DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 18     <-- 18 -->        PDF

D. Ballian: PROCJENA GENETIČKE VARIJABILNOSTI OBIČNE JELE (Abies alba Mili.)


Šumarski list br. 7-8. CXXV11 (2003). 347-357


no za gospodarenje u šumama obične jele i u uzgojnim vih šuma (pošumljivanje i sjetva sjemena), te za osniva-
radovima. nje banaka i arhiva gena metodama in situ i ex situ.


Ovo je istraživanje značajno za dalje radove na oplemenjivanju
obične jele, odnosno u procesu obnovejelo-


1.1. Klor« plast na DNA i njezino značenje u populacijskoj genetici


Chloroplast DNA and its importance in population genetics


Za razliku od jezgrine DNA, kloroplastna DNA ne
podliježe procesima rekombinacije, te joj to svojstvo
daje veliko ulogu u istraživanjima postglacijalnih seoba
šumskog drveća (Slatkin 1994). Kloroplasti su cito-
plazmatske organele koje se nasljeduju od jednog roditelja,
a u rodu Abies, prema S a 1 aj u i sur. (1998) nasljeduju
se od oca, zbog destrukcije majčinskih kloroplasta.
Ziegenhagen i sur. (1996) zbog nepoznavanja te
problematike dobili su slabe rezultate u istraživanju
haplotipova kod makrogametofita, a za polen su dobili
dobre rezultate. Zbog nasljeđivanja od jednog roditelja
cpDNA se pokazala pogodnom za populacijskogenetič-
ka istraživanja, napose na razini rodova (genus) i pod-
rodova (subgenus) te pri varijabilnosti unutar vrste
(Bachmann, 1994). Ipak, ta metoda za sada pokazuje
ograničene mogućnosti u ekološkim istraživanjima.
Tako u jela možemo razdvojiti dvije faze pokretnosti
gena. Prva ili gametofitna faza je i najpokretljivija, jer
se polen (muška gameta) prenosi vjetrom na velike udaljenosti,
do 35 km (60 km). Geni muškog roditelja brzo
se prenose s jednog mjesta na drugo mjesto i odlučujući
su za genetički tijek. Druga faza ili faza sporofita manje
je pokretljiva, iako je sjemenka opskrbljena sjemenim
krilcem koje omogućuje bolje raznošenje. Ipak sjemenka
jele razmjerno je teža od sjemena drugih četinjača, pa
se za razliku od njih raznosi na manje udaljenosti, a pri


jenos na veće udaljenosti povezan je sa zoohorijom ili
hidrohorijom. Prema podacima koje navode Huntley
i B irks (1983) brzina kretanja obične jele, dobivena na
osnovi analiza polena, iznosila je od 40 od 300 m godišnje,
ovisno o razdoblju, tako daje najbrže kretanje bilo
prije 6 000 godina.


Vidljivo je da kloroplastni genom, koji je podrijetlom
od muškog roditelja, ima mogućnost brzog širenja
unutar populacije i između populacija, a ženski je vezan
za jezgru i ima manju mogućnost širenja.


Jezgrina DNA je pod snažnim utjecajem polena
(DNA muškoga genoma), podložna mejotičnim diobama
i krosingoveru, što dovodi do velike raznolikosti u
potomstvu. Takvih utjecaja nema kod kloroplastnoga
genoma, te se on pokazuje pogodnim za populacijsko-
genetičke studije šumskih vrsta drveća. Autori do sada
objavljenih radova s cpDNA analizirali su većinom
intergenetičke sekvence te proučavali varijabilnost
haplotipova i polimorfizam kloroplastnih mikrosatelita
(SSRs) u nekih vrsta šumskog drveća: jele (Ziegenhagen
i sur. 1995; Vendramin i Ziegenhagen,
1997;Vendramin i sur, 1999;Liepelt i sur., 2001),
smreke (Scott i i sur., 1998; Vendramin i sur,
2000), crvenih borova (Echt i sur., 1998), primorskog
bora (Vendramin i sur., 1998), pitomog kestena (Fine
s c h i i sur, 2000), hrasta (S1 a d e, 2001).


2. MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods
2.1. Izbor i opis terenskih objekata - Choice and description of field sites


Tijekom studenoga 2000. godine selekcionirana su
stabla obične jele na području Hrvatske, u Gorskom
kotaru (Šumarija Vrbovsko, Skrad, Fužine, Gerovo) i
na Biokovu, te u Bosni i Hercegovini, na području Vraniće,
Čabulje, Orjena, Mekih brda i Crnog vrha (tablica
1 i karta 1). Pri odabiru populacija vodilo se računa
da se odaberu podjednako velike i sa znanstvenog
stajališta zanimljive male populacije. Vodilo se računa
i o tome da populacije budu iz kontrastnih ekoloških
uvjeta i da, po mogućnosti, pripadaju različitim fito-
cenozama i geološkim podlogama. Od populacija
Gorskog kotara, za jednu populaciju izabrana su adult-
na stabla koja su u fazi sušenja, za drugu populaciju
uzeta su mlada stabla i pomladak, odnosno juvenilni
stadij koji pokazuje vitalnost, a biljke koje su uzete u
uzorak rastu u neposrednoj blizini adultnih stabala
prve populacije.


Slovenija


C^


/Gorski kotar J
^ ^^"^ Gorski kotar A


I Bosna i Hercegovina \—4>~-


\ — Crni vrh /


\


\


"^ ČaVlJa


Vranića y_


^>


Meka brda \


Biokovo


*=^


/*


´"^V^ Orjen


Karta 1. Raspored istraživanih populacija


348