DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


Najtopliji dan u godini je 2. kolovoz (18.0 °C).
Neznatno svježiji (sekundarni maksimumi temperature)
su 15. i 16. kolovoz (17.9 °C). Apsolutni maksimum
temperature za promatrano razdoblje zabilježen
je 27. srpnja 1983. od 27.6 °C. U ovom razdoblju se u
prosjeku javlja i najsušniji dan (30. srpnja) sa samo 0.9
mm oborine. Dani s osunčavanjem trajanja dužeg od
10 sati javljaju se samo u srpnju i kolovozu i prosječno
ih je samo 12. Najsunčaniji dani su 22. srpnja i 3.
kolovoza s prosječnih 10.8 sunčanih sati.


Zadnji proljetni dan s temperaturom negativnog
predznaka javlja se 17. ožujka. U prosjeku mjesec dana
nakon toga procvasti će šafran (15. travnja) i podbjel
(18. travnja). Vrba iva će pričekati toplije dane, te će
procvjetati 13. svibnja, što se može povezati s
događajem prethodnog dana. Naime, 12. svibnja srednja
dnevna temperatura doseže granicu od 10 °C. To će
utjecati na cvjetanje maslačka (25. svibnja) i listanje
bukve (24. svibnja), te smreku koja će potjerati mlade
grančice (3. lipnja).


Listanje i cvjetanje biljaka tijekom svibnja i lipnja
svakako su povezana i s konačnim kopnjenjem snijega.


U prosjeku je zadnja čvršća datumska odrednica do
koje se neprekidno zadržava snijeg na tlu sredina lipnja.
Istina, i nakon ovog datuma moguć je snijeg sve do
početka srpnja, ali se to događa sporadično.


Ubrzo nakon sekundarnog maksimuma temperature
procvast će mrazovac, u prosjeku 24. kolovoza. Da za
cvatnju mrazovca ima dovoljno vlage pokazuje podatak
daje 19. kolovoza u prosjeku najkišovitiji dan s
34.3 mm oborine. Prvi se snijeg već može pojaviti početkom
rujna, ali njegovo je pojavljivanje sporadično
do pred kraj tog mjeseca. U prosjeku tek tada započinje
neprekidno zadržavanje snijega na tlu, s čime započinje
novo dugo snježno razdoblje koje, kako je već spomenuto,
traje do sredine lipnja.


Postupno spuštanje temperature zraka od 16. kolovoza,
rezultirati će žućenjem lišća na bukvi 25. rujna, a
ponovnim, ali sada u silaznom hodu približavanje temperature
pragu od 10 °C, započet će opadanje lišća (6.
listopada).


2.3. VREMENSKE GRANICE NASTUPA POJEDINE FENOFAZE


Uzrok velike varijabilnosti u terminima nastupa pojedinih
fenofaza (amplituda od 1-1.8 mjesec u razdoblju
1964-1990) je brzo reagiranje biljaka na fluktuacije
temperature i količine oborine. Od godine do godine
može se očekivati vremenski pomak i do 3 tjedna u
nastupu neke razvojne faze iste biljne vrste. Da bi se
ustanovilo u kojim su se godinama pojedine fenološke
faze pojavile znatno ranije ili kasnije u odnosu na višegodišnji
prosjek 1964-1990, prikazani su za svaku godinu
razdoblja 1964-2000. vremenske granice nastupa
fenofaza promatranog bilja. Kriterij za određivanje
vremenskih granica bio je:


manje od SRED - 3/2 r znatno ranije


od SRED - 3/2 r do SRED - 1/2 r ranije


od SRED- 1/2 r do SRED + 1/2 r normalno


od SRED + 1/2 r do SRED + 3/2 r kasnije


veće od SRED + 3/2 r znatno kasnije
gdjejer = 0.675 STD.


Tijekom 1968, 1977, 1989, 1990. i 2000. gotovo su
sve razvojne faze nastupile ranije ili znatno ranije (ta


blica 3). Za razliku od toga 1965, 1980, 1984, 1987. i
1995. godine početak fenoloških faza je kasnio. Na Za-
vižanu je uobičajeno da vegetacijsko razdoblje traje od
polovice travnja do početka listopada. Međutim, 1979.
vegetacija je započela u proljeće tek u prvom desetodnevnu
svibnja, dok je žućenje i opadanje lišća završilo
već u ranu jesen do polovice rujna. Obrnuta situacija
zabilježena je 1998. kada je vegetacija započela već
krajem ožujka, a trajala je sve do prvog desetodnevlja
listopada. Vremenske prilike, odnosno raspodjela topline,
količina oborine i visina snježnog pokrivača tijekom
pojedinih godina, utjecale su na ovako različit
razvoj šumskog bilja. U godinama kada su razvojne
faze bilja nastupile znatno ranije, snijeg na tlu se već
otopio do kraja travnja, na što su utjecale pozitivne
temperature do 10 °C, veći broj sati sijanja Sunca i is-
podprosječna količina oborine u proljeće. Obrnuta situacija
bila je kad je početak vegetacije kasnio.


2.4. KALENDAR FENOLOSKI DOBA I ZBROJ EFEKTIVNIH TEMPERATURA


U umjerenim geografskim širinama poznata je korelacija
između srednje dnevne temperature zraka i
razvoja bilja, a s tim u vezi i nastup nekog fenološkog
doba (Penzar i Penzar, 1985, 2000). Pretproljeće traje u
razdoblju u kojemu se srednje dnevne temperature zra


ka kreću u rasponu od 0 °C do 5 °C. Na Zavižanu pret-
proljetno razdoblje prosječno nastupa 2. travnja (tablica
4). Završetkom pretproljeća započinje proljeće koje
traje u razdoblju kad su srednje dnevne temperature
zraka u rasponu od 5 °C do 15 °C. Ovo razdoblje u pro-


366