DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Ballian: PROCJENA GENETIČKE VARIJABILNOSTI OBIČNE JELE (Abies alka Mili.) ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003). 347-357 talnog variranja. Grupiranjem populacija dobivenih na temelju PCA (Principal Component Analysis) (slika 1) posebno se razlike uočavaju između populacija Mekih brda i Čabulje s jedne strane, te ostalih populacija s druge strane, tako da u istraživanju imamo dvije skupine gene poola. To upućuje na prisutnu zemljopisnu diferencijaciju između tih populacija. Diferencijacija je napose jaka prema populacijama Gorskog kotara A, Gorskog kotara J, i Crnog vrha (slika 1). Ostale populacije pokazuju manju diferencijaciju. S obzirom na to da su populacije Mekih brda i Čabulje u vidu neke spone s malim i izoliranim populacijama Orjena i Biokova, te s obzirom da se populacije Čabulja i Biokovo dogledaju, razlike bi, eventualno, 1. Analizom cpDNA istraživala se haplotipska varijabilnost obične jele, a dobivene su znatne razlike u broju haplotipova između populacija. 2. Pomoću analize kloroplastne DNA, točnije broja haplotipova (H), efektivnog broja haplotipova (Ne), haplotipske raznolikosti (Hexp i Sw), vidljivo je da su prisutne razlike između istraživanih populacija, a napose između malih izoliranih i velikih populacija. 3. Između adultne i juvenilne populacije Gorskog kotara (A i J) nisu utvrđene velike razlike, tako da se trebalo tražiti u veličini uzorka, jer bi se vjerojatno s povećanjem uzorka smanjile i te razlike. Inače, pri postavljanju ovog zadatka očekivalo se da bi se populacije Orjena i Biokova mogle ponašati kao i populacije Mekih brda i Čabulje. Promatrajući sliku PCA možemo primijetiti i blagu klinalnu varijabilnost između populacija Orjena i Biokova sjedne strane i Gorskog kotara A, Gorskog kotara J, Vraniće i Crnog vrha s druge strane, što odgovara putu seobe poslije ledenog doba od juga prema sjeverozapadu. U istraživanju na smreki (Vendramin i sur., 2000) PCA je omogućila da se izdiferenciraju četiri važne skupine gene poola. - Conclusions među tim populacijama praktički ne može govoriti o razlikama, jer su njihova genetička odstupanja vrlo mala. Ipak dobiveni rezultati pokazuju da bi tu trebalo suptilnije prići istraživanjima na molekularnoj razini. 4. Radi održavanja genskog resursa trebalo bi uspostaviti što gušću mrežu banki gena in situ i ex situ, nužnih za održanje genetičke raznolikosti populacija. To znači da bi svaka ekološka niša važna za običnu jelu trebala imati svoju banku gena, s odgovara- Karta 2. Raspored od 1 do 20 haplotipa u populacijama obične jele LEGENDA: Svaka boja označava jedan haplotip, s tim što veća obojena površina pokazuje i veću frekvenciju tog haplotipa u populaciji 4. ZAKLJUČCI 355 |