DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE-PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


UDK630* 111-181.8


FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


PHENOLOGICAL CHARACTERISTICS IN THE AREA OF ZAVIŽAN
Višnja VUČETIĆ* i Marko VUČETIĆ**


SAŽETAK: U radu su analizirane razvojne faze šumskog drveća (vrba iva,
smreka i bukva) i zeljastog bilje (šafran, podbjel, maslačak i mrazovac) na
području Zavižana u razdoblju 1964-2000. Područje Zavižana nalazi se na
sjevernom Velebitu na približnoj visini 1600 m. Velika odstupanja u početku i
trajanju neke razvojne faze ovisi o temperaturi zraka, količini oborine, osun-
čavanju i visini snježnog pokrivača. Početak neke razvojne faze bilja od godine
do godine nastupio je i do 3 tjedna ranije ili kasnije. Usporedna analiza fe-
noloških podataka promatranog bilja i meteoroloških podataka pokazuje da
važnu ulogu nema samo akumulirana toplina u toplom dijelu godine, nego i
vremenski uvjeti u hladnom dijelu godine. Da bi se ustanovile eventualne klimatske
varijacije na području Zavižana, analizirani su linearni trendovi razvojnih
faza promatranog bilja koji su ukazali na signifikantno produljenje ve-
getacijskog razdoblja na Zavižanu ujesen.


Ključne riječi: Razvojne faze šumskog drveća i zeljastog bilja, zbroj
efektivnih temperatura, linearni trend, Zavižan


1. UVOD


Brdski masiv Velebita jedan je od najznatnijih u
užem dinarskom području, a proteže se od Vratnika
nad Senjom na sjeverozapadu, do okuke Zrmanje na
jugoistoku. Ukupna dužina mu je oko 145 km i odvaja
kontinentalni od primorskog dijela Hrvatske. Od obalnog
pojasa do kopnenog položaja u Lici u prosjeku je
širok 14 km - najviše 30 km u sjevernom, a najmanje
10 km u njegovom južnom dijelu. Masiv Velebita zauzima
površinu od oko 2270 km2, na kojoj su razasuti
mnogobrojni grebeni, ponikve, kukovi, gorski hrptovi,
doline i pretplaninski vrhovi. Ljepote prirode Velebita
i njegove prirodne značajke odavno su privlačile prirodoslovce
i ljubitelje prirode, pa je temeljito proučen i
postoji opsežna stručna literatura iz različitih područja
znanosti kao o rijetko kojoj planini. Velebit je kultna
planina Hrvata na kojoj se slavi Vila Velebita, ali i planina
koja je duboko ukorijenjena u hrvatskoj kulturi.
Petar Zoranić Ninjanin još je 1536. godine napisao


* Mr. se. Višnja Vučetić, Državni hidrometeorološki zavod,


Grič 3, Zagreb
** Marko Vučetić dipl. ing. fizike, Državni hidrometeorološki


zavod, Grič 3, Zagreb


prvi hrvatski roman Planine inspiriran Velebitom. To
je ujedno svjetski prvijenac "planinske književnosti",
jer Velebitu primat želi uzeti opis uspona na Pilatus od
Konrada Gesnera, koji je čak 19 godina mlađi od Zora-
nićevih Planina (K o 1 u m b i ć, 1995).


Velebitska flora s 2700 vrsta najbogatija je medu europskim
planinama, a posebno se ističe 78 biljnih endema.
Utjecaj oledbi bio je na Velebitu mnogo blaži
nego drugdje, pravih ledenjaka kao da i nije bilo, pa su
se biljke tercijara u većem broju održale i dalje razvijale.
Posebitost biljnog svijeta na ovome masivu ponajprije
je uvjetovana njegovim geografskim položajem,
dužinom, smjerom pružanja i reljefom, što su bitni čimbenici
kreiranja vremena, klime i mikroklime na ovome
području. Sjeverozapadni dijelovi Velebita u vegetacij-
skom pogledu povezani su s ostalim planinama sjeverozapadne
Hrvatske, a otud i s biljnim svijetom istočnih
Alpa. Za razliku od sjeverozapadnog dijela, južni i jugoistočni
dijelovi velebitskog masiva dopiru do osjetno
toplijih predjela istočnojadranske obale, gotovo do područja
vazdazelenog sredozemnog raslinstva. Upravo je
sukobljavanje i preplitanje dvaju različitih vegetacijskih


359