DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE-PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372 UDK630* 111-181.8 FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA PHENOLOGICAL CHARACTERISTICS IN THE AREA OF ZAVIŽAN Višnja VUČETIĆ* i Marko VUČETIĆ** SAŽETAK: U radu su analizirane razvojne faze šumskog drveća (vrba iva, smreka i bukva) i zeljastog bilje (šafran, podbjel, maslačak i mrazovac) na području Zavižana u razdoblju 1964-2000. Područje Zavižana nalazi se na sjevernom Velebitu na približnoj visini 1600 m. Velika odstupanja u početku i trajanju neke razvojne faze ovisi o temperaturi zraka, količini oborine, osun- čavanju i visini snježnog pokrivača. Početak neke razvojne faze bilja od godine do godine nastupio je i do 3 tjedna ranije ili kasnije. Usporedna analiza fe- noloških podataka promatranog bilja i meteoroloških podataka pokazuje da važnu ulogu nema samo akumulirana toplina u toplom dijelu godine, nego i vremenski uvjeti u hladnom dijelu godine. Da bi se ustanovile eventualne klimatske varijacije na području Zavižana, analizirani su linearni trendovi razvojnih faza promatranog bilja koji su ukazali na signifikantno produljenje ve- getacijskog razdoblja na Zavižanu ujesen. Ključne riječi: Razvojne faze šumskog drveća i zeljastog bilja, zbroj efektivnih temperatura, linearni trend, Zavižan 1. UVOD Brdski masiv Velebita jedan je od najznatnijih u užem dinarskom području, a proteže se od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu, do okuke Zrmanje na jugoistoku. Ukupna dužina mu je oko 145 km i odvaja kontinentalni od primorskog dijela Hrvatske. Od obalnog pojasa do kopnenog položaja u Lici u prosjeku je širok 14 km - najviše 30 km u sjevernom, a najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Masiv Velebita zauzima površinu od oko 2270 km2, na kojoj su razasuti mnogobrojni grebeni, ponikve, kukovi, gorski hrptovi, doline i pretplaninski vrhovi. Ljepote prirode Velebita i njegove prirodne značajke odavno su privlačile prirodoslovce i ljubitelje prirode, pa je temeljito proučen i postoji opsežna stručna literatura iz različitih područja znanosti kao o rijetko kojoj planini. Velebit je kultna planina Hrvata na kojoj se slavi Vila Velebita, ali i planina koja je duboko ukorijenjena u hrvatskoj kulturi. Petar Zoranić Ninjanin još je 1536. godine napisao * Mr. se. Višnja Vučetić, Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, Zagreb ** Marko Vučetić dipl. ing. fizike, Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, Zagreb prvi hrvatski roman Planine inspiriran Velebitom. To je ujedno svjetski prvijenac "planinske književnosti", jer Velebitu primat želi uzeti opis uspona na Pilatus od Konrada Gesnera, koji je čak 19 godina mlađi od Zora- nićevih Planina (K o 1 u m b i ć, 1995). Velebitska flora s 2700 vrsta najbogatija je medu europskim planinama, a posebno se ističe 78 biljnih endema. Utjecaj oledbi bio je na Velebitu mnogo blaži nego drugdje, pravih ledenjaka kao da i nije bilo, pa su se biljke tercijara u većem broju održale i dalje razvijale. Posebitost biljnog svijeta na ovome masivu ponajprije je uvjetovana njegovim geografskim položajem, dužinom, smjerom pružanja i reljefom, što su bitni čimbenici kreiranja vremena, klime i mikroklime na ovome području. Sjeverozapadni dijelovi Velebita u vegetacij- skom pogledu povezani su s ostalim planinama sjeverozapadne Hrvatske, a otud i s biljnim svijetom istočnih Alpa. Za razliku od sjeverozapadnog dijela, južni i jugoistočni dijelovi velebitskog masiva dopiru do osjetno toplijih predjela istočnojadranske obale, gotovo do područja vazdazelenog sredozemnog raslinstva. Upravo je sukobljavanje i preplitanje dvaju različitih vegetacijskih 359 |