DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAV1ŽANA Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372 područja, eurosibirskog-sjevemoameričkog i sredozemnoga, jedna od osnovnih karakteristika biljnog svijeta Velebita (Forenbacher, 2001). Susretanje i međusobno prožimanje dvaju različitih biljnih svjetova je posljedica burnih sudara sredozemne i kontinentalne klime, a u nekim dijelovima i planinske klime. Zastrašujući učinak sudara´ izrazito oprečnih klima je vjetar bura. Dapače od davnina velebitski masiv je sinonim nastajanja tog zastrašujućeg vjetra. Najstarije neizravno spominjanje bure je ono u epu o Argonautima od Apolonija Rodanina (oko 295 - oko 215 p.K.). Spominjući daleke sjeverne narode u epu, ali i u njegovim kasnijim objašnjenjima (sholija- ma), kaže se da oni žive "iza daha bure", a ti se narodi nazivaju Hiperborejci (´Y7tLpP6gLOT) što se tumačilo kao "ljudi od preko (iznad) bure" (Katičić, 1995). Usprkos starogrčke geografske iskrivljene predožbe o tada poznatome svijetu, ipak se može pretpostaviti da se ovdje radi o velebitskoj buri koje je bila postojana i jaka razdjelnica svjetova. Na području Zavižana (sjeverni dio Velebita) osnovan je 1967. godine botanički vrt kako bi se na razmjerno malom prostoru prikazala raznolikost velebitske flore. Klimatske karakteristike Velebita dobro su poznate, zahvaljujući neprekidnim mjerenjima od 1953. godine na meteorološkoj postaji Zavižan (1594 m n.m.). Kako se od 1964. godine na toj postaji obavljaju i fenološka opažanja (razvojne faze) šumskog drveća i zeljastog bilja, prvi 10-godišnji rezultati prikazani su u monografiji povodom 20. obljetnice meteoroloških mjerenja naZavižanu (Cindrić, 1973). Nakon toga sveobuhvatna fenološka analiza dana je u radu Vučetić i Vučetić (1992). Općenito kod nas je vrlo malo radova koji povezuju fenološke i meteorološke značajke nekog područja, a nekoliko radova objavili su Ilijanić i dr. (1983), Vučetić i Vučetić (1991, 1996, 1997. i 1998), te Viher i Vučetić (1998). 2. METODA RADA U ovom radu dani su detaljni prikazi i analize nastupa i trajanja pojedinih fenofaza za višegodišnje drveće (vrba iva, smreka i bukva) i poljsko cvijeće (šafran, pod- bjel, maslačak i mrazovac) na području Zavižana u razdoblju 1964-2000. Također, u cilju boljeg sagledavanja vremenskih, klimatskih i mikroklimatskih uvjeta u kojima biljni svijet Velebita opstoji, analizirani su srednji hodovi dnevnih vrijednosti temperature zraka, osunča- vanja, količine oborine i visine snježnog pokrivača u razdoblju 1964-1990. To razdoblje je najbliže 30-godiš- njem razdoblju 1961-1990., koje se prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije primjenjuje za istraživanje klimatskih značajki nekog područja. Poseban naglasak danje na uzrok fenoloških odstupanja u pojedinim godinama, kao i na linearne trendove fenoloških faza promatranih biljaka, kako bi se ustanovile klimatske varijacije u drugoj polovici 20. stoljeća. Fenologija je znanost koja proučava zakonitosti periodičnih pojava u razvoju biljaka od početka do završetka vegetacijskog razdoblja (fitofenologija) kao i pojedine faze ponašanja životinja (zoofenologija). Međutim, budući se fitofenologija razvila u znatnijoj mjeri nego zoofenologija, pod fenološkim opažanjem najčešće se podrazumijeva samo praćenje razvojnih faza biljaka. Fenološka opažanja obavljaju se u neposrednoj okolici meteorološke postaje Zavižan, i to kod šum skog drveća: bukva (Fagus sylvatica L.), vrba iva (Sa- lix caprea L.), obični bor {Pinus sylvestris L. ? ), crni bor (Pinus nigra Arnold), smreka (Picea abies Kars-- ten, Picea excelsa Link) i zeljastog livadnog bilja: pod- bjel obični (Tussilago farfara L.), šafran proljetni (Crocus neapolitanus Loiseleur-Deslongchamps, Crocus vernus Hill var. neapolitanus Ker-Gawler), maslačak (Taraxacum officinale Weber), ljubica (Viola ? L.), ivančica (Leucanthemum ? Adanson) i mrazovac jesenski (Colchicum autumnale L.). Iz podrobnije analize i prikaza izuzete su one biljke za koje nije bilo redovitih i dugogodišnjih opažanja i one za koje nije bila moguća točna determinacija vrsta biljke (obični bor, ljubica i ivančica). Početak i trajanje pojedinih fenofaza ovise o meteorološkim elementima kao što su temperatura zraka, Sunčevo zračenje, visina snježnog pokrivača i količina vode u tlu. Na postaji Zavižan ne mjere se Sunčevo zračenje i vlaga u tlu, pa je te podatke najjednostavnije bilo zamijeniti s osunčavanjem i količinom oborine. Kod šumskog drveća motri se šest razvojnih faza: početak listanja, početak, puno i završetak cvjetanja te žućenje i opće opadanje lišća, a kod zeljastog bilja samo cvjetanje. 2.1. SREDNJE I EKSTREMNE VRIJEDNOSTI NASTUPA POJEDINE FENOFAZE Prije nego što se prikažu rezultati analize fenoloških opažanja na Zavižanu, dan je kratki opis promatra nih biljaka i njihovih staništa na Velebitu prema Fo- renbacheru (2001). 360 |