DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372 Najtopliji dan u godini je 2. kolovoz (18.0 °C). Neznatno svježiji (sekundarni maksimumi temperature) su 15. i 16. kolovoz (17.9 °C). Apsolutni maksimum temperature za promatrano razdoblje zabilježen je 27. srpnja 1983. od 27.6 °C. U ovom razdoblju se u prosjeku javlja i najsušniji dan (30. srpnja) sa samo 0.9 mm oborine. Dani s osunčavanjem trajanja dužeg od 10 sati javljaju se samo u srpnju i kolovozu i prosječno ih je samo 12. Najsunčaniji dani su 22. srpnja i 3. kolovoza s prosječnih 10.8 sunčanih sati. Zadnji proljetni dan s temperaturom negativnog predznaka javlja se 17. ožujka. U prosjeku mjesec dana nakon toga procvasti će šafran (15. travnja) i podbjel (18. travnja). Vrba iva će pričekati toplije dane, te će procvjetati 13. svibnja, što se može povezati s događajem prethodnog dana. Naime, 12. svibnja srednja dnevna temperatura doseže granicu od 10 °C. To će utjecati na cvjetanje maslačka (25. svibnja) i listanje bukve (24. svibnja), te smreku koja će potjerati mlade grančice (3. lipnja). Listanje i cvjetanje biljaka tijekom svibnja i lipnja svakako su povezana i s konačnim kopnjenjem snijega. U prosjeku je zadnja čvršća datumska odrednica do koje se neprekidno zadržava snijeg na tlu sredina lipnja. Istina, i nakon ovog datuma moguć je snijeg sve do početka srpnja, ali se to događa sporadično. Ubrzo nakon sekundarnog maksimuma temperature procvast će mrazovac, u prosjeku 24. kolovoza. Da za cvatnju mrazovca ima dovoljno vlage pokazuje podatak daje 19. kolovoza u prosjeku najkišovitiji dan s 34.3 mm oborine. Prvi se snijeg već može pojaviti početkom rujna, ali njegovo je pojavljivanje sporadično do pred kraj tog mjeseca. U prosjeku tek tada započinje neprekidno zadržavanje snijega na tlu, s čime započinje novo dugo snježno razdoblje koje, kako je već spomenuto, traje do sredine lipnja. Postupno spuštanje temperature zraka od 16. kolovoza, rezultirati će žućenjem lišća na bukvi 25. rujna, a ponovnim, ali sada u silaznom hodu približavanje temperature pragu od 10 °C, započet će opadanje lišća (6. listopada). 2.3. VREMENSKE GRANICE NASTUPA POJEDINE FENOFAZE Uzrok velike varijabilnosti u terminima nastupa pojedinih fenofaza (amplituda od 1-1.8 mjesec u razdoblju 1964-1990) je brzo reagiranje biljaka na fluktuacije temperature i količine oborine. Od godine do godine može se očekivati vremenski pomak i do 3 tjedna u nastupu neke razvojne faze iste biljne vrste. Da bi se ustanovilo u kojim su se godinama pojedine fenološke faze pojavile znatno ranije ili kasnije u odnosu na višegodišnji prosjek 1964-1990, prikazani su za svaku godinu razdoblja 1964-2000. vremenske granice nastupa fenofaza promatranog bilja. Kriterij za određivanje vremenskih granica bio je: manje od SRED - 3/2 r znatno ranije od SRED - 3/2 r do SRED - 1/2 r ranije od SRED- 1/2 r do SRED + 1/2 r normalno od SRED + 1/2 r do SRED + 3/2 r kasnije veće od SRED + 3/2 r znatno kasnije gdjejer = 0.675 STD. Tijekom 1968, 1977, 1989, 1990. i 2000. gotovo su sve razvojne faze nastupile ranije ili znatno ranije (ta blica 3). Za razliku od toga 1965, 1980, 1984, 1987. i 1995. godine početak fenoloških faza je kasnio. Na Za- vižanu je uobičajeno da vegetacijsko razdoblje traje od polovice travnja do početka listopada. Međutim, 1979. vegetacija je započela u proljeće tek u prvom desetodnevnu svibnja, dok je žućenje i opadanje lišća završilo već u ranu jesen do polovice rujna. Obrnuta situacija zabilježena je 1998. kada je vegetacija započela već krajem ožujka, a trajala je sve do prvog desetodnevlja listopada. Vremenske prilike, odnosno raspodjela topline, količina oborine i visina snježnog pokrivača tijekom pojedinih godina, utjecale su na ovako različit razvoj šumskog bilja. U godinama kada su razvojne faze bilja nastupile znatno ranije, snijeg na tlu se već otopio do kraja travnja, na što su utjecale pozitivne temperature do 10 °C, veći broj sati sijanja Sunca i is- podprosječna količina oborine u proljeće. Obrnuta situacija bila je kad je početak vegetacije kasnio. 2.4. KALENDAR FENOLOSKI DOBA I ZBROJ EFEKTIVNIH TEMPERATURA U umjerenim geografskim širinama poznata je korelacija između srednje dnevne temperature zraka i razvoja bilja, a s tim u vezi i nastup nekog fenološkog doba (Penzar i Penzar, 1985, 2000). Pretproljeće traje u razdoblju u kojemu se srednje dnevne temperature zra ka kreću u rasponu od 0 °C do 5 °C. Na Zavižanu pret- proljetno razdoblje prosječno nastupa 2. travnja (tablica 4). Završetkom pretproljeća započinje proljeće koje traje u razdoblju kad su srednje dnevne temperature zraka u rasponu od 5 °C do 15 °C. Ovo razdoblje u pro- 366 |