotak iskorištenja. Za obradbu oblica potrebno je utrošiti gotovo 20 % više vremena nego na obradbu cjepanica, polovina i četvrtina zbog nepodobnog oblika sirovine za obradbu. Zaključili su da povećanje iskorištenja, učinka i samim tim učinkovitosti proizvodnje treba tražiti u pravilnosti Glede dosadašnjih znanstvenih istraživanja te vlastitih i tuđih iskustava, može se očekivati dalji razvoj pilanske obradbe bukovine u nas i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe. Za izradbu elemenata koristit će se i piljenice sve više kakvoće koje se trenutno na najvećem broju naših pilana prodaju kao gotov izvozni proizvod. Uz sve šire uvođenje tehnike hidrotermičke obrade (sušenje i parenje) drvnih elemenata te njihovom daljnjom obradom (blanjanje, brušenje i dr.) još će se više povećati vrijednost pilanske proizvodnje. Već sada neke pilane izrađuju i proizvode još višeg stadija obradbe od drvnih elemenata, kao što su gotovi parket (si. 15) i masivne lijepljene ploče. S tehnološkog stajališta renoviranjem starih pilanskih postrojenja, odnosno podizanjem novih, instaliraju se novi računalom podržani strojevi kako za raspiljivanje trupaca, tako i za raspiljivanje piljenica. Važnost tračnih pila kao osnovnih pilanskih strojeva još će se više povećati, obzirom da će renoviranjem nekih starijih ključili su da je obzirom na dobivene rezultate upitna isplativost obradbe bukove tanke oblovine u drvne elemente. Problematikom pilanske obradbe bukovog prostornog drva (metrice) bavili su se N ikol ić i dr. (1977). U jednom od istraživanja utvrđivali su kakav odnos ima oblik bukovog prostornog drva na iskorištenje i učinak pri obradbi u drvne elemente i popruge (tbl. 8). izradbe samih cjepanica te u pravilno odabranim dimenzijama pilanskih proizvoda koji će se iz takve sirovine izrađivati. Ovdje nećemo dalje ulaziti u širu problematiku pilanske obradbe tanke oblovine i prostornog drva (kvalitativne i dimenzionalne osobine, mala količina takvih trupaca na jednoj pilani, neadekvatna tehnika i tehnologija obradbe i dr.). pilana iz uporabe biti izbačene dotrajale jarmače, koje i u tehnološkom smislu treba zamijeniti suvremenim tračnim pilama. Trebat će se više angažirati znanstveni Slika 15. Gotovi dvoslojni parket iz parene bukovine Figure 15 Two-layer finished parquet of steamed beech Tablica 8. Prosječno kvantitativno iskorištenje i utrošak vremena pri raspiljivanju bukovog prostornog drva različitih oblika (Nikolićidr. 1977) Table 8 Average quantity yield and working time of good quality fuel beech wood of sawing (Nikolić i dr. 1977) Oblik prostornog drva /Types of good quality fuel beech wood/ Kvantitativno iskorištenje i utrošak vremena /Quantity yield and working time/ Oblik prostornog drva /Types of good quality fuel beech wood/ Kvantitativno iskorištenje /Quantity yield/ [%] Utrošeno vrijeme po jedinici proizvoda /Working time per product/ |min/m!| Standardne cjepanice različitih oblika /Standard split fuelwood/ 36,88 433,5 Četvrtine i polovine /Quarter and half fuelwood/ 36,78 571 Oblice /Round fuelwood/ 36,81 750 DALJNJI RAZVOJ PILANSKE OBRADBE BUKVE U HRVATSKOJ Croatian sawmill processing of beech in future 385 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. Ištvanić: P1LANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7 8, CXXVII (2003), 373-387 i stručni kadar te surađivati s privredom. Određeni problemi koji postoje na relaciji pilanara i prodavatelja pilanske sirovine trebat će biti riješeni. Tehnologija bukovih i općenito drvnih elemenata ponekad zahtijeva ulaznu sirovinu specifičnih određenih karakteristika (dimenzije i kakvoća) koja je diktirana vrstom i karakterom krajnjeg pilanskog, odnosno finalnog proizvoda. Stoga će i u tom smjeru trebati usmjeriti daljnja razmišljanja, razgovore i dogovore. Veliki problem na našim pilanama predstavlja pilanski ostatak, lako velik broj naših pilana djelomično koristi taj ostatak kao energent u kotlovnicama, ponegdje za izradu briketa, a dio prodaje okolnom stanovništvu za ogrjev, zbog nepostojanja domaćeg tržišta takvih nusprodukata pilanske obrade i energetske politike, velike količine pilanskog ostatka ostaju nezbrinute. Stoga će za daljnji razvoj pilanske obradbe bukovine, i ostalih vrsta drva trebati više pozornosti posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca čime bi se i racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje. LITERATURA - References Brežnjak, M. 1967: Iskorištenje bukovih pilanskih trupaca kod piljenja na tračnoj pili i jarmači, Drvna industrija, 18, (2): 3-21. Brežnjak, M. 1977: Suvremene tendencije u pilan- skoj preradi bukovine, Pilanska preradba nisko- kvalitetne bukovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta industrije namještaja, Zbornik radova, Živinice Brežnjak, M., Butković, J. i Herak, V. 1978: Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne oblovine - prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 6, (4): 20-38. Gregić, M. 1979: Dvije varijante prizmiranja tračnim pilama niskokvalitetne bukove oblovine kod prerade u drvne elemente, Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Klepac, D., Dekanić, I. i Rauš, 1980: Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacijskog područja "Belišća" u vrijeme postanka "kombinata Be- lišće" i danas, zbornik radova "kombinat Beliš- će" kao činilac privrednog razvoja, JAZU, centar za znanstveni rad-Osijek Krutel, F. 1983: Iskorištenje bukovine u pilanskoj preradi u ovisnosti od kvalitete trupaca, Bilten ZIDI, 11, (3): 26-38. Milinović, I.; Gross, A.; Vučinić, M; Božić, M. 1984: Iskorišćenje tanke oblovine bukve namjenskom preradom u elemente za sjedišta stolica, Bilten ZIDI, 12,(5): 90-107. Nikolić, M, 1977: Istraživanje procenta iskorištenja pri preradbi bukovih cjepanica i oblica u rezane sortimente, Pilanska preradba niskokvalitetne bukovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta industrije namještaja, Zbornik radova, Živinice Oreščanin, D., 1980: Prometno-trgovinske prilike u drugoj polovini XIX početkom XX stoljeća, Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacijskog područja "Belišća" u vrijeme postanka "kombinata Belišće" i danas, zbornik radova "kombinat Belišće" kao činilac privrednog razvoja, JAZU, centar za znanstveni rad-Osijek Palovič, J. 1973: The influence of the quality of Beech roundwood on the yield of sawn timber and furniture stock, Holzindustrie., 26, (7):211-215;NLL;8ref. Petrić, B. 1986: Značaj svojstava drva kao sirovine u tehnologiji drva s osvrtom na bukovinu, kolokvij o bukvi, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Škalj ić, N. 2002: Simulirano piljenje kvalitetnih bukovih trupaca u zavisnosti od položaja i veličine neprave srži, Magistarski rad, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Zubčević, R. 1972: Položaj osovine trupca prema ravni reza na tračnim pilama trupčarama, Pregled naučno-tehničkih radova i informacija 1, Zavod za tehnologiju drveta, Mašinski fakultet u Sarajevu. Zubčević, R. 1973: Utjecajni faktori pri izradi grubih obradaka iz niskokvalitetne bukove pilanske oblovine, Disertacija, Mašinski fakultet u Sarajevu. Zubčević, R. 1983: Utjecaj kvalitete i dimenzija bukovih trupaca na iskorištenje, Drvna industrija, 34, (5-6): 131-136. ***** 1984: Stoljeće u Vratima, monografija, Goranski list - Vrata ***** "JP Hrvatske šume" promidžbeni materijal ***** HRN D. B4. 028 Trupci za piljenje, Listopadno drvo ***** HRN D. Cl. 022 Piljena bukova grada ***** EN 975-1, EN 975 1/A1 Sawn timber - Appearance grading of hardwoods - Part 1: Oak and beech ***** HRN EN 1316 - 1 Oblo drvo listača - Razvrstavanje po kakvoći - 1. dio: Hrast i bukva ***** HRN EN 1315-1 Razvrstavanje po dimenzijama - 1. dio: Oblo drvo listača 386 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
J. Ištvanić: PILANSKA OBRADBA BUKVE (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 373-387 SUMMARY: Today, beech is of prime importance for the sawmill industry in Croatia with respect to its overall quantity in the forests and the quantity of sawmill logs processed. Beech wood has a series of positive, as well as, negative characteristics that are important for sawnwood production. Beech wood´s positive characteristics such as its fine texture and workability are of particular importance for beech sawmill technology. However, beech has certain negative characteristics such as large coloured fault hearts, subjection to micro-organism decomposition, suceptibility to fustiness and rotten wood, dimensional instability and splitting during manipulation and drying. Technological development, particularly in the past few decades, has in large measure, overcome the majority of beech wood s negative characteristics, and has therefore become one of the most sought-after material in wood processing industry. Today, with certain exploitation methods coordinated with processing rhythm and log preservation, sawmills successfully prevent fustiness and rotten wood. With certain hydro-thermal processing regiments (drying and steaming), defects that result from drying can be diminished, and a reduction of the difference between sapwood and heartwood can be achieved. With specific log sawing methods, it is possible to considerably reduce the dej´ormation of sawmill products. Today, more and more beech wood, with its numerous defects, as well as, logs and round wood of smaller dimensions are processed at sawmills. With certain techniques and technology, they can be more or less successfully processed. Raw material delivered to sawmills can have different specific characteristics. This depends on the overall organization and technological production concept at the sawmill, type of sawmill products, the characteristics of forest exploitation, methods and options for transporting raw material to the sawmills etc. Depending on the norms implemented, beech raw material is classified according to the purpose, dimension and quality criterias. Bouls, the most valuable and qualitative sawmill product, were once manufactured from prime quality beech. Today, these products are high quality unedged, half edged and edged boards. In addition, lower quality boards that are re-sawing into dimension stocks and flooring. Railway sleepers and heart-boards are also made from beech. In Croatian sawmills, beech logs are most frequently sawn in the live sawing, cant sawing and round sawing techniques, while the Slavonian and quarter sawing methods are rarely used. Frame saw proved to be better suited for processing thinner and lower quality beech logs with dispersed defects. In contrast to this, qualitative and thicker logs or logs with individually dispersed defects can be processed more successfully with the band saw due to advantages in the individual sawing approach. Researching particular criteria for successful beech wood processing at sawmills also yielded results. Further development in beech wood processing at sawmills can be expected in Croatia as well as an increase in the production of wooden dimension stocks at greater processing stages. Some sawmills are already manufacturing products such as finished parquet and solid glued boards. For further development in beech wood processing at sawmills, as well as processing other types of wood, more attention will need to be dedicated to the so-called integral log yield, which would, in addition to finding a rational solution for sawmill residues, increase the overall production value. Key words: common beech (Fagus sylvatica L.), sawmilling technology, sawmilling raw material, sawmilling products, quantity and value yield. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
unikomerc-uvoz R Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |