DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372 200 180 ;§160 1 §140 V 120 100 BUKVA početak listanja y = -0.07x+145 -0.7 dana/10 god I I I I I I I ! \ \ I ! 1 1 i ~ n n 1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C Godine 330 310 250 230 BUKVA opće opadanje lišća y = 0.27x+275 2.6 dana/10 god ! I I I I I I I t I I I ! I 1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C Godine 330 310 250 - 230 BUKVA žućenja lišća y = 0.28x+263 2.7 dana/10 god i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i 1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C Godine Slika 6. Vremenski nizovi početaka određenih fenofaza vrbe ive, smreke i bukve (točke), pripadni linerni trendovi (crvena crta) i petogodišnji klizni srednjaci (plava crta) za Zavižan u razdoblju 1964-2000. Statistički signifikantani trendovi označeni su crveno (x = 1,2, 3...37). 3. ZAKLJUČAK Usporedna analiza meteoroloških i fenoloških podataka za zeljasto bilje (šafran, podbjel, maslačak i mrazovac) te šumsko drveće (vrba iva, smreka i bukva) na području Zavižana omogućila je da se utvrdi uzrok fenoloških odstupanja u pojedinim godinama razdoblja 1964-2000. Početak neke razvojne faze bilja može nastupiti i do 3 tjedna ranije ili kasnije od godine, do godine što ovisi o temperaturi zraka, količini oborine i osunčavanju, a u visinskim područjima i o debljini i duljini zadržavanja snježnog pokrivača na tlu u razdoblju prije i za vrijeme nastupa neke fenofaze. Analiza linearnih trendova razvojnih faza promatranog bilja ukazala je na signifikantno produljenje vegetacijskog razdoblja na Zavižanu ujesen. Iako se pokušalo opisati utjecaj temperature zraka (količina topline), trajanja sijanja Sunca (svjetlost) i oborine (voda) na biljni svijet, ipak dobiveni izrazi strogo se odnose na određeno područje i promatranu biljnu vrstu. Osim meteoroloških veličina u ovakvim istraživanjima trebalo bi uzeti u obzir i geografske parametre kao nadmorsku visinu, geografsku dužinu i širinu i konfiguraciju tla kao i pedološke parametre npr. vrstu tla. Na Zavižanu se javlja još jedna specifičnost, a to je veliko miješanje kontinentalne, planinske i maritimne sredozemne klime, stoje ujedno i razlog posebitosti te planine i velikog broja endemskih biljnih vrsta. LITERATURA Cindrić, Ž., 1973: Poredbena mikroklimatološka istraživanja u nekim pretplaninskim fitocenoza- ma na području Zavižana, iz monografije Glavna meteorološka stanica Zavižan (1594 m), 1953-1973, Republički hidrometeorološki zavod, 46-53. Forenbacher, S., 2001: Velebit i njegov biljni svijet, Školska knjiga, Zagreb, 800 str. 371 |