DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 34 <-- 34 --> PDF |
V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372 prolista i bukva (24. svibnja), a mlade grančice na smreki u prosjeku se javljaju 5. lipnja. Žućenje lišća bukve najčešće nastupa 25. rujna, a opće opadanje lišća 6. listopada. Usporedba srednjih datuma nastupa razvojnih faza promatranih biljaka u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, s referentnim razdobljem pokazuje daje vegetacija većine biljaka (maslačak, vrba iva, smreka i buk va) započela 1-3 dana ranije, a u jesen je za 2-3 dana kasnilo žućenje i opadanje lišća bukve. Zanimljivo je da je i mrazovac u novijem razdoblju prosječno procvjetao čak 9 dana kasnije u odnosu na normalu. To je naznaka za produljenje vegetacijskog razdoblje ujesen posljednjih godina 20 stoljeća. U proljeće je u prosjeku kasnio samo početak cvjetanja proljetnica šafrana i podbjela za 3 dana. 2.2. VREMENSKI SLIJED FENOFAZA BILJAKA I METEOROLOŠKIH ELEMENATA Jedna od metoda kojom se mogu povezati srednji datumi nastupa pojedinih fenofaza biljaka i vremenskih prilika je da se odrede hodovi srednjih dnevnih vrijednosti temperature zraka, količine oborine, osun- čavanja i visine snježnog pokrivača. Takvi su hodovi, dakle, dobiveni osrednjavanjem srednje dnevne vrijednosti navedenih meteoroloških elemenata za jednaki datum kroz cijelo razdoblje 1964-1990. Na slikama 3 i 4 su uz srednje sezonske hodove prikazani i hodovi apsolutne maksimalne i mimimalne dnevne temperature zraka, te apsolutne maksimalne dnevne količine oborine i osunčavanja. Uobičajeno je da se iz tih hodova izdvoje datumi sa značajnijim porastom ili smanjenjem neke meteorološke veličine, a takvi datumi nazivaju se singulari teti. Ti prikazi mogu izuzetno pridonijeti razumijevanju vremena i klime pojedinog kraja, ali ovdje će se ukazati samo na najupečatljivije činjenice, koje su vezane uz biljni svijet Velebita. Zbog lakšeg praćenja, godina je podijeljena na standarna godišnja doba, ali se ona ne poklapaju sa stvarnim godišnjim dobima na Zavižanu. Prosječno najhladniji dan u godini je 8. siječnja (-3.5 °C). Neznatno prije prosječno najhladnijeg dana u godini zabilježen je i apsolutni minimum za promatrano razdoblje od -24.5 °C (7. siječnja 1985.). Sve ovo ukazuje da je razdoblje oko 8. siječnja na Zavižanu najhladnije doba godine. Još jednom, s nešto blažom hladnoćom, zima okuje Zavižan oko sekundarnog minimuma temperature na dan 16. veljače (-3.3 °C). Međutim, snijeg na tlu će u prosjeku svoju maksimalnu visinu postići tek 18. ožujka (149.1 cm). 30 20 - ZAVIZAN 1964-1990 prosinac, siječanj, veljača —MAKS —SRED —MIN II Mjeseci 160 - 140 - 120 - 100 - 80 60 H 40 20 0 ZAVIZAN 1964-1990. prosinac, siječanj, veljača -SRED —MAKS XII -i r- 1—´ ´ r I II Mjeseci 30 20 ZAVIŽAN 1964-1990. ožujak, travanj, svibanj -MAKS —SRED —MIN V Mjeseci 160 140 - 120 100 - 80 60 40- 20 - 0 ZAVIZAN 1964-1990. ožujak, travanj, svibanj -SRED —MAKS ^/V>SA/V—>V>^T\A´VVAJS/SA´VAV^A III IV V Mjeseci 364 |