DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Ballian: PROCJENA GENETIČKE VARIJABILNOSTI OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) Šumarski list br. 7-8. CXXV11 (2003). 347-357 no za gospodarenje u šumama obične jele i u uzgojnim vih šuma (pošumljivanje i sjetva sjemena), te za osniva- radovima. nje banaka i arhiva gena metodama in situ i ex situ. Ovo je istraživanje značajno za dalje radove na oplemenjivanju obične jele, odnosno u procesu obnovejelo- 1.1. Klor« plast na DNA i njezino značenje u populacijskoj genetici Chloroplast DNA and its importance in population genetics Za razliku od jezgrine DNA, kloroplastna DNA ne podliježe procesima rekombinacije, te joj to svojstvo daje veliko ulogu u istraživanjima postglacijalnih seoba šumskog drveća (Slatkin 1994). Kloroplasti su cito- plazmatske organele koje se nasljeduju od jednog roditelja, a u rodu Abies, prema S a 1 aj u i sur. (1998) nasljeduju se od oca, zbog destrukcije majčinskih kloroplasta. Ziegenhagen i sur. (1996) zbog nepoznavanja te problematike dobili su slabe rezultate u istraživanju haplotipova kod makrogametofita, a za polen su dobili dobre rezultate. Zbog nasljeđivanja od jednog roditelja cpDNA se pokazala pogodnom za populacijskogenetič- ka istraživanja, napose na razini rodova (genus) i pod- rodova (subgenus) te pri varijabilnosti unutar vrste (Bachmann, 1994). Ipak, ta metoda za sada pokazuje ograničene mogućnosti u ekološkim istraživanjima. Tako u jela možemo razdvojiti dvije faze pokretnosti gena. Prva ili gametofitna faza je i najpokretljivija, jer se polen (muška gameta) prenosi vjetrom na velike udaljenosti, do 35 km (60 km). Geni muškog roditelja brzo se prenose s jednog mjesta na drugo mjesto i odlučujući su za genetički tijek. Druga faza ili faza sporofita manje je pokretljiva, iako je sjemenka opskrbljena sjemenim krilcem koje omogućuje bolje raznošenje. Ipak sjemenka jele razmjerno je teža od sjemena drugih četinjača, pa se za razliku od njih raznosi na manje udaljenosti, a pri jenos na veće udaljenosti povezan je sa zoohorijom ili hidrohorijom. Prema podacima koje navode Huntley i B irks (1983) brzina kretanja obične jele, dobivena na osnovi analiza polena, iznosila je od 40 od 300 m godišnje, ovisno o razdoblju, tako daje najbrže kretanje bilo prije 6 000 godina. Vidljivo je da kloroplastni genom, koji je podrijetlom od muškog roditelja, ima mogućnost brzog širenja unutar populacije i između populacija, a ženski je vezan za jezgru i ima manju mogućnost širenja. Jezgrina DNA je pod snažnim utjecajem polena (DNA muškoga genoma), podložna mejotičnim diobama i krosingoveru, što dovodi do velike raznolikosti u potomstvu. Takvih utjecaja nema kod kloroplastnoga genoma, te se on pokazuje pogodnim za populacijsko- genetičke studije šumskih vrsta drveća. Autori do sada objavljenih radova s cpDNA analizirali su većinom intergenetičke sekvence te proučavali varijabilnost haplotipova i polimorfizam kloroplastnih mikrosatelita (SSRs) u nekih vrsta šumskog drveća: jele (Ziegenhagen i sur. 1995; Vendramin i Ziegenhagen, 1997;Vendramin i sur, 1999;Liepelt i sur., 2001), smreke (Scott i i sur., 1998; Vendramin i sur, 2000), crvenih borova (Echt i sur., 1998), primorskog bora (Vendramin i sur., 1998), pitomog kestena (Fine s c h i i sur, 2000), hrasta (S1 a d e, 2001). 2. MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods 2.1. Izbor i opis terenskih objekata - Choice and description of field sites Tijekom studenoga 2000. godine selekcionirana su stabla obične jele na području Hrvatske, u Gorskom kotaru (Šumarija Vrbovsko, Skrad, Fužine, Gerovo) i na Biokovu, te u Bosni i Hercegovini, na području Vraniće, Čabulje, Orjena, Mekih brda i Crnog vrha (tablica 1 i karta 1). Pri odabiru populacija vodilo se računa da se odaberu podjednako velike i sa znanstvenog stajališta zanimljive male populacije. Vodilo se računa i o tome da populacije budu iz kontrastnih ekoloških uvjeta i da, po mogućnosti, pripadaju različitim fito- cenozama i geološkim podlogama. Od populacija Gorskog kotara, za jednu populaciju izabrana su adult- na stabla koja su u fazi sušenja, za drugu populaciju uzeta su mlada stabla i pomladak, odnosno juvenilni stadij koji pokazuje vitalnost, a biljke koje su uzete u uzorak rastu u neposrednoj blizini adultnih stabala prve populacije. Slovenija C^ /Gorski kotar J ^ ^^"^ Gorski kotar A I Bosna i Hercegovina \—4>~- \ — Crni vrh / \ \ "^ ČaVlJa Vranića y_ ^> Meka brda \ Biokovo *=^ /* ´"^V^ Orjen Karta 1. Raspored istraživanih populacija 348 |