DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 31 <-- 31 --> PDF |
V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOSKF. ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 359-372 Šafran proljetni (Crocus neapolitanus Loiseleur- Deslongchamps, Crocus vernus Hill var. neapolitanus Ker-Gawler), ima linearne, uske listove, duge kao i cvjetovi ili nešto kraće. Cvjetovi su veliki, pojedinačni ili po dva zajedno. Boje su ljubičaste ili poput jorgov- ana, a ima i potpuno bijelih primjeraka, kao i primjeraka u kojih su režnjevi ocvijeća s bijelim ili ljubičastim prugama. Cvate od ožujka do svibnja. Raste na nešto dubljem i vlažnijem tlu, na livadama i grmljem obraslim obroncima gorskih i pretplaninskih položaja (600-1700 m). Podbjel obični (Tussilago farfara L.) trajnica je uspravne stabiljke (15-30 cm) koja nema pravih listova, već samo ljuske crvene ili zelene boje. Na vrhu stabljike jedna je cvjetna glavica, koja se razvije u rano proljeće prije listanja. Cvjetovi su zlatno žute boje, a cvate od ožujka do svibnja. Podbjel ili konjsko kopito rude- ralna je biljka koja raste na ilovastim i nasutim terenima, uz putove i potoke, oko logorišta i na drugim površinama na koje izravno utječe čovjek, ali i na grmljem obraslim obroncima. Ograničen je na više položaje (300-1500 m) pa se rijetko pojavljuje u obalnom području. Maslačak ili ljekoviti maslačak (Taraxacum officinale Weber) raznoliko je oblikovana skupna vrsta maslačka, uspravnih ili povijenih stabljika (2-5 cm i više). Cvjetne su glavice pojedinačne, na vrhu stabljika, velike ili male. Cvjetovi su svjetložute do zlatnožute ili bljeđe žute boje poput slame, odozdo katkada crvenog, sivomodrikastog ili smedastog preljeva. Cvate od ožujka do listopada. Ljekoviti maslačak vrlo je čest na livadama i travnjacima, uz putove i u jarcima, oko nastamba, pastirskih stanova i na drugim mjestima pod izravnim utjecajem čovjeka. Od obalnog područja stoka ga raznosi sve do pretplaninskih položaja (do 700 m). Sok iz cvjetnih stapki maslačka, ako se obilno siše, može kod djece izazvati teško, čak smrtonosno otrovanje. Mrazovac jesenski (Colchi- cum autumnale L.) ima veliku lukovicu, dugu do 7 cm, koja je smeđe boje i ljuskasta. Cvjetovi se pojavljuju u jesen prije nego što se razviju listovi. Obično su po 1 do 3 cvijeta veličine 8-25 cm, svijetlo- ljubičastoružićaste boje, a iznimno bijeli. Listovi se pojavljuju tek u proljeće, a cvate od kolovoza do studenog. Jesenski mrazovac ili lu- kovik raste na livadama i pašnjacima gorskih predjela obično u skupinama. Uspinje se do pretplanin- skog područja (50-1500 m). U svim dijelovima sadrži alkaloid kolhicin koji je jak otrov. Vrba iva (Salix caprea L.) je samonikli grm kratkih debelih grana i zelenkasto sive kore koja je isprva glatka, a u starijih primjeraka mrežasto ispucana. Listovi su na peteljci dugoj do 2 cm, duguljasti su do široko jajasti dužine 3-10 cm, a široki 2-5 cm, usiljenog ili tupog vrha, te cjelovitog ili malo valovito narovašenog ruba. Odozgo su tamnozeleni, goli donekle sjajni, a odozdo sivozeleni do bijeli, pustenasti. Cvate od ožujka do travnja. Raste pojedinačno ili u malim skupinama na kamenitim i humoznim obroncima viših položaja, koji su obrasli i drugim grmljem. Obična smreka (Picea abies Karsten, Picea excel- sa Link) je stablo visoko preko 30 m, uspravnog debla, koje je vrlo pravilno razgranjeno, pa je krošnja piramidalna i usiljena. Iglice su zimzelene, a s obzirom na dužinu, raspored i oblik prilično promjenljive: oko grančica su raspoređene kružno, okolo naokolo, ili pak polukružno na strani koja je okrenuta prema svjetlu. Cvate od travnja do lipnja. Rasprostranjena je na cijelom području velebitskog brdskog masiva i to na istočnim obroncima počevši od visine oko 650 m, a na zapadnim obroncima počevši od visine 1050 do 1100 m. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je stablo visoko preko 30 m promjera do 1 m. Na višim pložajima redovito poprima oblik relativno tanke i iskrivljene ko- sodrvine, a rjeđe grma. Cvate u travnju i svibnju mjesecu kad i prolista. Bukva je na višim položajima cijelog Velebita najrasprostranjenije stablo. Na primorskoj se strani prostire u prosjeku od 700 do 1500 m, a na kopnenoj strani od 600 do 1500 m. U obliku kosodrvi- ne uspinje se na kopnenoj strani i do visine 1650 m, a u obliku grma još više. ^« \ ZAVIŽAN 1964-1990 FENOFAZE MAKS bukva 6 bukva 5 mrazovac 2 SRED Slika Srednji datumi nastupa cvjetanja šafrana, podbjela, maslačka, mrazovca, vrbe ive, listanje, žućenje i opadanje lišća bukve, te pojava mladih grančica smreke kao i srednji godišnji hod srednjih i maksimalnih dnevnih visina snježnog pokrivača (cm) za Zavižan u razdoblju 1964-1990. 361 |